21Sep

Plava revolucija

Kuhari, profesionalni znaju, ali ne i mnogi  poklonici ribljeg obroka, da riba koja umire s velikim otporom boreći se za život ulovljena u mreži ili na udici ima gorak okus zbog mliječne kiseline koja se stvara u njezinom tijelu. Kad čovjek jede takvu ribu, jede i mliječnu kiselinu koju riba proizvodi u smrtnim mukama, kao i adrenalin  te druge hormone koje luči zbog straha.

Jedući ribu, čovjek misli na dobrobit svog zdravlja, zbog nezasićenih masnih kiselina, a zapravo u svoje tijelo unosi gomilu toksina koji imaju štetne posljedice , jer višestruko nadmašuju potencijalne dobrobiti, koje se nekritički pripisuju svakom ribljem mesu. Ubrzani svijet brzo mijenja stvari i često na silu prirode.

Prekomjernim izlovom, riba jednostavno nestaje sa lica mora i oceana, a Zemljin sustav za pročišćavanje voda,  trajno se oštećuje, jer u želji za bogaćenjem čovjekova pohlepa ne vidi ništa drugo osim zarade. Naime, riblja je prirodna funkcija nešto slično kao da su Zemljini bubrezi, koji upijaju sve toksine i druge nečistoće iz vode u svoje tijelo. Drastičnim izlovom, smanjuje se riblja brojnost, koju uzrokuje čovjek, da bi štetio zdravlju Zemlje a, ni ne sluteći i zdravlju čovjeka.

Suvremene metode ribarenja uzrokuju brzu pustoš mora, ribarski su brodovi sve opremljeniji,  satelitskom i radarskom tehnologijom pronalaze ribe. Spuštaju mreže do dna i izvlače doslovno sve što se nađe na njihovom putu, mrežama doslovce preokreću svaki kamen na morskom dnu. Poput pluga vuku ih morskim dubinama i izvlače ribe, školjke, rakove, te uništavaju vegetaciju i morsko dno. Zbog brzog izvlačenja iz velikih dubina riba pati zbog dekompresije, većinom ugiba u velikoj agoniji uslijed gušenja i gnječenja. Uz njih se izvadi i ogroman broj morskih životinja kao „uzgredni ulov“ , koji nije profitabilan,  pa se baca natrag u more. Ali do trenutka dok se baci, te morske životinje većinom uginu ili su teško ranjene. Što svake godine, odnese  po 25 milijuna tona, mrtvih ili umirućih morskih životinja.  

Dok ribarske mreže raznih vrsta hvataju sve, između dna i površine,  brodovi haraju gornjim dijelom mora. A ono malo morskih životinja što preživi te strahote, dočekuju flote brodova dugih mreža,koji zatvaraju  ribe u krug, ili s kavezima za hvatanje rakova i jastoga. Tako se nad ribama različitih vrsta, radi globalni pokolj u različitim oblicima, pa se čitave vrste nalaze na rubu izumiranja.

Iako računica kaže sasvim suprotno, radi se bez ikakve logike, primjerice oko 100 kilograma ribe u obliku stočne hrane, potrebno je da bi se dobilo samo jedan kilogram govedine. Ili preko 50 kilograma ribe, treba za proizvodnju samo jednog kilograma lososovog mesa u industrijskom uzgoju. Ali to se i dalje radi.

Recimo još kako je poznato da se ribe okupljaju oko kanalizacijskih cijevi kroz koje se u određenim državama, dopušta ispust neobrađenog otpada. Ribe jedu ljudski izmet dok izlazi iz tih cijevi i kao takve nečiste su i posve neprikladne kao hrana za ljude. Ali koga briga? Od kuda se ribe dopremaju,  kad je ljudska pohlepa u pitanju. Nad ribolovom određenih vrsta, u mnogim dijelovima svijeta,  nema nadzora pa ni vlasnike ribarskih brodova ne snalazi nikakva kazna. A na drugoj strani se ni uvezena hrana u ponudi, strogo ne kontrolira.

Prema podacima OUN za poljoprivredu, već se gotovo polovica svjetske proizvodnje slatkovodne i morske ribe dobiva iz industrijskih ribljih farmi. Ali, kakve su to farme,? Ako su u njima, ribe prisiljene živjeti u prenapučenim plitkim betonskim bazenima, gdje je zrak najčešće onečišćen do mjere da se jedva diše. U vodi posve crnoj, od visoke koncentracije ribljeg izmeta, da se ribe jedva naziru, gusto nabijene teško se mogu micati, ali ne i plivati.  Te ribe s industrijskih ribljih farmi, dopremaju se putem trgovačkih lanaca do krajnjih korisnika, ali i sa velikom količinom antibiotika koji su nekoliko puta ubrzali njihov rast, i zaštitili ih od bolesti zbog života u vodi s visokom koncentracijom izmeta.  Pune antibiotika,  pesticida, toksičnih kemikalija, poput pigmenta koji blijedo sivu boju lososovog mesa, pretvaraju u prodajno – ružičastu, a sve otpadne vode sa takvih farmi na kraju otječu u morsku vodu, jer se i farme drže u blizini morske obale.

Riblje industrijske farme grozničavo uništavaju mladu riblju populaciju, jer za uzgoj određenih vrsta riba, trebaju velike količine drugih riba kao hrane. Samo za primjer, za 1 kilogram morske ribe ili škampa iz uzgoja,  treba 3 do 5 kilograma ribe-hrane, ulovljene u otvorenom moru.  

Rijeke, jezera, more i oceani jesu bogatstvo bogom dano, ali samo ako je čovjek dorastao svoj ulozi, humanog i moralnog bića. I ako poštuje prirodu kao što očekuje da priroda njega daruje. U suprotnom, ni smisao njegovog djelovanja ne postoji.  

Kako se postaviti kad je kriza
Katarina šoštarić Perković

Kako se postaviti kad je kriza

Koji god posao da radimo, njega  čine ljudi, zapravo cijeli naš život, čine ljudi. Od najbližih članova obitelji, recimo životnih partnera, preko rodbine,kumova, prijatelja, učitelj

By: Katarina šoštarić Perković | 18 Sep 2018 u 06:38
Zdravlje treba zaslužiti
Katarina šoštarić Perković

Zdravlje treba zaslužiti

Kako razumjeti jednostavne stvari,   kao što je hrana bez koje se nemože, a koja u konačnici određuje kvalitetu i dužinu svačijeg života. Svijet se oduvijek divio onim osobama k

By: Katarina šoštarić Perković | 11 Sep 2018 u 07:56
Tko se još opterećuje  kompliciranim stvarima
Katarina šoštarić Perković

Tko se još opterećuje kompliciranim stvarima

Nije važno koliko se novca zarađuje, u odnosu na odluke što se sa zarađenim novcem čini. U svijetu umreženom internetom, podaci kolaju u trenu, na koju god stranu hoćete, a sve što

By: Katarina šoštarić Perković | 04 Sep 2018 u 07:42
Ne trebaju ljudima stvari da bi oni bili važni, njima  treba smisao
Katarina šoštarić Perković

Ne trebaju ljudima stvari da bi oni bili važni, njima treba smisao

Zemlja se posljednjih dana dobrano stresla, od izgovorenih riječi uvreda i kletvi, a slike štrajkača  i plavih radničkih odijela, koja su zakrčila umjesto turista, gradske ulice, zača

By: Katarina šoštarić Perković | 28 Aug 2018 u 07:15
Zašto se odlazi?
Katarina šoštarić Perković

Zašto se odlazi?

Nekad, ne ni tako davno, 50-ih godina prošlog stoljeća, istarska su se mjesta jednostavno praznila, odlazili su ljudi, svaki dan kao da su nestajali. Napuštali su svoj zavičaj, svoje p

By: Katarina šoštarić Perković | 21 Aug 2018 u 07:50
Kad smijeh nije grijeh
Katarina šoštarić Perković

Kad smijeh nije grijeh

Čovjek govori više očima nego ustima, a izrazom lica donosi one prave odluke. Ukoliko ih znate pročitati, bit će vam puno važnije od riječi , koje vam vaš sugovornik upravo izgovar

By: Katarina šoštarić Perković | 14 Aug 2018 u 07:18
Zašto propadaju maleni
Katarina šoštarić Perković

Zašto propadaju maleni

Ako vas je šef razljutio bez razloga, a je, iako posao radite puno bolje od njega, ovaj x-i put, više ga ne možete istrpiti. I odlučno kažete sebi dosta je takve gnjavaže. Bez rezerv

By: Katarina šoštarić Perković | 07 Aug 2018 u 06:43
Vi ste promjena
Katarina šoštarić Perković

Vi ste promjena

Kako biti pametan, ako svi imaju gugl? Upravo je to pitanje koje se postavlja pred vas. Kako biti vlastiti gospodar kad je zemlja bačena na koljena pred svime što je strano, pa se olako podraz

By: Katarina šoštarić Perković | 31 Jul 2018 u 07:42
Priznajte sebi da gubite vrijeme
Katarina šoštarić Perković

Priznajte sebi da gubite vrijeme

Nije sramota priznati sebi da gubite vrijeme. Dan koji ima 24 sata, jednako traje vama kao i nekome drugome, ali vi nalazite da je vašeg vremena premalo, pa često koristite isprike, iz razloga

By: Katarina šoštarić Perković | 24 Jul 2018 u 08:00
Ohrabri se
Katarina šoštarić Perković

Ohrabri se

Ima već neko vrijeme kako planiraš započeti taj posao, imaš, čini ti se  i jaki razlog zbog kojega to želiš,  ali dani prolaze, a ti se ne pokrećeš, ni ovog

By: Katarina šoštarić Perković | 17 Jul 2018 u 07:18
Ukupno vijesti 251

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr