23Apr

Zašto se odlazi?

Nekad, ne ni tako davno, 50-ih godina prošlog stoljeća, istarska su se mjesta jednostavno praznila, odlazili su ljudi, svaki dan kao da su nestajali. Napuštali su svoj zavičaj, svoje primorske gradiće, Plomin, Umag, Buje, nećemo dalje nabrajati. Odlazili su kamionima nakrcanim pokućstvom, i familijom, po kojom živinom, utovarivalo se sve što je bilo u kući, kreveti i ormari, crvotočne komode i stolovi, stare klupe i alat koji možda nikada više ničemu nije služio. Smeteni , uzbuđeni i potreseni odnosili su i crveno istarsko blato na izderanim cipelama, praznili mjesta i odlazili prema Trstu. A onda i dalje.
Nije se ni pomišljalo da će se ikad, po ugledu na one prve koji su odlučili otići, pokrenuti i selo. Nezamislivo, da i sela krenu u pečalbu. A jesu.
Ne jedno, nego redom sela u Istri koja su uvijek, kao i sva sela, u državi, ostavljana po strani. Glavne stvari , kreirale su se u gradovima. Ne malim i ne istarskim, već u onim najvećim u državi.
A do sela su gradske novosti i modni trendovi ,uvijek sporo stizali. Istarsko je selo malo, a svi ljudi jedna zajednica. Svatko svakoga zna, pa i jedan čovjek kad ode, on fali. Na polju, u školi, crkvi, na sprovodu, u vinogradu. Na fešti.!
Uvijek bi prvi krenuli oni koji negdje vani, ipak imaju nekoga svoga. Tako je bilo prije. Odlazili bi i oni koji se protive, javno ili privatno, odlazili su i oni koji nisu imali ništa osim svojih težačkih ruku, pa im je bilo isto, raditi ovdje ili ondje.
Ali, što reći kad su odlazili i moćni veleposjednici, sa 100 i više hektolitara vina po glavi, i nikad manje od sedamdeset kvintala žita, (jedan kvintal je 100 kilograma).
Što je značilo kad su stalno nestajali ljudi? A jesu. Da li se znalo da se više neće vratiti. Da su izgubljeni za tu i tamo. A da oni koji su ostali, neće imati sa kime ni pravu riječ progovoriti, da se neće imati sa kime zavrtiti u plesu, na fešti.
Ili je možda trebalo zaustaviti prvoga koji je poput ovce iz tora, probio ogradu, pa su za njim krenule van, i sve druge ovce. Kad jedna ovca uspije naći prolaz kroz živicu da se zaleti u drugo polje, onda i druge izgube glavu i ostavljaju sve, da bi potrčale za njom. I za kratko vrijeme ušlo je u modu, otići. Samo otići.
Reći tek tako, zbogom svom zavičaju. Ma tko ga može nositi u srcu jače od vas. Ljubiti više nego vi, koji odlazite.
Je li trebalo pokucati na neka službena vrata, i ne priznati poraz, nego krenuti i reći, „Ljudi su u pitanju. Naši ljudi odlaze. A što ćemo mi ,ako bez njih ostanemo.?“
Nimalo drugačija situacija nije ni danas, ljudi koji su ostali gotovo se ispričavaju što još nisu otputovali, jer ne vide da se ovdje više može živjeti. Odlaze najbolji, vaš susret s dragim prijateljem koji se nije dogodio jer su vas obaveze razdvajale, pa ste ga odgodili za drugu „šetimanu“ ne sluteći da se ni neće dogoditi, jer njih dvoje već su na putu za Njemačku. Na pitanje kad se vraćaju, kažu odlazimo. Ali kada se vraćate? Odlazimo trajno. I s kime ćeš poslije progovoriti, sklopiti neki posao.
„Ovo je grozno, trebalo je ubiti onoga tko je prvi probio put“, napisao je Fulvio Tomizza, 1960.-e, na tu temu.. A mi možemo kazati, treba barem razgovarati, tematski pripremiti sjednice i razlučiti uzroke od posljedica.

I zemlja se čuva kako bi potrajala
Katarina šoštarić Perković

I zemlja se čuva kako bi potrajala

Novi kružni na ulazu u Rabac, uvelike je olakšao prometovanje u svim smjerovima. Na ovoj dionici od Labina predstoji još dosta posla, naime  zbog prekobrojnih vozila, a poglavito t

By: Katarina šoštarić Perković | 23 Apr 2019 u 07:24
Sve je to moguće staviti na pladanj
Katarina šoštarić Perković

Sve je to moguće staviti na pladanj

Izgovor da nisam  otišla, a tako sam željela, ali taj netko nije bio zainteresiran ni raspoložen da mi pravi društvo, pa sam i ja ostala. Od muke kao prikovana u stanu kojega sam

By: Katarina šoštarić Perković | 09 Apr 2019 u 07:06
Od jadikovki ništa, prigrlimo svoj život
Katarina šoštarić Perković

Od jadikovki ništa, prigrlimo svoj život

Ozračje pesimizma ipak prožima naše društvo , kao da svi imamo neka loša iskustva koja su se duboko urezala u pamćenje i potisnula toliko drugoga što je i dobro i lijepo

By: Katarina šoštarić Perković | 02 Apr 2019 u 06:57
Črčkarije
Katarina šoštarić Perković

Črčkarije

Svima nam se događa da negdje krenemo, a onda se učini kao da zapravo ne znamo svoje pravo odredište. Kao da smo na moru bez kompasa ili danas na nepoznatom putu bez GPS-a. I neizostavno se n

By: Katarina šoštarić Perković | 26 Mar 2019 u 07:01
Život nikada nije gotov
Katarina šoštarić Perković

Život nikada nije gotov

Mnogi su se složili u potrošačkom društvu, koje omogućuje sve kupiti na dohvat ruke,  da bi bilo dobro kupiti i ključ za sreću. Što košta, da košta, za cij

By: Katarina šoštarić Perković | 19 Mar 2019 u 06:52
Umjesto mržnje birajte ljubav, umjesto bolesti - zdravlje
Katarina šoštarić Perković

Umjesto mržnje birajte ljubav, umjesto bolesti - zdravlje

O svom životu, odlučujemo svaki dan, u bezbroj malih odluka sadržane su i one krucijalne, da oblikuju život. I sami smo zaslužni, za svaku odluku, jer ju živimo, najmanje pet, a češće d

By: Katarina šoštarić Perković | 12 Mar 2019 u 07:24
Uvijek se može i bolje
Katarina šoštarić Perković

Uvijek se može i bolje

Uvijek se može mnogo toga željeti, i svi želimo, samo je razlika što? Kad je ta želja „dobro“, da bude dobro, da se i drugi oko nas osjećaju dobro. Opušteno, mirnije, sl

By: Katarina šoštarić Perković | 05 Mar 2019 u 07:22
Država na ulici
Katarina šoštarić Perković

Država na ulici

Kad se masa građana okupi na ulicama od Pariza do Bukurešta, malo tko u RH ostaje ravnodušan, čak se i frustracije nekoliko puta povećaju. Kako oni tamo mogu, a mi ne? Izaći na ulice

By: Katarina šoštarić Perković | 26 Feb 2019 u 07:59
Ne ljutite se, izbor je vaš
Katarina šoštarić Perković

Ne ljutite se, izbor je vaš

Samo kroz jedan dan, može se dogoditi puno razloga, zbog kojih ste uzeli pravo, da budete ljutiti, na prvu osobu koja vam se nađe na putu. Obično su to, one situacije, kad vas iznenadi nečiji isp

By: Katarina šoštarić Perković | 19 Feb 2019 u 07:07
Ukupno vijesti 279

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr