25Jun

Ljubomir Vilić:`Bez konstantnog rada nema napretka`

Kažu da je za novinarstvo vrlo važna objektivnost. Iako je današnjim istaknutim filozofima upitno postoji li ona uopće, u ovom je tekstu sigurno neće biti. Naime, čovjek koji je intervjuiran bio je, da ne kvarimo priču s formalnim nazivima, „učitelj tjelesnog“ u osnovnoj školi autoru ovog teksta.

I sigurno je ljubav prema sportu već postojala pri prvoj interakciji s profesorom Ljubomirom Vilićem kod autora teksta, ali od tog trenutka bilo je jasno da će mu sport (p)ostati „žila kucavica“ života, kako je slučaj i kod profesora Vilića.

Povod za ovaj intervju je sljedeći…

Otkako je prije 11 godina Sportska zajednica grada Labina pokrenula Olimpijadu osnovnih škola Labinštine, profesor Ljubomir Vilić je sa školama Vladimir Nazor u Potpićnu i Ivan Goran Kovačić u Čepiću osvojio „mali milijun“ medalja koje ne da nisu očekivane, nego su senzacija – gotovo svaka do jedne!

Naime, dovoljna mu je pohvala  samo to da mu se bronce uopće ne isplati brojiti, a da je u prošlih 11 godina odveo svoje momčadi i ekipe do devet zlata i 12 srebra! Da bi stvar bila nevjerojatnija, SZGL je nakon četvrte Olimpijade donirala školi u Potpićnu mrežu za odbojku koju dotad nisu imali. Treba li uopće reći da odbojkaško zlato već četiri godine u nizu oko vrata nose baš njegovi učenici? Za one koji ne znaju, u Labinu postoje dvije osnovne škole kudikamo brojnije od one u Potpićnu, a s onom u Čepiću da ni ne uspoređujemo.

Fotografija s dodjele odbojkaških mreža OŠ u Potpićnu

Predug je to niz da bi se njegove rezultate nazivalo čudima ili senzacijama, ali jedan duboki naklon zaista je potreban i jedini moralan. Ne treba tražiti pandan tome u sportskom svijetu jer to naprosto ne postoji. A onda, prije nego krene intervju, Vilić pokazuje kako se u njegovoj školi vježba odbojkaška tehnika.

U nekad učionici, danas prostorom kojim se služi samo taj predmet, veličine 9×4 metra održavaju se sati tjelesne i zdravstvene kulture na kojima Vilić stvara odbojkaške prvake. Kako? Improvizirana mreža je uže na jednoj strani zavezano za nogu od stolnoteniskog stola, a na drugoj za malo odškrinuti prozor (kad je zatvoren, uže pada s kvake). Učenici kleče zbog visine prostorije te na taj način uče odbojkašku tehniku. Genij je mala riječ za ovog improvizatora koji je u školu prvi put ušao prije gotovo 40 godina.

„Kao student sam bio na zamjenama u školama Matija Vlačić i Ivo Lola Ribar u vrijeme odsustva Danka Faragune i Ratka Benazića, a u potpićanskoj školi je dotad radio Ratko Gobo. On je tu radio do 1979. godine, a kad je on otišao u SIZ (savez za fizičku kulturu), ja sam došao u Potpićan. Dakle, prije 39 godina“, sa sjetom kreće naš sugovornik.

Kao nogometni trener bio je u Potpićnu, Plominu, Rapcu, Raši i Nedešćini prije negoli je 2003. godine postao prvi put seniorski trener Rudara. U ničemu nije bio prosječan, kao igrač je sa 16 godina debitirao za seniore Rudara, a prvi trenerski posao bio mu je u Potpićnu na mjestu trenera juniora s kojima je odmah osvojio županijski naslov. Kad je 2003. postao trener kadeta Rudara, njegova je momčad dobila gradsku nagradu zbog sjajnih rezultata, a onda je momčad ostavio na prvom mjestu i postao trener seniora koje je zatekao na 13. mjestu u ligi da bi sezonu završili kao sedmi.

Ljubomir Vilić legenda je Rudara, nema tu spora, a seniore je vodio u čak četiri navrata, izborivši s njima igranje u trećeligaškom društvu. Ubrzo nakon toga, Rudar pod njegovim vodstvom osvaja i Kup Istre. Kako i priliči, trenersku karijeru je završio na sjajan način – s juniorima Rudara osvaja županijsko prvenstvo i Kup Istre te ulazi u osminu finala nacionalnog Kupa Hrvatske gdje nesretno na penale ispada od Zadra. Mnogi se još sjećaju, s tom je momčadi imao niz od 412 dana bez poraza.

S zelenih travnjaka vratimo se u školske klupe – upitali smo Vilića ima li smisla uspoređivati djecu 1979. kad je počeo raditi ovaj posao i danas? „U naravi djece je ljubav prema tjelesnoj aktivnosti, sportu i igri. Ali, tada nisu imali toliko široku lepezu izbora. Tad su bili samo nogometaši. Onda su djeca puno više radila doma, bila su u boljoj kondiciji. Sjećam se krosa nekad, imao sam dečka koji je sprintao tri kruga na velikom terenu. Danas to možeš doživjeti samo od onih koji se bave aktivno nekim sportom. Danas imamo situaciju da postoji javan podatak kako su djeca koja nisu članovi nekog sportskog kolektiva tjedno aktivna 40 minuta. Nekad, te 1979. nismo ni znali za iskrivljenu kralježnicu, ravna stopala, a danas kad završi nastava, ručaju i krenu s digitalnim svijetom. Nisam ja protiv tehnologije, ali ona bi trebala biti tu, da brže obaviš neke stvari pa da imaš više vremena za sebe i svoje zdravlje. Nisu problem oni koji treniraju neki sport, problem je kod onih koji se ne bave aktivno niti jednim sportom pa onda govorimo o jednoj sjedilačkoj generaciji.“

Postoje naznake kako su motorične sposobnosti kod djece znatno opale. Kakvo je vaše mišljenje, koliko je istine u tome: „Razlika je u vremenu koje se provodi vani. Ne treba to nužno biti samo trčanje. Djeca su se prije više vani igrala, kopala, padala i ne znam ni ja što sve ne. Normalno da je u tom slučaju koordinacija bila puno bolja, kao i fleksibilnost ili kondicija u odnosu na danas. Međutim, danas puno više djece trenira organizirano u klubovima pa možemo reći da se događa nekakva kompenzacija.“

Infrastruktura u školama u kojima radi je takva da se uspjesi „njegove“ djece trebaju gledati s posebnim divljenjem, ali Vilić ostaje gospodin i u ovom slučaju: „Jedna četvrtina nastave otprilike odvija se u zatvorenom. Dakle, govorimo o situacijama kada nam vremenske neprilike ne dozvoljavaju da budemo aktivni vani. Neću govoriti da je lako, jer nije, ali sve se svodi na to da moraš biti kreativan i da moraš više čuvati djecu. Poznaješ neke naše osmaše, vidiš koliki su, i sad mi u ovoj učionici radimo preskoke. Kad se oni zalete, moramo biti veoma oprezni. Mi ovdje (op.a. prostorija je veličine 9×4 metra) igramo i rukomet. Kad igraju muški dva na dva, cure čuvaju prozore i obrnuto. No, tako razvijaju osjećaj za prostor.“

Dvorana u Potpićnu aktualna je priča od, vjerovali ili ne, 1962. godine, ali dosad još uvijek nije sagrađena: „Naravno da je ona nasušna potreba ove sredine, ne moram to valjda ni naglašavati, ali ne samo za djecu radi koje se treba izgraditi, već i zbog rekreativaca. Ponovno ćemo se vratiti na sjedilački način života, ljudima je potrebna tjelesna aktivnost, a jedan ozbiljan dio godina ona nije moguća vani.“

Polako smo pred kraj razgovora stigli i do Olimpijade OŠ Labinštine zbog koje je Vilić još za života postao legenda: „Svaka čast Siniši Verbancu, rekao sam to više puta javno, treba skinuti kapu za ovakvu manifestaciju. Djeca se tu socijaliziraju, a jako je bitno da im se omogući zdravo natjecanje. Djeca se vole natjecati, a veoma je zanimljivo kad izađeš na teren vidjeti gdje si u odnosu na veće škole.“

Posljednje pitanje – postoje li posebne pripreme za Olimpijadu ili je ona samo dodatni motiv za cjelogodišnji rad: „Konstanta. Bez nje nema napretka. Čim počinje školska godina, djeci je najvažnija Olimpijada. Svi sedmaši i osmaši razmišljaju o tome. Kad smo dogovarali intervju, došao si u vrijeme kad su košarku vježbali peti i šesti razredi. Dakle, pripremamo se za budućnost, za sljedeće Olimpijade. Nema ničega na brzinu. Uz redovni program TZK-a, nema sata da ne igramo neki od sportova. Naravno, kad se bliže natjecanja iz pojedinog sportova, nekoliko sati je intencija na tom sportu. Nažalost, zbog malog broja djece, većinom neki igraju više sportova, pa se ne stigne u isto vrijeme, ali opet sve nekako posložimo da ima smisla.“

Na kraju, pokazuje nam mobitel i poruku koja je stigla od jedne trenerice s dirljivom zahvalom: „Olimpijada im je veliki motiv i svi trebamo raditi s ciljem da nakon svake, poneko dijete poželi početi baviti se nekim sportom. Naravno, ovakve poruke te drže, to je cijela poanta, usmjeravati djecu u sport je jezgra našeg posla.“

Kako je vrijeme odmicalo, bilo je sve teže odlučiti se – postavljati pitanja ili samo slušati i učiti? Nažalost, dojam je da je ovakvih samozatajnih genijalaca kakav je Ljubomir Vilić sve manje i da su takvi pedagoški stručnjaci nedovoljno priznati i poštovani.

Kažu, ako želiš promijeniti društvo, kreni od sebe. Zbog toga, koristim za kraj prigodu da se ovim putem zahvalim profesoru Viliću na (sportskom) odgoju ogromnog broja mladih ljudi našeg društva.   (Elvis Uravić)07.12.2018./07:44:25

 
 

Tanja Pejić: Da, buntovnica sam
Interview

Tanja Pejić: Da, buntovnica sam

Nezavisna vijećnica u Gradskom vijeću Labina, Tanja Pejić, poznata je kao jedna od aktivnijih, ako ne i najaktivnija u vijeću. Propituje i ispituje, traži odgovore, dokumente dopise, kratko i jas

By: Interview | 13 Mar 2019 u 14:18
Razgovor s Davorom Klimanom povodom izložbe u Labinu
Interview

Razgovor s Davorom Klimanom povodom izložbe u Labinu

U sklopu prigodnih manifestacija kojima se ovih dana obilježava 98. godina od slavne Labinske Republike u petak 1. ožujka u labinskoj Gradskoj galeriji otvorena je samostalna izložba slika Davora K

By: Interview | 09 Mar 2019 u 16:28
Luka Stepančić: Imamo priliku pokazati jednu novu Hrvatsku
Interview

Luka Stepančić: Imamo priliku pokazati jednu novu Hrvatsku

U Poreču je krenula serija pripremnih rukometnih utakmica između Hrvatske, Italije i Crne Gore. U tri dana rukometna javnost Istre uživati će u majstorijama reprezentativaca iz tih država, a na&s

By: Interview | 06 Jan 2019 u 09:27
Radana Stanar: Šveđani su napredni, a djeluju skromno
Interview

Radana Stanar: Šveđani su napredni, a djeluju skromno

RADANA STANAR IZ LABINA U GÖTEBORGU IMA TRGOVINU ISTARSKIH PROIZVODAPiše Silvano Jelenić- Göteborg, Šveđani izgovaraju Joeteborg, smješten na zapadnoj obali regije V&a

By: Interview | 26 Nov 2018 u 13:38
Intervju Neel Rocco: `Prije sam živjela u blaženom neznanju`
Interview

Intervju Neel Rocco: `Prije sam živjela u blaženom neznanju`

Kako je biti vijećnik oporbe u Vijeću Grada Labina? To je zaista veliko iskustvo, kao da plivam protiv struje. Oporba je u manjini i što god se kaže Ili napravi, uvijek će biti većina koj

By: Interview | 13 Nov 2018 u 14:51
Alen Golja: `Zahvaljujući sve razvijenijoj svijesti korisnika, ali i sve boljoj infrastrukturi za odvajanje, u prvih osam mjeseci bilježimo jako dobre rezultate`
Interview

Alen Golja: `Zahvaljujući sve razvijenijoj svijesti korisnika, ali i sve boljoj infrastrukturi za odvajanje, u prvih osam mjeseci bilježimo jako dobre rezultate`

Kakva je situacija s novim načinom prikupljanja otpada , a koja je službeno startala 01.srpnja ove sezone? Najveća novost je da prikupljeni miješani komunalni otpad na pretovarnoj stanici

By: Interview | 04 Sep 2018 u 09:37
Razgovor s intrigantnom autoricom Ellen Semen
Interview

Razgovor s intrigantnom autoricom Ellen Semen

Razgovor s intrigantnom autoricom Ellen Semen. Objasnite molim Vas kako to da Vas je zaintrigirao Biedermeier, čije ste elemente uvrstili u Vaše slikarstvo. Ellen: Nakon jednog pospremanja pr

By: Interview | 12 Aug 2018 u 13:26
Najavljena reforma vodnog sektora - hoće li Istra biti jedno ili dva uslužna područja?
Interview

Najavljena reforma vodnog sektora - hoće li Istra biti jedno ili dva uslužna područja?

O kakvim se promjenama nagađa i što se to smjera učiniti s poduzećima koja suvereno vladaju veoma važnim djelatnošću - vodoopskrbom. Riječ je o životima ljudi, biljaka i životinj

By: Interview | 23 Jul 2018 u 08:31
Darko Martinović: Zašto građani Labinštine nemaju pravo na kvalitetnu pitku vodu iz najčišćeg izvora u Istri?
Interview

Darko Martinović: Zašto građani Labinštine nemaju pravo na kvalitetnu pitku vodu iz najčišćeg izvora u Istri?

Nezavisni vijećnik Darko Martinović, s liste Nezavisni Zajedno, istupio je na sjednicama vijeća Grada Labina, s pitanjima na koja odgovore još nije dobio. Čeka ih, kao i adekvatno rje&scaro

By: Interview | 17 Jul 2018 u 13:39
Ukupno vijesti 106

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr