22Jul

Plava revolucija

Kuhari, profesionalni znaju, ali ne i mnogi  poklonici ribljeg obroka, da riba koja umire s velikim otporom boreći se za život ulovljena u mreži ili na udici ima gorak okus zbog mliječne kiseline koja se stvara u njezinom tijelu. Kad čovjek jede takvu ribu, jede i mliječnu kiselinu koju riba proizvodi u smrtnim mukama, kao i adrenalin  te druge hormone koje luči zbog straha.

Jedući ribu, čovjek misli na dobrobit svog zdravlja, zbog nezasićenih masnih kiselina, a zapravo u svoje tijelo unosi gomilu toksina koji imaju štetne posljedice , jer višestruko nadmašuju potencijalne dobrobiti, koje se nekritički pripisuju svakom ribljem mesu. Ubrzani svijet brzo mijenja stvari i često na silu prirode.

Prekomjernim izlovom, riba jednostavno nestaje sa lica mora i oceana, a Zemljin sustav za pročišćavanje voda,  trajno se oštećuje, jer u želji za bogaćenjem čovjekova pohlepa ne vidi ništa drugo osim zarade. Naime, riblja je prirodna funkcija nešto slično kao da su Zemljini bubrezi, koji upijaju sve toksine i druge nečistoće iz vode u svoje tijelo. Drastičnim izlovom, smanjuje se riblja brojnost, koju uzrokuje čovjek, da bi štetio zdravlju Zemlje a, ni ne sluteći i zdravlju čovjeka.

Suvremene metode ribarenja uzrokuju brzu pustoš mora, ribarski su brodovi sve opremljeniji,  satelitskom i radarskom tehnologijom pronalaze ribe. Spuštaju mreže do dna i izvlače doslovno sve što se nađe na njihovom putu, mrežama doslovce preokreću svaki kamen na morskom dnu. Poput pluga vuku ih morskim dubinama i izvlače ribe, školjke, rakove, te uništavaju vegetaciju i morsko dno. Zbog brzog izvlačenja iz velikih dubina riba pati zbog dekompresije, većinom ugiba u velikoj agoniji uslijed gušenja i gnječenja. Uz njih se izvadi i ogroman broj morskih životinja kao „uzgredni ulov“ , koji nije profitabilan,  pa se baca natrag u more. Ali do trenutka dok se baci, te morske životinje većinom uginu ili su teško ranjene. Što svake godine, odnese  po 25 milijuna tona, mrtvih ili umirućih morskih životinja.  

Dok ribarske mreže raznih vrsta hvataju sve, između dna i površine,  brodovi haraju gornjim dijelom mora. A ono malo morskih životinja što preživi te strahote, dočekuju flote brodova dugih mreža,koji zatvaraju  ribe u krug, ili s kavezima za hvatanje rakova i jastoga. Tako se nad ribama različitih vrsta, radi globalni pokolj u različitim oblicima, pa se čitave vrste nalaze na rubu izumiranja.

Iako računica kaže sasvim suprotno, radi se bez ikakve logike, primjerice oko 100 kilograma ribe u obliku stočne hrane, potrebno je da bi se dobilo samo jedan kilogram govedine. Ili preko 50 kilograma ribe, treba za proizvodnju samo jednog kilograma lososovog mesa u industrijskom uzgoju. Ali to se i dalje radi.

Recimo još kako je poznato da se ribe okupljaju oko kanalizacijskih cijevi kroz koje se u određenim državama, dopušta ispust neobrađenog otpada. Ribe jedu ljudski izmet dok izlazi iz tih cijevi i kao takve nečiste su i posve neprikladne kao hrana za ljude. Ali koga briga? Od kuda se ribe dopremaju,  kad je ljudska pohlepa u pitanju. Nad ribolovom određenih vrsta, u mnogim dijelovima svijeta,  nema nadzora pa ni vlasnike ribarskih brodova ne snalazi nikakva kazna. A na drugoj strani se ni uvezena hrana u ponudi, strogo ne kontrolira.

Prema podacima OUN za poljoprivredu, već se gotovo polovica svjetske proizvodnje slatkovodne i morske ribe dobiva iz industrijskih ribljih farmi. Ali, kakve su to farme,? Ako su u njima, ribe prisiljene živjeti u prenapučenim plitkim betonskim bazenima, gdje je zrak najčešće onečišćen do mjere da se jedva diše. U vodi posve crnoj, od visoke koncentracije ribljeg izmeta, da se ribe jedva naziru, gusto nabijene teško se mogu micati, ali ne i plivati.  Te ribe s industrijskih ribljih farmi, dopremaju se putem trgovačkih lanaca do krajnjih korisnika, ali i sa velikom količinom antibiotika koji su nekoliko puta ubrzali njihov rast, i zaštitili ih od bolesti zbog života u vodi s visokom koncentracijom izmeta.  Pune antibiotika,  pesticida, toksičnih kemikalija, poput pigmenta koji blijedo sivu boju lososovog mesa, pretvaraju u prodajno – ružičastu, a sve otpadne vode sa takvih farmi na kraju otječu u morsku vodu, jer se i farme drže u blizini morske obale.

Riblje industrijske farme grozničavo uništavaju mladu riblju populaciju, jer za uzgoj određenih vrsta riba, trebaju velike količine drugih riba kao hrane. Samo za primjer, za 1 kilogram morske ribe ili škampa iz uzgoja,  treba 3 do 5 kilograma ribe-hrane, ulovljene u otvorenom moru.  

Rijeke, jezera, more i oceani jesu bogatstvo bogom dano, ali samo ako je čovjek dorastao svoj ulozi, humanog i moralnog bića. I ako poštuje prirodu kao što očekuje da priroda njega daruje. U suprotnom, ni smisao njegovog djelovanja ne postoji.  

Ohrabri se
Katarina šoštarić Perković

Ohrabri se

Ima već neko vrijeme kako planiraš započeti taj posao, imaš, čini ti se  i jaki razlog zbog kojega to želiš,  ali dani prolaze, a ti se ne pokrećeš, ni ovog

By: Katarina šoštarić Perković | 17 Jul 2018 u 07:18
Vi ste važni, (za) kormilarite svojim vremenom
Katarina šoštarić Perković

Vi ste važni, (za) kormilarite svojim vremenom

Vaše vrijeme je dragocjeno, jer ono je vaš život. Kako se odnosite prema svom vremenu, tako se odnosite i prema sebi, odnosno prema svom životu. Vrijeme koje imate sada nezamjenjivo je

By: Katarina šoštarić Perković | 10 Jul 2018 u 07:52
 Ime je znak- Nomen est omen
Katarina šoštarić Perković

Ime je znak- Nomen est omen

Zapamtite ime.! Koliko puta vam se dogodilo da nakon rukovanja i upoznavanja s nepoznatom osobom, koju vam je netko predstavio, kao i vas njoj, već u slijedećem trenutku niste znali ime, koje ste up

By: Katarina šoštarić Perković | 03 Jul 2018 u 07:39
Dopustite svom tijelu da se odmori – od hrane
Katarina šoštarić Perković

Dopustite svom tijelu da se odmori – od hrane

Prije velikih vjerskih blagdana običava se postiti, vjernici se najčešće  strogo pridržavaju naputaka prenošenih s koljena na koljeno. Međutim, neovisno o vjeroispovijesti, mno

By: Katarina šoštarić Perković | 12 Jun 2018 u 07:59
Je li susjedova trava doista zelenija?
Katarina šoštarić Perković

Je li susjedova trava doista zelenija?

Je li susjedova  trava doista zelenija nego na vašem travnjaku? Uspoređujete li ono što imate, sa onim što ste vidjeli iza nečije ograde,  na televiziji ili u časopis

By: Katarina šoštarić Perković | 05 Jun 2018 u 07:04
Sreća
Katarina šoštarić Perković

Sreća

Uživanje u jednostavnosti života moguće je postići, ali je teže opisati ono što svatko sam mora osjetiti. Sreću.! A ona obuhvaća sve, od umješnosti stvaranja duševne ugode,

By: Katarina šoštarić Perković | 29 May 2018 u 08:06
Podvucite crtu, prije nego…
Katarina šoštarić Perković

Podvucite crtu, prije nego…

Dok drugome objasnite što da napravi i kako, možda vam je puno jednostavnije da kao žena s iskustvom to odradite sami. Zašto promatrati nekoga kako se muči s onim što vi činit

By: Katarina šoštarić Perković | 22 May 2018 u 07:43
Nađite načina, samo vi birate
Katarina šoštarić Perković

Nađite načina, samo vi birate

Kada ste uzrujani,  a tko nije s vremena na vrijeme? Najbolje je prestati brinuti se i ne razmišljati o tome. Jednostavno pustiti, neka stvari idu nekim svojim tokom. Da pomislite, lako je

By: Katarina šoštarić Perković | 15 May 2018 u 08:02
U Sloveniji to rade drugačije - Europa je ustuknula
Katarina šoštarić Perković

U Sloveniji to rade drugačije - Europa je ustuknula

Izgradili su suvremeni pročistač novcem Europske unije, u postrojenju kanalizacijska voda, prolazi kroz tretman iz kojega izlazi, čista, skoro kao pitka voda. Primijenili su tehnologiju koja se u E

By: Katarina šoštarić Perković | 08 May 2018 u 07:54
Djevojke nikada ne ostavljaju dobre dečke
Katarina šoštarić Perković

Djevojke nikada ne ostavljaju dobre dečke

Ako ste se bojali reći da je strah vaš problem, ništa zato, strah osjećaju gotovo svi kad se nađu ili tek približavaju nečem novom i nepoznatom u životu.  Mnogo je takvih, koj

By: Katarina šoštarić Perković | 01 May 2018 u 09:26
Ukupno vijesti 242

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr