20Nov

Učite djecu da zadaće pišu sama

Više neće biti seljaka , jer već postoji farma povrća u kojoj su radnike-farmere zamijenili roboti u svim fazama proizvodnje, od sijanja sjemena do presađivanja sadnica i branja povrća. Novi  model potpuno automatizirane unutrašnje farme, ispituje se,  pa bi mogao postati uzorak za isplativiju  proizvodnju povrća diljem svijeta.  Tvornici zatvorenog tipa, nisu potrebni pesticidi ni herbicidi, a  opstanak povrća nije ugrožen. Biljke nemaju doticaj s čovjekom, pa se očekuje veći higijenski standard.

Prednosti  bi nas trebale uvjeriti u novi smisao, na prvom mjestu  očuvanje okoliša, nema zalijevanja, ni navodnjavanja kap po kap, pa je i potrošnja vode drastično smanjena, a biljke uspijevaju neovisno o vanjskim vremenskim uvjetima, pa njihova cijena u prodaji može biti daleko niža.

A što takve mogućnosti znače za proizvođača, kojem su eliminirani rizici elementarnih nepogoda ili ekstremnih klimatskih uvjeta,  gotovo  da ne treba  napominjati, gleda li se s pozicije računa. I upravo podsjeća na štivo Branka Ćopića i zgode njegovog Nikletine Bursaća.

„Majko , otsada da znaš: nema Boga!  Ma šta ti to reče?
- Nema Boga, jesi l čula?
- Pa otkad to, moj sinko? Šta ti bi?
- Od večeras, da znaš...
Majka se krsti i uzdiše:
- Ma od koga si to čuo, jadna ti sam?
- Čuo sam u četi, od komesara. Kaz'o nam neki dan. Starica niječe glavom i cokće jezikom kao nad nekom go­lemom nevoljom.
- Pa ko će nam onda dati dragu kišu, kad Boga nema?
- Neće niko. Šta će nam kiša? - nabusito odgovara mom­čina. - Kad se oslobodimo, neće kiše ni trebati, njive će se orati karakterom.“ 

A da li doista hoće?  U nekim tvornicama automobila roboti već rade 24 sata dnevno, svih 30 dana u mjesecu, bez ikakvih prekida i nadzora. Ne moramo govoriti koliko je kompanijama isplativije od ljudi, kad štede 90% troškova. Ovaj vrtoglavi rast globalnog tržišta povezanog s robotikom i umjetnom inteligencijom do 2020. godine, a to je tu,!  procjenjuje se na vrijednost veću  od 150 milijardi dolara. Teško zamislivo, ali , čak i  nama dobro poznat „Google“ prošle godine kupio je osam kompanija robotike i umjetne inteligencije. Što mislite zašto?

Tehnologija je čudo, htjeli mi  priznati ili ne.  Ali i dvostruka oštrica. Vatra grije, a može se i u požar  pretvoriti, ako je u krivim rukama.

Možemo se prisjetiti Ludita, pojavili su se  u Engleskoj kao društveni pokret tekstilnih radnika početkom 19.stoljeća i protestirali protiv strojeva za tkanje, čak ih uništavali  jer su njihova radna mjesta postala suvišna.

Robotizacija brzo zahvaća sve više kvalificiranih poslova, povećavajući dobrobit mnogih ljudi, osim tamo gdje politički faktori nisu zlouporabili cjelokupni smisao tehnološkog napretka, fokusirajući život u prošlost, i u crnu, umjesto u životnu kroniku.

Već  su  djelomično zamijenjeni liječnici,  automatskim i visoko sofisticiranim robotima koji izvode operacije,  preciznošću koju inače ne posjeduje prosječan liječnik. Uz njih na listi nazovimo prioriteta suvišnih su računovođe, bankari, pravnici, suci, prevoditelji, profesori stranih jezika. Ne upuštamo se dalje u nabrajanje, ali s obzirom na pojačano emigriranje iz RH, ljudi koji ostaju ovdje ne poduzimajući ništa u smislu svog građanskog angažmana,  još uvijek nisu svjesni da će i oni gubiti posao, a kad broj stanovnika dođe na 3,5 milijuna, ni mirovina više neće biti. Da, neće se isplaćivati.

Ne pitajte ni kako ni zašto? Učite djecu da zadaće pišu sama, jer samo tako će naučiti da misle svojom glavom.  

Strpimo se  do kada?
Katarina šoštarić Perković

Strpimo se do kada?

Pod dojmom smo ljeta koje će se i kalendarski zabilježiti za koji dan, ali  još nije stiglo. Nisu ni turisti doputovali u očekivanom broju, i njih ćemo zabilježiti za koji dan. I cest

By: Katarina šoštarić Perković | 17 Jun 2014 u 07:12
Kriza ili alternativa
Katarina šoštarić Perković

Kriza ili alternativa

U kakvom to svijetu živimo, kad je kriza najčešća riječ koja se koristi u komunikaciji, bilo da je javna ili privatna. Od krize sve počinje i s njome završava. Jer određuje granice

By: Katarina šoštarić Perković | 10 Jun 2014 u 07:05
Strukturne reforme ili zajmovi s uvjetima
Katarina šoštarić Perković

Strukturne reforme ili zajmovi s uvjetima

Naziv je mjera, koje su po diktatu izvana, zadužene zemlje prisiljene poduzimati, osim što učeno zvuče, te mjere imaju prikriveni cilj, održavati zemlju u siromaštvu, i još du

By: Katarina šoštarić Perković | 03 Jun 2014 u 07:10
Emocije jače od matematike
Katarina šoštarić Perković

Emocije jače od matematike

Ako građani ne izađu na izbore, gubimo priliku da nam Europa pomogne, poruke su odašiljane još nekoliko sati prije zatvaranja birališta, kada su glasači iz 21. europske države

By: Katarina šoštarić Perković | 27 May 2014 u 07:40
Svijet bez granica
Katarina šoštarić Perković

Svijet bez granica

  Svi mi poznajemo svijet zemljopisnih granica, koji danas, za divno čudo više ne vrijedi. Otvoreno tržište dereguliralo je pojam državnih granica pa umjesto da vjerujemo u moć

By: Katarina šoštarić Perković | 20 May 2014 u 10:28
Umreženi bolje rade
Katarina šoštarić Perković

Umreženi bolje rade

Veliki više ne jedu male, već brzi spore, jer je brzina postala ključni čimbenik po kojoj se određuju pravila, u svijetu u kojem se komunicira brzo i jeftino, kao nikada ranije.Što b

By: Katarina šoštarić Perković | 13 May 2014 u 07:28
Zašto sindikati ne štite radnika?
Katarina šoštarić Perković

Zašto sindikati ne štite radnika?

Koliko se zaposlenih uzdaje u pomoć sindikata i sigurnu zaštitu, koju će dobiti od  jedine radničke institucije, ako nastupe nevolje. Više nije upitno hoće li ih biti, jer nevol

By: Katarina šoštarić Perković | 06 May 2014 u 07:37
Moć Trećeg sektora
Katarina šoštarić Perković

Moć Trećeg sektora

Ima li smisla da čovjek radi bilo kakav posao, kad unaprijed zna da mu rad neće biti plaćen? Itekako da ima! Jer pojedinci, ma koliko bili obrazovani, uspješni, djelotvorni i bogati, u drža

By: Katarina šoštarić Perković | 29 Apr 2014 u 07:31
Kako izgleda život na dug?
Katarina šoštarić Perković

Kako izgleda život na dug?

Zar je moguće da se narodi siromašnih zemalja ubijaju radeći kako bi financirali razvoj bogatih. Zvuči apsurdno, ali istinito, jer kolanje novca ide od bogatih ka siromašnima, da bi s

By: Katarina šoštarić Perković | 22 Apr 2014 u 07:33
što imamo od priče s kavom?
Katarina šoštarić Perković

što imamo od priče s kavom?

Možemo li štogod naučiti iz iskustava koja pogađaju narode, poput nas, a uzdali su se u blagodat i ljepotu prirode.   Kako je moguće da se uz plodnu zemlju i prirodnu raskoš z

By: Katarina šoštarić Perković | 15 Apr 2014 u 07:00
Ukupno vijesti 259

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr