19Oct

Prostim okom gledano

Jedan zarez dva milijuna zaposlenih, nisu u stanju trajno opsluživati potrebe koje jedna država ima, pa bila to i Hrvatska. Preveliki je teret za apetite koji samo crpe iz proračuna, a sa druge strane postavljene su čvrste kočnice, kojima se komplicira život manjim poduzetnicima, koji bi vlastitim radom doprinosili više, da procedura nije, do te mjere  birokratski nepodnošljiva. 

Ni Sabor  ni Vlada nisu svjesni problema loših zakona,  i još lošijeg zakonodavca, koji umjesto da ponudi rješenje, stvori  politički problem. Zvan vlastita oporba, ili u nogometu autogol. Kamen oko vrata, (čitaj vladajućima), koji kad tad povuče prema dolje, ukoliko ga ne oslobode na vrijeme.  A oslobodit se mogu samo tako da  pogledaju kako i što popraviti, dok se još može.  

Brojke govore ono o čemu riječi šute. Umirovljenika je 1,2 milijuna, tijesan je odnos sa zaposlenima kojih je isto toliko, i broj stanovnika se rapidno smanjuje zbog emigracije u EU zemlje, ali se i o tome šuti. Uglavnom u Hrvatskoj se šuti ,o životno važnim pitanjima.

Narod kaže treba zasukati rukave i uhvatiti se u koštac sa zbiljom, i učiniti ju životno podnošljivom. Ni kola kojima su blokirani kotači ne voze  naprijed, pa ni država ne ostvaruje rast ni razvoj, bez ljudi, a blokirani su postali velika kočnica jer je  jedna četvrtina radno sposobnog stanovništva u pitanju, a među njima je 80 posto u najboljim životnim godinama za rad i stvaranje, između 18 i 55.  Kao zanemarena  grupacija postali su najbrže rastuća opozicija vladajućima, koja u mjeri u kojoj ju vlast zanemaruje, proporcionalno jača. Njih 330 tisuća, dobivaju vladajući za konkurenciju i za opoziciju koju su sami stvorili, bez obzira što se tome nisu nadali.

Podaci su fantastični, samo ovo nije SF priča, već reality. Život.! U kojega se kunu sa rukom na srcu, oni koji ga najviše satiru.  Jel` to zaista čovjek, čovjeku postao vuk, koji ne zna da su i njegov kamen oko vrata, blokirani?

Svakodnevni ljudi za koje zakon o ovrhama nema isti stav,  prema dužniku je grub a prema vjerovniku plah, jer zakonodavcu nije bio cilj ponuditi rješenje.  Već stvoriti pravni labirint, u kojega jednom kad uđeš, ne nalaziš put koji te vodi na izlaz.

Ne mora se postati pravnik da bi se razumjelo kad nešto ne valja. Prije  šest godina tek je nekoliko njih bilo u blokadi. I umjesto da više nisu, njihov se broj više nego učetverostručio. A ukupni dugovi povećali preko sedam puta. Sa 6 na 43 milijarde kuna.
Što reći osim da je Hrvatska postala zemlja u kojoj su se Vlade aktivno uključile, ne u vođenje države i planiranje razvoja, već u proizvodnju duga. Uz pomoć Fine, principom kojim se koriste, dugovi rastu mjesečno za  500 tisuća kuna ili pola milijarde mjesečno.  Kako god to rekli previše je. U zemlji koja ima jedva  1, 2 milijuna zaposlenih, isto toliko umirovljenika, 300 000 nezaposlenih i 330 000 blokiranih, situacija je prostim okom gledano neodrživa.   

Ništa od svega nije trebalo takvim izgledati, da su recimo suci odradili svoj posao, kako treba. Ali ni oni nisu, poštovali članke  zakona koji kažu, ako se ovrha na novčanim sredstvima nije mogla naplatiti po jednom zakonu u roku  6, 12, 3 mjeseca, sudovi su trebali obustaviti ovrhe. Nisu to učinili. A trebali jesu. Mnoge su i bez značajno  male svote, ali se na njih i danas nakalemljuju kamate i novi dug stalno raste.  Godinama koliko to traje dugovi se multipliciraju do apsurda, a broj dužnika umjesto da se smanji, raste godišnje po  stopi od 70 tisuća  novih. Ili se mjesečno  proizvodi novih  5.000 dužnika. Sve je to omogućila institucionalna politika, pod hrvatskim barjakom i uz himnu s rukom na srcu, u vrlo kratkom roku, par godina, da bi stvorila ovako veliki broj dužnika. Za koga?

Ali i ozbiljnu opasnost po opstanak na vlasti, pa čak i države, ukoliko se ovaj ključni problem ne stavi u prvi plan rješavanja.  Ni jedna država bez ljudi nije država. U što god se vi kleli, ako vi mjesečno proizvodite 5 000 novih dužnika. (26.12.2017/08:48)

Kako su nastali kapitalci?
Katarina šoštarić Perković

Kako su nastali kapitalci?

Svjetskom tjednu novca, priključuje se ovih dana po prvi put i Hrvatska, s ciljem opismenjavanja o najvažnijoj alatki s kojom se svaki građanin svakodnevno susreće. Novcem, jer nacija smo financij

By: Katarina šoštarić Perković | 11 Mar 2014 u 07:24
A znaju li u Hrvatskoj?
Katarina šoštarić Perković

A znaju li u Hrvatskoj?

Zvuči nevjerojatno ali je istinito, država nema rješenja za građane kojima je najteže. Ona ne zna recept kako da prežive od svoga rada, bez krađe i prijevara, jer se time ova država ne b

By: Katarina šoštarić Perković | 04 Mar 2014 u 07:32
Bijela knjiga - nevolja
Katarina šoštarić Perković

Bijela knjiga - nevolja

Vrijeme je na izmaku zime, dani su iščekivanja proljeća i života koji kao da treba početi iz početka. Tako je svake godine na predjelima uz more, nakon što dugi period zimskog sna,

By: Katarina šoštarić Perković | 25 Feb 2014 u 07:33
Za političke neznalice
Katarina šoštarić Perković

Za političke neznalice

Sve je puno jednostavnije kada su službe i ljudi na istom prostoru, jer lokalne uprave i samouprave omogućuju građanima da sami odlučuju što je za njih najbolje. O Istri je riječ, a ona je

By: Katarina šoštarić Perković | 18 Feb 2014 u 07:31
Zašto je propala koncepcija sigurnog zaposlenja?
Katarina šoštarić Perković

Zašto je propala koncepcija sigurnog zaposlenja?

Posvuda oko nas pametni ljudi, mnogi imaju diplome najviših stupnjeva obrazovanja i bave se izučenim profesijama, ali i sve brojnija vojska nezaposlenih među kojima također mnogi imaju diplo

By: Katarina šoštarić Perković | 11 Feb 2014 u 07:40
štednja na Izetov način
Katarina šoštarić Perković

štednja na Izetov način

Štednja kao spas države od bankrota, recept je koji predlaže Vlada, kako bi se uštedjelo na ljudima, radnim mjestima i plaćama, jer manjak novca, zbog kojega je država stavljena pod

By: Katarina šoštarić Perković | 04 Feb 2014 u 07:36
Koliko nisko treba pasti
Katarina šoštarić Perković

Koliko nisko treba pasti

Nije lako gledati istini u oči dok kao država tonemo, na samo dno. Nakon što nam je američka kreditna agencija ponovo snizila kreditni rejting, državi prijeti stečaj. Što drugim rij

By: Katarina šoštarić Perković | 28 Jan 2014 u 07:30
Male stvari  čine veliku razliku
Katarina šoštarić Perković

Male stvari čine veliku razliku

Danas se najveća borba vodi za radno mjesto, iskustva potvrđuju samo o njihovim zatvaranjima, jer tako dirigiraju vlasnici kapitala. Naređuju smanjiti broj zaposlenih, kad odluče povećati cijenu

By: Katarina šoštarić Perković | 21 Jan 2014 u 07:32
Kafić znanja
Katarina šoštarić Perković

Kafić znanja

Umjesto da se uključimo u globalnu bitku za mozgove, koje bi se mogli uplašiti prije nego saznamo o čemu se radi, krenimo od mogućeg kafića s temom. A tema može biti znanje. U kafićima se

By: Katarina šoštarić Perković | 14 Jan 2014 u 07:30
Ljudi, mislite svojom glavom
Katarina šoštarić Perković

Ljudi, mislite svojom glavom

Možemo li mijenjati život, ako ne mijenjamo sebe?Promjene nikoga ne štede! ili imamo privid da se živi na isti način.Jedino lakši, jer sa više kupljenih stvari život činimo

By: Katarina šoštarić Perković | 07 Jan 2014 u 07:30
Ukupno vijesti 255

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr