19Dec

Prostim okom gledano

Jedan zarez dva milijuna zaposlenih, nisu u stanju trajno opsluživati potrebe koje jedna država ima, pa bila to i Hrvatska. Preveliki je teret za apetite koji samo crpe iz proračuna, a sa druge strane postavljene su čvrste kočnice, kojima se komplicira život manjim poduzetnicima, koji bi vlastitim radom doprinosili više, da procedura nije, do te mjere  birokratski nepodnošljiva. 

Ni Sabor  ni Vlada nisu svjesni problema loših zakona,  i još lošijeg zakonodavca, koji umjesto da ponudi rješenje, stvori  politički problem. Zvan vlastita oporba, ili u nogometu autogol. Kamen oko vrata, (čitaj vladajućima), koji kad tad povuče prema dolje, ukoliko ga ne oslobode na vrijeme.  A oslobodit se mogu samo tako da  pogledaju kako i što popraviti, dok se još može.  

Brojke govore ono o čemu riječi šute. Umirovljenika je 1,2 milijuna, tijesan je odnos sa zaposlenima kojih je isto toliko, i broj stanovnika se rapidno smanjuje zbog emigracije u EU zemlje, ali se i o tome šuti. Uglavnom u Hrvatskoj se šuti ,o životno važnim pitanjima.

Narod kaže treba zasukati rukave i uhvatiti se u koštac sa zbiljom, i učiniti ju životno podnošljivom. Ni kola kojima su blokirani kotači ne voze  naprijed, pa ni država ne ostvaruje rast ni razvoj, bez ljudi, a blokirani su postali velika kočnica jer je  jedna četvrtina radno sposobnog stanovništva u pitanju, a među njima je 80 posto u najboljim životnim godinama za rad i stvaranje, između 18 i 55.  Kao zanemarena  grupacija postali su najbrže rastuća opozicija vladajućima, koja u mjeri u kojoj ju vlast zanemaruje, proporcionalno jača. Njih 330 tisuća, dobivaju vladajući za konkurenciju i za opoziciju koju su sami stvorili, bez obzira što se tome nisu nadali.

Podaci su fantastični, samo ovo nije SF priča, već reality. Život.! U kojega se kunu sa rukom na srcu, oni koji ga najviše satiru.  Jel` to zaista čovjek, čovjeku postao vuk, koji ne zna da su i njegov kamen oko vrata, blokirani?

Svakodnevni ljudi za koje zakon o ovrhama nema isti stav,  prema dužniku je grub a prema vjerovniku plah, jer zakonodavcu nije bio cilj ponuditi rješenje.  Već stvoriti pravni labirint, u kojega jednom kad uđeš, ne nalaziš put koji te vodi na izlaz.

Ne mora se postati pravnik da bi se razumjelo kad nešto ne valja. Prije  šest godina tek je nekoliko njih bilo u blokadi. I umjesto da više nisu, njihov se broj više nego učetverostručio. A ukupni dugovi povećali preko sedam puta. Sa 6 na 43 milijarde kuna.
Što reći osim da je Hrvatska postala zemlja u kojoj su se Vlade aktivno uključile, ne u vođenje države i planiranje razvoja, već u proizvodnju duga. Uz pomoć Fine, principom kojim se koriste, dugovi rastu mjesečno za  500 tisuća kuna ili pola milijarde mjesečno.  Kako god to rekli previše je. U zemlji koja ima jedva  1, 2 milijuna zaposlenih, isto toliko umirovljenika, 300 000 nezaposlenih i 330 000 blokiranih, situacija je prostim okom gledano neodrživa.   

Ništa od svega nije trebalo takvim izgledati, da su recimo suci odradili svoj posao, kako treba. Ali ni oni nisu, poštovali članke  zakona koji kažu, ako se ovrha na novčanim sredstvima nije mogla naplatiti po jednom zakonu u roku  6, 12, 3 mjeseca, sudovi su trebali obustaviti ovrhe. Nisu to učinili. A trebali jesu. Mnoge su i bez značajno  male svote, ali se na njih i danas nakalemljuju kamate i novi dug stalno raste.  Godinama koliko to traje dugovi se multipliciraju do apsurda, a broj dužnika umjesto da se smanji, raste godišnje po  stopi od 70 tisuća  novih. Ili se mjesečno  proizvodi novih  5.000 dužnika. Sve je to omogućila institucionalna politika, pod hrvatskim barjakom i uz himnu s rukom na srcu, u vrlo kratkom roku, par godina, da bi stvorila ovako veliki broj dužnika. Za koga?

Ali i ozbiljnu opasnost po opstanak na vlasti, pa čak i države, ukoliko se ovaj ključni problem ne stavi u prvi plan rješavanja.  Ni jedna država bez ljudi nije država. U što god se vi kleli, ako vi mjesečno proizvodite 5 000 novih dužnika. (26.12.2017/08:48)

Umreženi bolje rade
Katarina šoštarić Perković

Umreženi bolje rade

Veliki više ne jedu male, već brzi spore, jer je brzina postala ključni čimbenik po kojoj se određuju pravila, u svijetu u kojem se komunicira brzo i jeftino, kao nikada ranije.Što b

By: Katarina šoštarić Perković | 13 May 2014 u 07:28
Zašto sindikati ne štite radnika?
Katarina šoštarić Perković

Zašto sindikati ne štite radnika?

Koliko se zaposlenih uzdaje u pomoć sindikata i sigurnu zaštitu, koju će dobiti od  jedine radničke institucije, ako nastupe nevolje. Više nije upitno hoće li ih biti, jer nevol

By: Katarina šoštarić Perković | 06 May 2014 u 07:37
Moć Trećeg sektora
Katarina šoštarić Perković

Moć Trećeg sektora

Ima li smisla da čovjek radi bilo kakav posao, kad unaprijed zna da mu rad neće biti plaćen? Itekako da ima! Jer pojedinci, ma koliko bili obrazovani, uspješni, djelotvorni i bogati, u drža

By: Katarina šoštarić Perković | 29 Apr 2014 u 07:31
Kako izgleda život na dug?
Katarina šoštarić Perković

Kako izgleda život na dug?

Zar je moguće da se narodi siromašnih zemalja ubijaju radeći kako bi financirali razvoj bogatih. Zvuči apsurdno, ali istinito, jer kolanje novca ide od bogatih ka siromašnima, da bi s

By: Katarina šoštarić Perković | 22 Apr 2014 u 07:33
što imamo od priče s kavom?
Katarina šoštarić Perković

što imamo od priče s kavom?

Možemo li štogod naučiti iz iskustava koja pogađaju narode, poput nas, a uzdali su se u blagodat i ljepotu prirode.   Kako je moguće da se uz plodnu zemlju i prirodnu raskoš z

By: Katarina šoštarić Perković | 15 Apr 2014 u 07:00
U raljama gospodara života
Katarina šoštarić Perković

U raljama gospodara života

Jesmo li uza sve povijesne pokušaje, i ovoga puta promašili u osamostaljenju države, ili jednostavno kao nacija nismo imali sreće. život je postao sve naporniji, k tome i oskudniji u

By: Katarina šoštarić Perković | 08 Apr 2014 u 07:31
Umni rad  kapital današnjice
Katarina šoštarić Perković

Umni rad kapital današnjice

Koliko god mislili da možemo živjeti na svoj hrvatski način, jako se varamo, bez obzira što još uvijek uživamo blagodati zemljopisnog podneblja. Imamo bogom dane prednosti u odnosu n

By: Katarina šoštarić Perković | 01 Apr 2014 u 07:39
Zašto uspjeh ne stanuje ovdje?
Katarina šoštarić Perković

Zašto uspjeh ne stanuje ovdje?

Svi poznajemo situacije u kojima se na događanja u Hrvatskoj gleda na drugačiji način, nego u drugim zemljama gdje život višeg standarda funkcionira u svim segmentima društva. Samo m

By: Katarina šoštarić Perković | 25 Mar 2014 u 07:24
Odlučivanje život čini boljim
Katarina šoštarić Perković

Odlučivanje život čini boljim

Svakoga dana suočavamo se s donošenjem odluka, zbog kojih nužno  ne moramo sjediti u Saboru, odlučuje se i u kućnoj fotelji, ili za običnim kuhinjskim stolom. Donosimo odluke koje nam

By: Katarina šoštarić Perković | 18 Mar 2014 u 07:30
Kako su nastali kapitalci?
Katarina šoštarić Perković

Kako su nastali kapitalci?

Svjetskom tjednu novca, priključuje se ovih dana po prvi put i Hrvatska, s ciljem opismenjavanja o najvažnijoj alatki s kojom se svaki građanin svakodnevno susreće. Novcem, jer nacija smo financij

By: Katarina šoštarić Perković | 11 Mar 2014 u 07:24
Ukupno vijesti 264

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr