24Feb

Plava revolucija

Kuhari, profesionalni znaju, ali ne i mnogi  poklonici ribljeg obroka, da riba koja umire s velikim otporom boreći se za život ulovljena u mreži ili na udici ima gorak okus zbog mliječne kiseline koja se stvara u njezinom tijelu. Kad čovjek jede takvu ribu, jede i mliječnu kiselinu koju riba proizvodi u smrtnim mukama, kao i adrenalin  te druge hormone koje luči zbog straha.

Jedući ribu, čovjek misli na dobrobit svog zdravlja, zbog nezasićenih masnih kiselina, a zapravo u svoje tijelo unosi gomilu toksina koji imaju štetne posljedice , jer višestruko nadmašuju potencijalne dobrobiti, koje se nekritički pripisuju svakom ribljem mesu. Ubrzani svijet brzo mijenja stvari i često na silu prirode.

Prekomjernim izlovom, riba jednostavno nestaje sa lica mora i oceana, a Zemljin sustav za pročišćavanje voda,  trajno se oštećuje, jer u želji za bogaćenjem čovjekova pohlepa ne vidi ništa drugo osim zarade. Naime, riblja je prirodna funkcija nešto slično kao da su Zemljini bubrezi, koji upijaju sve toksine i druge nečistoće iz vode u svoje tijelo. Drastičnim izlovom, smanjuje se riblja brojnost, koju uzrokuje čovjek, da bi štetio zdravlju Zemlje a, ni ne sluteći i zdravlju čovjeka.

Suvremene metode ribarenja uzrokuju brzu pustoš mora, ribarski su brodovi sve opremljeniji,  satelitskom i radarskom tehnologijom pronalaze ribe. Spuštaju mreže do dna i izvlače doslovno sve što se nađe na njihovom putu, mrežama doslovce preokreću svaki kamen na morskom dnu. Poput pluga vuku ih morskim dubinama i izvlače ribe, školjke, rakove, te uništavaju vegetaciju i morsko dno. Zbog brzog izvlačenja iz velikih dubina riba pati zbog dekompresije, većinom ugiba u velikoj agoniji uslijed gušenja i gnječenja. Uz njih se izvadi i ogroman broj morskih životinja kao „uzgredni ulov“ , koji nije profitabilan,  pa se baca natrag u more. Ali do trenutka dok se baci, te morske životinje većinom uginu ili su teško ranjene. Što svake godine, odnese  po 25 milijuna tona, mrtvih ili umirućih morskih životinja.  

Dok ribarske mreže raznih vrsta hvataju sve, između dna i površine,  brodovi haraju gornjim dijelom mora. A ono malo morskih životinja što preživi te strahote, dočekuju flote brodova dugih mreža,koji zatvaraju  ribe u krug, ili s kavezima za hvatanje rakova i jastoga. Tako se nad ribama različitih vrsta, radi globalni pokolj u različitim oblicima, pa se čitave vrste nalaze na rubu izumiranja.

Iako računica kaže sasvim suprotno, radi se bez ikakve logike, primjerice oko 100 kilograma ribe u obliku stočne hrane, potrebno je da bi se dobilo samo jedan kilogram govedine. Ili preko 50 kilograma ribe, treba za proizvodnju samo jednog kilograma lososovog mesa u industrijskom uzgoju. Ali to se i dalje radi.

Recimo još kako je poznato da se ribe okupljaju oko kanalizacijskih cijevi kroz koje se u određenim državama, dopušta ispust neobrađenog otpada. Ribe jedu ljudski izmet dok izlazi iz tih cijevi i kao takve nečiste su i posve neprikladne kao hrana za ljude. Ali koga briga? Od kuda se ribe dopremaju,  kad je ljudska pohlepa u pitanju. Nad ribolovom određenih vrsta, u mnogim dijelovima svijeta,  nema nadzora pa ni vlasnike ribarskih brodova ne snalazi nikakva kazna. A na drugoj strani se ni uvezena hrana u ponudi, strogo ne kontrolira.

Prema podacima OUN za poljoprivredu, već se gotovo polovica svjetske proizvodnje slatkovodne i morske ribe dobiva iz industrijskih ribljih farmi. Ali, kakve su to farme,? Ako su u njima, ribe prisiljene živjeti u prenapučenim plitkim betonskim bazenima, gdje je zrak najčešće onečišćen do mjere da se jedva diše. U vodi posve crnoj, od visoke koncentracije ribljeg izmeta, da se ribe jedva naziru, gusto nabijene teško se mogu micati, ali ne i plivati.  Te ribe s industrijskih ribljih farmi, dopremaju se putem trgovačkih lanaca do krajnjih korisnika, ali i sa velikom količinom antibiotika koji su nekoliko puta ubrzali njihov rast, i zaštitili ih od bolesti zbog života u vodi s visokom koncentracijom izmeta.  Pune antibiotika,  pesticida, toksičnih kemikalija, poput pigmenta koji blijedo sivu boju lososovog mesa, pretvaraju u prodajno – ružičastu, a sve otpadne vode sa takvih farmi na kraju otječu u morsku vodu, jer se i farme drže u blizini morske obale.

Riblje industrijske farme grozničavo uništavaju mladu riblju populaciju, jer za uzgoj određenih vrsta riba, trebaju velike količine drugih riba kao hrane. Samo za primjer, za 1 kilogram morske ribe ili škampa iz uzgoja,  treba 3 do 5 kilograma ribe-hrane, ulovljene u otvorenom moru.  

Rijeke, jezera, more i oceani jesu bogatstvo bogom dano, ali samo ako je čovjek dorastao svoj ulozi, humanog i moralnog bića. I ako poštuje prirodu kao što očekuje da priroda njega daruje. U suprotnom, ni smisao njegovog djelovanja ne postoji.  

Ne ljutite se, izbor je vaš
Katarina šoštarić Perković

Ne ljutite se, izbor je vaš

Samo kroz jedan dan, može se dogoditi puno razloga, zbog kojih ste uzeli pravo, da budete ljutiti, na prvu osobu koja vam se nađe na putu. Obično su to, one situacije, kad vas iznenadi nečiji isp

By: Katarina šoštarić Perković | 19 Feb 2019 u 07:07
Kad vas napuste idoli
Katarina šoštarić Perković

Kad vas napuste idoli

Sredina veljače još jedna je u nizu prigoda za darivanje voljene osobe. Ukoliko odabrani dar pronađe put do srca kojem je namijenjen, ljepota darivanja  traje danima, prije i danima posl

By: Katarina šoštarić Perković | 12 Feb 2019 u 07:22
E, kad bi se stavili s one druge strane
Katarina šoštarić Perković

E, kad bi se stavili s one druge strane

Živimo u vremenu velikih izazova. Nismo jedina generacija koja upoznaje dobre i teške prilike. Utješno je biti svjestan da su i naši prethodnici imali svoje. Na kojima su ili pad

By: Katarina šoštarić Perković | 05 Feb 2019 u 07:19
Nedostajat će doktora obiteljske medicine
Katarina šoštarić Perković

Nedostajat će doktora obiteljske medicine

Oni su otišli, a mi nismo. Otići ili ostati u Hrvatskoj, ovakvoj kakva je danas, s izgledima da mi od nje učinimo bolju zemlju za život, bila je i „Hamletova dilema“. I ostala vj

By: Katarina šoštarić Perković | 29 Jan 2019 u 07:18
Dopustite sebi
Katarina šoštarić Perković

Dopustite sebi

Sada se već ozbiljno zakoračilo u Novu godinu, a koja će vrlo brzo postati jednako stara kao i mnoge prethodne. Ali u ovom prvom mjesecu, kada smo svi, još uvijek  na samom početku, ta

By: Katarina šoštarić Perković | 22 Jan 2019 u 07:29
Zima je posebna, ali ne nužno za bolovanja
Katarina šoštarić Perković

Zima je posebna, ali ne nužno za bolovanja

Sve je prošlo, sad više ničega nema, čuju se odjeci žaljenja, što su se veliki blagdani primakli svome kraju. I ustupili „suhoparnoj svakodnevici“, koja se slikovit

By: Katarina šoštarić Perković | 08 Jan 2019 u 07:28
Svi smo nagrađeni
Katarina šoštarić Perković

Svi smo nagrađeni

Prethodnih dana, u strci pred Božić, osim potrošačke megalomanije bilo je i nečega lijepoga, širile su se dobre želje, za nadolazeće blagdane. I nepoznati muškarac, zahvali

By: Katarina šoštarić Perković | 25 Dec 2018 u 15:50
Razlog za zadovoljstvo
Katarina šoštarić Perković

Razlog za zadovoljstvo

Približio se kraj godine kad se zbrajaju rezultati  i oduzimaju propusti. Baš svakome se dogodilo nešto značajno, što je na poseban način obilježilo godinu, koja izmiče.

By: Katarina šoštarić Perković | 18 Dec 2018 u 07:07
Ukradi dan
Katarina šoštarić Perković

Ukradi dan

U prosincu se svi bave svačime, privodi se godina kraju, dovršavaju poslovi, pripremaju blagdanske manifestacije, potrošačko ludilo već je nahrupilo, i ljudi su pod posebnim pritiskom

By: Katarina šoštarić Perković | 11 Dec 2018 u 07:02
Svijet voli pobjednike
Katarina šoštarić Perković

Svijet voli pobjednike

Ako uspjeh znači dobiti pljesak, onda ga je dobio Klub liječenih alkoholičara na godišnjoj Skupštini, za 41.godinu sustavnog i ustrajnog rada, na otklanjanju problema ovisnosti kod st

By: Katarina šoštarić Perković | 04 Dec 2018 u 08:09
Ukupno vijesti 271

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr