21Aug

Blagdanska depresija u iluziji savršenih blagdana

I ove godine s blagdanskom depresijom suočit će se velik broj ljudi, posebno u velikim gradovima i samačkim domaćinstvima, suočeni s raskorakom između realnosti i prevelikih očekivanja koja nameću mediji i društvene mreže, reklame i trgovci nudeći iluziju sveopćeg obilja i sreće.

Ova depresija obično traje nekoliko dana, a odraz je pretjeranog stresa, nelagode i tjeskobe zbog nemogućnosti da se ostvari lažna slika veselja i bogatstva, pojašnjava u razgovoru za Hinu predstojnica Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb, psihijatrica Marijana Braš te ističe da je riječ o kratkotrajnom stanju, koje nema posebnu psihijatrijsku dijagnozu.

No, blagdanska depresija kao moderan fenomen uzima sve više maha - prije, tijekom i netom nakon blagdana, u stresnom razdoblju u kojemu se osamljene osobe osjećaju još usamljenije, a osobe u besparici još siromašnije.

"Okruženi smo slikama sretne obitelji za bogatim stolom, a mi u Hrvatskoj imamo puno siromašnih koji si ne mogu zadovoljiti ni osnovne potrebe", kaže predstojnica vodeće znanstvene i edukacijske psihoterapijske ustanove u Hrvatskoj.

U posebnom su riziku osobe koje žive same, daleko od članova obitelji, stanovnici velikih gradova koji nemaju puno prijatelja, siromašni i stariji sugrađani koji su izgubili životne partnere, oni koje su prekinuli emocionalne veze, nakon rastave braka ili smrti bliske osobe kojima će ovo biti prvi blagdani bez tih dragih osoba.

"Ljudi sve više žive u izoliranim zajednicama, u samačkim domaćinstvima, a puno ih je zaista usamljeno poput starih roditelja kojima su djeca u potrazi za poslom negdje daleko. Naravno da će biti tužni", kaže Braš.

Bilo da im smeta nametanje slavljeničkog raspoloženja ili su sami i nemaju s kime podijeliti tu (nametnutu) radost, ili su jednostavno osjetljivi na prosinački mrak, upadaju u depresivne epizode koje mogu biti toliko teške da zahtijevaju liječničku pomoć.

U psihijatrijskim klinikama traži se krevet više

U Klinici za psihološku medicinu kažu da im ovih dana nedostaje kreveta, a da ih imaju i deset puta više, svi bi bili popunjeni. Svi termini u psihijatrijskim ambulantama su zauzeti, a predstojnica Braš objašnjava da je riječ o pacijentima koji žele za blagdane biti zaštićeni sigurnim okružjem bolnice kako ne bi bili sami kod kuće ili u nekakvim lošim okolnostima.

"Među pacijentima već znam kojima će ovo doba godine biti najteže i treba im pojačana zaštita. To su često osobe koje se inače liječe zbog depresije ili su imale emocionalne gubitke, te im neizdrživu nelagodu i tugu stvaraju medijske slike o zajedništvu, blagostanju i sreći", kaže Braš.

Osjećaju praznine i usamljenosti pridonosi i promjena dnevne rutine, bez opterećenosti poslom i svakodnevnim obavezama, te posljedično nepotrebna razmišljanja i analize "uglavnom o onome što nedostaje i čega nema". Mnogi se ljudi u tom razdoblju zatvaraju u kuću i povlače u sebe uz osjećaj da iz nekih razloga nisu u mogućnosti ostvariti svoje ciljeve, motive, potrebe i interese, a "svi drugi se vesele i zabavljaju". Sve to rezultira većim brojem psihijatrijskih intervencija i većim brojem suicida u blagdansko vrijeme.

Onima koji osjete tugu i tjeskobu u ovo doba godine, Braš poručuje kako nije nužno da posjete psihijatra, ali je važno da svoje probleme podijele s bliskim osobama jer je "najgore je držati te stvari u sebi".

Smanjiti očekivanja, ne trošiti previše...

Psihijatri i psiholozi upozoravaju na opasnost od nerealnih očekivanja i zahtjeva, pozivajući se na narodnu mudrost kako "nije sretan (bogat) onaj koji puno ima, nego onaj koji malo traži".

U nerealna očekivanja vodi i komercijalizacija blagdana te imperativ bjesomučnog trošenja i kupovanja koje je sasvim u suprotnosti od duhovne ideje kršćanskog Božića koji slavi skromnost i ljubav, kaže psihijatrica Marijana Braš. Prije 20 godina, dodaje, nije se spominjalo toliko "to materijalno i sve što se očekuje od nas - da budemo super ljudi, da stignemo savršeno pospremiti stan, ispeći kolače, svima kupiti poklone, biti lijepi, dotjerani, a prije toga sve dovršiti. Trebali bismo se upitati - zbog koga to sve radimo. Uloga psihologa i psihijatara je da istaknu kako istinske vrijednosti su emocionalne, a ne materijalne.

Pojavi blagdanske i postblagdanske depresije pridonosi i prejedanje, alkohol, nedostatak novca i nerazumno trošenje, ali i manjak solidarnosti.

Nikada prije, ističe Braš, nije bilo toliko očito socijalno raslojavanje, a u Klinici za psihološku medicinu nije bilo toliko gladnih pacijenata, kojima je previše platiti participaciju za lijek i od 10 kuna. Njima je teško slaviti nešto kada svom djetetu ne mogu kupiti ni čokoladu, a smisao blagdana trebalo bi biti promicanje solidarnosti i pomaganja, a ne lažnog idealiziranja.

Stoga građanima poručuje da se ne daju zavesti bezbrojnim oglasima koji prikazuju savršen Božić, jer bi se mogli razočarati kad stvarnost ne uspije oponašati reklame.  

Božić od '90-ih u Hrvatskoj prestaje biti isključivo obiteljski blagdan

I sociolog Renato Matić smatra da je blagdanska depresija posljedica promoviranja božićne euforije, a najodgovorniji su masovni mediji i profit koji sve to pokreće. S time se, dodaje, u Hrvatskoj počelo 90-ih godina prošloga stoljeća nakon socijalizma u kojemu je to, premda od režima prešućivan, postojao kao isključivo obiteljski blagdan za vjernike.  

"Svega toga u Hrvatskoj nije bilo do '90-ih, kada je Božić bio radni dan, što nikako ne znači da je trebao ostati radni dan, ali je tada stjecajem okolnosti i u pravom smislu riječi bio obiteljski blagdan za one koji su ga obilježavali, a drugi su obavljali svoje redovne aktivnosti", kaže Matić.

No, nakon 90-ih počinje se putem masovnih medija promovirati euforija kako to najviše odgovara onima koji od nje profitiraju.

"Za razliku od kršćanskog poimanja Božića kao blagdana mira, u reklamama se počinje sustavno promovirati da svi moraju skakakti od veselja, biti radosni, kupovati, biti jedni s drugima.... Sudar naše stvarnosti koja u mnogim slučajevima nije radosna, vodi u stanje koje u pojmovnom svakodnevnom smislu smatramo depresijom Nitko od nas ne živi niti je ikada živio onako kako se to prikazuje u reklamama i medijskim najavama Božića. Nigdje u kršćanskoj tradiciji ne spominje se pretjerano božićno veselje, već pronalazak mira i dobrote", ističe Matić.

Božićna euforija rezultira božićnom depresijom kod mnogi ljudi koji su osamljeni, a u božićno vrijeme to doživljavaju kao "kraj svijeta", što rezultira često i raznim autodestruktivnim reakcijama.

"Sve je to pitanje profita, ako se postavi pitanje koja kategorija bi trebala preuzeti odgovornost za božićnu depresiju, onda je to na prvom mjestu profit, a onda i sve ono što ga pokreće", zaključuje Matić. (Hina)

Održana dva predavanja o prevenciji raka dojke
zdravlje

Održana dva predavanja o prevenciji raka dojke

U sklopu Zdravstveno-preventivnog programa Crvenog križa Labin, a uz podršku Društva Crvenog križa Istarske županije, nedavno su u Kršanu i Labinu održana predavanja o prevenc

By: zdravlje | 28 Dec 2018 u 08:13
Održana posljednja akcija darivanja krvi u 2018.godini
zdravlje

Održana posljednja akcija darivanja krvi u 2018.godini

Posljednjoj ovogodišnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi, održanoj danas u prostorijama Crvenog križa Labin, pristupilo je 55 darivatelja, a njih 49 je darivalo krv. Prvi put u životu kr

By: zdravlje | 15 Dec 2018 u 17:04
Danas posljednja ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi u Labinu
zdravlje

Danas posljednja ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi u Labinu

Posljednja ovogodišnja akciji darivanja krvi u Labinu održat će se danas, 15.12.2018. od 9,00 do 14,00 sati u prostorijama Crvenog križa, Katuri 17. Na akciji se prikupljaju sve krvne grupe

By: zdravlje | 15 Dec 2018 u 08:11
Na jučerašnjoj akciji darivanja krvi prikupljeno 45 doza
zdravlje

Na jučerašnjoj akciji darivanja krvi prikupljeno 45 doza

Jučerašnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi održanoj  u prostorijama Crvenog križa Labin pristupilo je 53 darivatelja, a njih 45 je darivalo krv. Prvi put u životu krv su darivali

By: zdravlje | 13 Nov 2018 u 15:26
U jutarnjoj smjeni prikupljeno je 25 doza krvi
zdravlje

U jutarnjoj smjeni prikupljeno je 25 doza krvi

Crveni križ Labin, danas, u svojim prostorijama održava akciju dobrovoljnog darivanja krvi. U jutarnjoj smjeni prikupljeno je 25 doza krvi. `Ponekad se pri kompliciranim operacijama potroši i

By: zdravlje | 12 Nov 2018 u 14:17
Na jučerašnjoj akciji 60 osoba darivalo krv
zdravlje

Na jučerašnjoj akciji 60 osoba darivalo krv

Jučer, 30. listopada 2018. održana je dobrovoljna akcija darivanja krvi u Labinu i Koromačnu. Akciji je pristupilo 67 darivatelja krvi, no sedmero ih, na žalost, nije uspjelo darivati tako da je

By: zdravlje | 31 Oct 2018 u 12:44
Sutra akcija darivanja krvi
zdravlje

Sutra akcija darivanja krvi

Labinski Crveni križ sutra planira dvije akcije darivanja krvi, prema sljedećem rasporedu: - Labin: od 9,00-11,30 sati – prostor Gradskog društva Crvenog križa Labn (Katuri 17, in

By: zdravlje | 29 Oct 2018 u 09:19
Liga za Dan ružičaste vrpce prikupila preko 10 tisuća kuna
zdravlje

Liga za Dan ružičaste vrpce prikupila preko 10 tisuća kuna

U nedavno održanoj akciji Dana ružičaste vrpce, kojoj je cilj podizanje javne svijesti o nužnosti prevencije i ranog otkrivanja raka dojke odlaskom na pravovremeno obavljanje mamografije i UZ dojk

By: zdravlje | 17 Oct 2018 u 09:28
Iskrena ispovjest Sandre Brubnjak ususret Danu ružičaste vrpce
zdravlje

Iskrena ispovjest Sandre Brubnjak ususret Danu ružičaste vrpce

Karcinom. Rak. Još uvijek je netko naziva drugim riječima npr.grda bol-ružna bolest kao da je to zarazna bolest. Ili kao da ju je teško nazvati njezinim pravim imenom. Ili....nije važ

By: zdravlje | 01 Oct 2018 u 09:09
Ukupno vijesti 215

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr