14Aug

Miletić: Od veličanja ustaštva sramotnija je jedino ignorancija institucija

U intervjuu za tjednik Nacional predsjednik IDS-a Boris Miletić osvrnuo na političku situaciju u Hrvatskoj, politiku Vlade Andreja Plenkovića, novi Zakon o porezu na nekretnine, tendencije revizionizma i refašizacije Hrvatske, kao i potrebu za decentralizacijom države.

Intervju pročitajte u nastavku.

Ovih ljetnih mjeseci u Puli je vrlo živo. Ulice su preplavljene gostima iz cijelog svijeta, mjesta za parkiranje nema, a Istra u cjelini i ove godine obara turističke rekorde. Usred sezone godišnjih odmora pulski gradonačelnik Boris Miletić, ujedno i predsjednik IDS-a, na svom je radnom mjestu, a dnevni raspored prepunjen mu je različitim obvezama. Rođen 1975. u Puli, Boris Miletić diplomirao je na Fakultetu ekonomije i turizma u Puli, nastavio stručno usavršavanje na Sveučilištu u Clevelandu u SAD-u, zatim stekao i znanstveni magisterij na Ekonomskom fakultetu u rodnom gradu, dok trenutačno radi na doktoratu. Na mjesto gradonačelnika prvi put je izabran 2006. godine, a 20i4. dolazi na čelo IDS-a nakon što je dugogodišnji predsjednik Ivan Jakovčić otišao za zastupnika u EU parlament. Bila je to civilizirana tranzicija vlasti, ali ujedno i smjena generacija u jednoj političkoj stranci.

Nacional: Ovih dana digla se velika buka zbog novog Zakona o lokalnim porezima, odnosno Zakona o porezu na nekretnine, od kojeg je premijer pod pritiskom javnosti na kraju odustao. Kako vi gledate na taj novi zakon, koliko će on opteretiti hrvatske građane i što će značiti za lokalnu samoupravu?

IDS je bio decidirano protiv uvođenja tog poreza. Naš je stav bio da odgovorna država prije nego što odluči uvesti novi porezni teret građanima mora učiniti minimalno tri stvari. Kao prvo, morate biti apsolutno sigurni da ste s vaše strane smanjili sve nepotrebne rashode i da je sustav kojim upravljate maksimalno učinkovit. U tom smislu, prije uvođenja novog tereta za građane vlada mora biti sigurna da je iskoristila sve druge raspoložive resurse kojima može puniti državnu blagajnu, poput stavljanja u funkciju neiskorištene državne imovine. Mislim da je nepotrebno reći kako vlada to nije napravila! Ima bezbroj primjera gdje imovina u vlasništvu Republike Hrvatske predstavlja mrtav kapital jer država ne zna što bi s time.

Pula je jako dobar primjer za to. Devastirana bivša vojna područja u našem gradu, poput Vallelunge, Saccorgiane, bivšeg vojnog aerodroma i da ne nabrajam dalje sustavno propadaju i nikome ne služe ni za što isključivo zbog države koja dopušta da ta područja trunu. Kao drugo, morate otvoreno objasniti ciljeve, razloge i argumente zašto je neophodno novo porezno opterećenje i što mislite njime postići. Kao treće, u zemlji u kojoj više od 90% građana živi u nekretninama u svojem vlasništvu u koje su desetljećima ulagali morate takav potez dobro iskomunicirati i provesti pravu profesionalnu informacijsko-edukacijsku kampanju. Tek tada možete razmisliti o novom opterećenju za građane! Nije isto hoćete li uvesti takav porez u Švicarskoj, u kojoj možda 10% imućnog dijela populacije posjeduje nekretnine, ili u Hrvatskoj, gdje bi takav porez pogodio široki sloj relativno siromašnog stanovništva. Treba uvažavati specifičnosti svake zemlje. Vlada ništa od toga nije napravila. Nadam se da odgoda primjene poreza na nekretnine znači da je Vlada shvatila da ova tema zahtijeva daleko ozbiljniji pristup.

Nacional: No lokalne jedinice su već počele raditi na tome i mnogi se bune da su mnogo novca potrošile uzalud. Je li vas to naljutilo?

Točno, učinjeni su određeni troškovi koji u ovom trenutku nisu bili nužni. No kako mi na lokalnoj razini moramo poštovati zakone ove zemlje, mi smo zakon koji je stupio na snagu počeli i provoditi. Sumnjam da će ti novoprikupljeni podaci značajno koristiti lokalnim samoupravama za bolju naplatu komunalne naknade po postojećem modelu. Bilo bi puno svrsishodnije kada bi se s državne razine malo više slušala lokalna razina.

Nacional: Kako komentirate trgovinski rat s cijelom regijom koji je započeo zbog novog pravilnika o inspekcijskom nadzoru i novih nameta na uvoznike voća i povrća. Je li nam to trebalo?

Kada se donose takve odluke, nužno je napraviti sveobuhvatnu cost-benefit analizu. Sve skupa ispalo je prilično neozbiljno. Vlada je krenula jako strogo, a onda isto tako brzo odustala. Za takve važne odluke unutar jednog sektora bilo je potrebno potrošiti više vremena na predradnje i studije kako bi se minimizirao rizik pri odlučivanju. No ovakav samostalan način donošenja pravilnika od strane ministra Tolušića odraz je samog ustrojstva Vlade i njenog funkcioniranja. Očito je da Vlada nema jasno usmjerenu politiku i ciljeve. Uglavnom funkcionira po principu ako prođe - prođe.

Nacional: Kako ste vi u Istri zaštitili svoju poljoprivredu i potaknuli njen razvoj? Boje li se istarski poljoprivrednici jeftinog uvoza iz susjednih zemalja?

Poticali smo razvoj unutrašnjosti i izvrsnost. Budući da je u odnosu na svjetske razmjere Istra na mikrorazini, jedini način da postanemo uspješni bilo je radimo na toj izvrsnosti i po tome postanemo prepoznatljivi. Imamo najbolje moguće proizvode - bilo to vino, ulje, tartufi. Unatoč skromnim sredstvima, naša politika puno je uložila u edukaciju, kao i u kreiranje programa poticaja kojim smo subvencionirali nabavku sadnica i slično. Po sistemu - županija, grad i sam poljoprivrednik participirali su svaki s jednom trećinom. A kada imate vrhunske proizvode, ne morate se bojati konkurencije iz susjednih zemalja.

Nacional: Bi li ministri Tolušić i Marić sada trebali dati ostavke?

Nije na nama iz opozicije da populistički na svaku takvu grešku tražimo ostavke ministara ili vlade. To je posao premijera. On je lider koji bi trebao voditi vladu i o tome odlučiti. No ukoliko ministri doživljavaju ove poteze premijera kao nešto što je kompromitiralo njihov rad i ugrozilo njihov autoritet, oni bi sami trebali podnijeti ostavke. Osobno sam skloniji tome da se pronađu kompromisna rješenja koja će biti dobra za cijelu državu. Iako, podsjećam da smo mi kao IDS tražili i glasali za smjenu ministra Marica zbog tereta koji nosi u aferi Agrokor. Ta situacija u kojoj se našao sigurno mu otežava obavljanje njegove ministarske dužnosti. Agrokor je previše bitan sustav tvrtki u ovoj državi i vrlo je loše kada se ministar financija, koji bi po svojoj funkciji trebao sudjelovati u nekim procesima, izuzima iz odluka.

Vlada ima svog premijera, a on ima svoj tim. Tim je onoliko jak koliko je jaka njegova najslabija karika. Sjetite se da je upravo ministar Marić pri usvajanju državnog proračuna isticao kako će na rast prihoda države ključno utjecati povećano korištenje sredstava EU fondova. I tada sam upozoravao daje u tome jedan od najboljih primjera Poljska, koja je decentralizirala sustav korištenja novca iz EU fondova i spustila ga na razinu svojih vojvodstava, odnosno, u našem slučaju to bi bile županije. Smatram da u korištenju tih sredstava itekako kaskamo. Hrvatska vlada nije ništa poduzela da taj svoj plan operacionalizira i spusti na nižu razinu županija i gradova, koji su se pokazali puno efikasniji u korištenju tih sredstava od države. Onda opet dolazimo do zaključka da modelom koji je 25 godina neuspješan - a to je centralizirana država - ne možemo napraviti iskorak u nešto bolje, iako nas ministar Marić uvjerava u suprotno.

Nacional: Kakav je stav IDS-a prema provođenju odluke Arbitražnog suda o razgraničenju Hrvatske i Slovenije? Hoće li Hrvatska tu odluku u konačnici morati provesti i treba li zbog toga ugroziti odnose sa Slovenijom?

Podsjećam da je IDS glasao za raskidanje Arbitražnog sporazuma. Taj je proces bio kompromitiran i bilo koje rješenje Arbitražnog suda jednostavno više nije kredibilno. Dakle, za nas odluka Arbitražnog suda ne mijenja ništa na granici između Slovenije i Hrvatske. Nama tek predstoje bilateralni razgovori sa Slovenijom koji trebaju dovesti do nekog rješenja. Osobno ne vidim nikakve potrebe za graničnim barijerama između zemalja Europske unije. IDS se oduvijek zalaže za Europu i Istru bez granica, odnosno za slobodan protok ljudi, roba i usluga, bez graničnih prepreka. Građani Istre ne vole granice, takav je uostalom i naš mentalitet: otvoren i susretljiv. Uvjeren sam da svi moramo inzistirati na suradnji i dijalogu. To je jedini način da se odnosi između dviju susjednih prijateljskih država riješe.

Nacional: Kakav je stav IDS-a prema najavljenoj prodaji 25% IPO HEP-a građanima i ulaganju tog novca u otkup INA-e?

Kao i obično, u našoj politici stvari se gledaju vrlo kratkoročno. To je jedan od naših ključnih problema. Nismo naučili razmišljati strateški, dugoročno i držati se plana. Za sada nismo od Vlade čuli ništa o dugoročnim planovima za INA-u u slučaju otkupa dionica, kao ni za HEP u slučaju IPO-a. Bit ćemo jako skeptični sve dok ne budu poznate sve činjenice, razlozi i planovi oko tih kompanija.

Nacional: Kako ste vi osobno i grad Pula obilježili Dan pobjede i domovinske zahvalnosti? Jeste li bili u Kninu?

Svake godine u Puli, zajedno s Koordinacijom udruga proisteklih iz Domovinskog rata Istarske županije, organiziramo mimohod branitelja. Tako je bilo i ove godine. To je jedini mimohod branitelja koji je održan u Hrvatskoj, a okupio je više od tisuću sudionika iz cijele Istre. Ponosan sam na tu dostojanstvenu manifestaciju koja pokazuje kako se na lijep način može odati počast onima koji su dali svoj neizmjeran doprinos u stvaranju demokratske Hrvatske.

Nacional: Što mislite o slici koja je s dvije proslave - one službene u Kninu i one koja je pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja održana u Slunju - poslana u svijet? Koja slika Hrvatske je ona prava?

Iskreno, volio bih kada bi se obilježavanje Dana pobjede prestalo konstantno politizirati, da ne kažem prostituirati. I politika i mediji iz te manifestacije svake godine rade cirkus. Taj dan treba obilježiti dostojanstveno i s pijetetom prema onima koji su za njega najzaslužniji. Možda ćemo tada imati više vremena govoriti o stvarnim problemima naše zemlje, a to je da i dalje ne provodimo nikakve reforme, da se stvari u našoj zemlji mijenjanju brzinom puža, da nismo izgradili učinkovite institucije, da nam je brzina pravosuđa takva kakva jest i da sve više zaostajemo za zemljama čije standarde želimo dostići. Pa ni reforma obrazovanja kod nas ne može proći bez demagogije i politikantstva!

Nacional: Predsjednica nije htjela komentirati pozdrav za dom spremni na početku Thompsonova koncerta u Slunju jer tvrdi da se ne bi željela miješati u glazbu. On nikada nije nastupio u pulskoj Areni jer ste mu zabranili nastup?

Nismo mu zabranili nastup jer mu nije bio ni odobren. Nije bilo slobodnih termina jer se program u Areni planira unaprijed i svi možemo biti ponosni na njegovu kvalitetu, što ujedno povisuje i kvalitetu naše turističke ponude. Nemam ništa protiv Thompsonove glazbe, ali imam protiv njegovih stavova, poruka i koketiranja s ustaštvom. To u antifašističkoj Istri ne može proći. To je neprihvatljivo.

Nacional: Je li premijer Plenković uvjerljiv u svojoj namjeri da pretvori HDZ u europsku demokršćansku stranku, u kontekstu svih pojava revizije povijesti i neofašizacije na koje nije reagirao?

Neću spekulirati o Plenkovićevim namjerama za HDZ, ali me zanima koje su njegove namjere kao premijera, a tu za sada nismo mogli prepoznati nikakav jasan smjer, fokus ili prioritete ove vlade. Ostavlja se jedino dojam vrludanja, kompletne bezidejnosti i gašenja požara, a ni to ne ide baš najbolje, kao što smo mogli vidjeti u Splitu. Što se tiče revizije povijesti i neofašizacije - ako je nečiji stav tu jasan, onda je to IDS-ov. Nebrojeno puta smo rekli, kad su svi drugi šutjeli, da je od veličanja ustaštva gora i sramotnija jedino ignorantnost institucija! Za nas tu nema kompromisa. Antifašizam je temelj našeg društva i to ćemo braniti rukama i nogama. Ono što posebno izaziva mučninu je kalkulantski stav prema crnokošuljaškim incidentima u izbornom razdoblju, i tu ne mislim samo na institucije, nego i na političke stranke. Ako nismo ujedinjeni u osudi svega što ima veze s ustaštvom - bez obzira jesmo li u kampanji ili nismo - onda Hrvatska ima ozbiljan problem sa svojim europskim identitetom u koji se toliko kune.

Nacional: Istra je bastion antifašizma i pritom ne zanemaruje niti nacionalnu i kulturnu baštinu ni svoj hrvatski identitet. Kako s te pozicije gledate na ono što se događa u gradu Zagrebu, gdje će promijeniti ime Trga maršala Tita jer tako želi Zlatko Hasanbegović, koalicijski partner Milana Bandića i HDZ-a?

To je žalosno. Prije svega, žalosno je stoje gradonačelnik Zagreba podlegao ucjenama trojca Esih, Hasanbegović i Glasnović. Ako je to glavni problem u Zagrebu, građani Zagreba su najsretniji ljudi na svijetu. Ideološki sukob je očito sve što oni imaju ponuditi građanima. Žao mi je što je gradonačelnik glavnog grada pokleknuo pred tako jeftinim i destruktivnim desnim populizmom. U svakom mandatu na radikalno desnom političkom spektru postoje pojedinci kratkog sjaja koji brzo padnu u zaborav, ali šteta će ovoga puta biti dugoročnija - glavni grad Hrvatske odrekao se jednog od simbola antifašističke borbe.

Nacional: U tom kontekstu, čudi li vas potpora predstavnika nacionalnih manjina ovoj Vladi, dok ploče s ustaškim pozdravom i dalje stoje pokraj Jasenovca, a na komemoracijama stradalim srpskim civilima u Oluji nema nikoga iz vladajućih redova?

Predstavnici nacionalnih manjina imaju specifične mandate i ulogu, i u Saboru i u Vladi. Oni iz izbora u izbore u načelu nastupaju kao ujedinjena grupacija. Vjerujem da znaju zašto su odlučili podržati ovu Vladu i hoće li i kako time unaprijediti položaj nacionalnih manjina. U konačnici, za tu odluku odgovarat će direktno svojim biračima, na njima je da procijene.

Nacional: Smatrate li da je potpora HNS-a HDZ-ovoj vladi bila prevara birača i jesu li oni doista dali doprinos tom skretanju desnom centru koji je Premijer najavljivao od početka mandata?

Oni koji su u HNS-u donijeli takvu odluku znaju zašto su to učinili, a građani će svoju ocjenu tog postupka dati na sljedećim izborima. Zanima me što će Vlada, pa i HNS u toj vladi, konkretno napraviti, pogotovo u sektoru znanosti i obrazovanja te po pitanju decentralizacije. Želim svu sreću progresivnim snagama u tom procesu i nadam se da će uskoro krenuti s uvođenjem građanskog odgoja u škole! Ako oni neće, mi u Istri svakako hoćemo!

Nacional: Bi li bilo poštenije da se išlo na nove izbore?

Da, bilo bi svakako pošteno prema građanima, ali je legitimno pitanje što bi se time dobilo. Prema svim relevantnim istraživanjima, novim izborima teško bi se promijenio omjer snaga u saboru, a ono što je sigurno jest da bi Hrvatska bila blokirana na određeno vrijeme i to uoči turističke sezone, ali i uoči odluke Arbitražnog suda o graničnom sporu sa Slovenijom, itd.

Nacional: Bili ste vrlo kritični i prema SDP-u. Zašto niste s njima htjeli u predizbornu koaliciju, kakvo je danas stanje u toj stranci i zastupaju li dosljedno socijaldemokratske vrijednosti na koje se pozivaju?

Izuzetno sam ponosan stoje IDS u posljednja dva izborna ciklusa ostvario rekordne rezultate, najbolje u posljednjih gotovo 20 godina. Na izbore smo izašli samostalno, odnosno u koaliciji s našim regionalnim partnerima i građani su to apsolutno nagradili jer točno znaju što biraju. I znaju da od toga nema odstupanja. IDS je postao najstabilnija parlamentarna stranka u Hrvatskoj 1 izrastao je u sinonim za političku dosljednost i vjerodostojnost. Druge stranke nerado komentiram. Rekao sam već što mislim o kalkuliranju u kampanji i sklapanju saveza s konzervativnim, destruktivnim opcijama na čijem je dnevnom redu rezanje građanskih i ljudskih prava. Mogu samo izraziti žaljenje što SDP, baš sada kada Hrvatskoj treba jaka opozicija, ima svojih problema. Nadam se da će ih brzo prevladati.

Nacional: Nije li ta suradnja sa SDP-om zahladila od onih lokalnih izbora kada je Zoran Milanović izašao na lokalne izbore protiv vas, na čelu s Damirom Kajinom?

Svaka stranka donosi svoje odluke i snosi posljedice za njih. Jesu li one dobre - odgovor daju birači. Birači su uvjerljivim izborom Valtera Flege za župana jasno poručili što misle o toj SDP-ovoj odluci i Damini Kajinu kao kandidatu. Ponosan sam na to što smo svake godine postizali sve bolje rezultate - osobito na posljednja dva kruga parlamentarnih, a onda i u posljednjim lokalnim izborima, što još jednom potvrđuje da smo postali sinonim za političku vjerodostojnost i dosljednost u Hrvatskoj.

Nacional: No zvali su vas i HDZ-om Istre. Navodno, ako se ne učlanite u IDS, ne možete ni poslovati ni napredovati. Za nepotizam i korupciju optuživao vas je vaš bivši član Damir Kajin!

Slučaj Damira Kajina više ne bih želio komentirati, a optužbe koje spominjete mogu izreći samo oni koji ne znaju prilike u Istri i ne mogu se u političkoj areni boriti ni programima ni rezultatima.

Nacional: Kakav je vaš odnos s bivšim i počasnim predsjednikom stranke Ninom Jakovčićem? Je li on svojim lobiranjem u Bruxellesu pomogao Istri?

S našim zastupnikom u EP-u Ivanom Jakovčićem imamo izvrstan odnos i komunikaciju. On je obećao da će svojim radom i zalaganjem omogućiti da se glas naše Istre čuje u Bruxellesu i to je obećanje ispunio. Najaktivniji je od 751 zastupnika i nema sumnje da se vrlo glasno bori i za interese Istre i Hrvatske. Bitka za teran je dobivena dobrim dijelom zahvaljujući Jakovčiću i njegovoj upornosti te dugogodišnjem lobiranju. Osim na temama poljoprivrede i turizma, jako je angažiran u pomoći zemljama jugoistočne Europe na njihovu europskom putu te općenito u zaštiti manjinskih prava. Nino je u ove tri godine dokazao da je pravi čovjek za Europski parlament.

Nacional: Istra, pa i Pula, opet obaraju turističke rekorde. Koji je recept i bojite li se da bi taj turistički procvat jednoga dana mogao usahnuti i ugroziti ne samo istarsko, već i hrvatsko gospodarstvo?

Istra je danas po mnogočemu regija lider i uzor ostalima, pa tako i po pitanju turizma. Istarski gradovi i općine ruše sve rekorde posjećenosti i noćenja. Istra ostvaruje čak trećinu ukupnog hrvatskog turističkog prometa. Što se Pule tiče, samo u prvih šest mjeseci ostvareno je čak 30 posto više dolazaka i 35 posto više noćenja turista u odnosu na isti period prošle godine. Za Pulu, koja je godinama bila jako industrijsko i vojno središte, ovo su izvanredni rezultati koji nisu došli slučajno, sami od sebe, već su oni rezultat promišljenog planiranja i sustavnog rada. Treba nastaviti jačati konkurentnost turizma i ukloniti prepreke koje ga koče, kao što je pitanje turističkog zemljišta, ali to nikako ne može biti jedina grana na koju će se naše gospodarstvo oslanjati. Upravo zato sam ponosan da preko 25 posto istarskog gospodarstva čini prerađivačka industrija. Kontinuirano radimo na ulaganju u industriju te uz već postojeći istraživački laboratorij i poduzetnički inkubator Istarske razvojne agencije kroz koji je dosad prošlo više od 45 start-up poduzeća, naše pulsko sveučilište upravo radi na uređenju istraživačkog centra za STEM područja te unapređuje postojeće i otvara nove studijske programe. Konkretno, radi se na laboratoriju za istraživanja u zdravstvu, čime bi se znanstvenom infrastrukturom pratio istraživački rad, a svoje bi mjesto trebao naći i laboratorij za istraživanje bioloških resursa mora te laboratorij za toplinsku znanost, hidrodinamiku i elektrotehniku.

Nacional: Što je s projektom Brijuni - rivijera? Je li došlo do nekog pomaka u dogovoru između države i Županije, budući da se doista radi o dragulju hrvatskog turizma?

Trenutno govorimo o ruglu i sramoti za našu zemlju, jer sve zone obuhvaćene projektom propadaju, uz izuzetak Pinete, gdje postoji kamp. Lokalna zajednica je sa svoje strane stvorila sve preduvjete da se navedene zone stave u funkciju razvoja, privuku investicije i otvore nova radna mjesta. Na potezu je država, odnosno Vlada kao vlasnik ovoga područja. Međutim, poznavajući učinkovitost i brzinu naše birokracije u Zagrebu, nisam preveliki optimist. To vam je dobar primjer zašto Hrvatskoj treba decentralizacija na kojoj mi toliko inzistiramo. Lokalne zajednice trebaju dobiti ovlasti da upravljaju svojim resursima po uzoru na Njemačku i Dansku. Evo, da primjerice Pula može sama odlučivati o zemljištu koje spominjete, vjerujte da bi ono bilo potpuno uređeno i da bi danas tamo već bila otvorena nova radna mjesta.

Nacional: Treba li bolje iskoristiti Titov brend za razvoj povijesnog turizma - budući da mnogi turisti, osobito iz Kine, Rusije, pa i ostalih bivših socijalističkih zemalja, žele vidjeti mjesta na kojima je Tito boravio i sastajao se sa svjetskim čelnicima?

Stvaranje novih motiva dolaska turista sigurno je jedan od prioriteta našeg turizma, posebno u pred i posezoni. Mi moramo dati odgovor na pitanje zašto bi gosti htjeli doći k nama, recimo, u veljači ili ožujku. Što im mi tada nudimo? U tom smislu se sasvim sigurno može i treba iskoristiti i brend Tito, pogotovo na lokacijama koje su povijesno vezane uz Tita, poput Brijuna. Živimo u vremenu popularne ikonografije i suludo je ne iskoristiti priču koju imamo i koja bi posjetiteljima, siguran sam u to, bila silno zanimljiva. Nažalost, moram konstatirati da smo kao zemlja u brendiranju općenito poprilično loši. (15:50/16.08.2017.)

 

Razgovor s intrigantnom autoricom Ellen Semen
Interview

Razgovor s intrigantnom autoricom Ellen Semen

Razgovor s intrigantnom autoricom Ellen Semen. Objasnite molim Vas kako to da Vas je zaintrigirao Biedermeier, čije ste elemente uvrstili u Vaše slikarstvo. Ellen: Nakon jednog pospremanja pr

By: Interview | 12 Aug 2018 u 13:26
Najavljena reforma vodnog sektora - hoće li Istra biti jedno ili dva uslužna područja?
Interview

Najavljena reforma vodnog sektora - hoće li Istra biti jedno ili dva uslužna područja?

O kakvim se promjenama nagađa i što se to smjera učiniti s poduzećima koja suvereno vladaju veoma važnim djelatnošću - vodoopskrbom. Riječ je o životima ljudi, biljaka i životinj

By: Interview | 23 Jul 2018 u 08:31
Darko Martinović: Zašto građani Labinštine nemaju pravo na kvalitetnu pitku vodu iz najčišćeg izvora u Istri?
Interview

Darko Martinović: Zašto građani Labinštine nemaju pravo na kvalitetnu pitku vodu iz najčišćeg izvora u Istri?

Nezavisni vijećnik Darko Martinović, s liste Nezavisni Zajedno, istupio je na sjednicama vijeća Grada Labina, s pitanjima na koja odgovore još nije dobio. Čeka ih, kao i adekvatno rje&scaro

By: Interview | 17 Jul 2018 u 13:39
Davor Radmanović: Nekad su glave nogometaša bile čistije
Interview

Davor Radmanović: Nekad su glave nogometaša bile čistije

Uhvatiti Davora Radmanovića ovih dana nije jednostavno. Labinska nogometna legenda postao je novi team manager Istre 1961, a u pola sata koliko smo sjedili za istim stolom, izmijenjivali su se &bdquo

By: Interview | 06 Jul 2018 u 09:26
Valter Glavičić: Želja mi je da ostvarimo obećano i da pomognemo ljudima u rješavanju onoga što ih najviše muči
Interview

Valter Glavičić: Želja mi je da ostvarimo obećano i da pomognemo ljudima u rješavanju onoga što ih najviše muči

Biti gradonačelnik svoga grada nije jednostavno, kako se to izvana može pomisliti, što je već sada drugačije u odnosu na vaša očekivanja? Nije jednostavno, no ovo je poziv koji nos

By: Interview | 25 Mar 2018 u 18:47
Jakovčić: Istra je postigla ono što smo zacrtali prije dvadesetak godina
Interview

Jakovčić: Istra je postigla ono što smo zacrtali prije dvadesetak godina

„Aktivan je, angažiran. Pet točaka koje je on osmislio ušle su u dnevni red Plenarne sjednice. Ponosan je na to. Ne skriva da se u Bruxellesu i Strasbourgu dobro osjeća. Politički vol

By: Interview | 14 Feb 2018 u 16:00
Tanja Herceg - povezuje mlade,  daje im snagu pod motom `Mi ostajemo u Hrvatskoj`
Interview

Tanja Herceg - povezuje mlade, daje im snagu pod motom `Mi ostajemo u Hrvatskoj`

Tanja Herceg, djevojka ili „stijena“, ostvaruje projekte koji se nižu. Povezuju mlade,  daje im snagu pod motom „mi ostajemo u Hrvatskoj“. Osnivačica Udruge Impress dovo

By: Interview | 30 Jan 2018 u 09:09
Bioenergija - Bioenergoterapija i Tihomir Zefi
Interview

Bioenergija - Bioenergoterapija i Tihomir Zefi

 U životu svi tražimo neke odgovore, drugačije istine, koje će nam složiti „jasnu sliku“ i dati „čistu“ i pravu istinu. Obično to istraživanje odvede u neki smjer

By: Interview | 07 Dec 2017 u 12:16
Elvis Morina: Želim da Radio Maestral postane najslušaniji urbani radio
Interview

Elvis Morina: Želim da Radio Maestral postane najslušaniji urbani radio

Novinar Elvis Morina, pokretač Radio Maestrala i nekadašnji direktor te tvrtke, nakon godina izbivanja i rada u drugim medijskim kućama vratio se svojoj izvornoj radio stanici. Morina je kraj

By: Interview | 11 Nov 2017 u 11:37
Rockwool tri godine zaredom dobio nagradu Zlatni indeks
Interview

Rockwool tri godine zaredom dobio nagradu Zlatni indeks

Tvrtka Rockwool Adriatic nedavno je raspisala natječaj za studentske i učeničke stipendije, simpatično nazvan "Je li plava boja vaše latice", o čemu smo razgovarali s Rockwoolovom voditelj

By: Interview | 28 Oct 2017 u 18:27
Ukupno vijesti 99

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr