Dodijeljene nagrade u kategorijama Smart i Eco city

Na danas održanoj svečanoj konferenciji koja se putem video linka prenosila na portalu Jutarnjeg lista dodijeljene su nagrade za najbolje eco i smart city gradove u sklopu istraživanja koje su proveli Jutarnji list, portal gradonačelnik.hr i Apsolon.

Grad Labin nakon osvajanja titule za najbolji srednji grad u Hrvatskoj u kategoriji demografije i mladih, našao se i među najboljima u kategoriji Smart city. Podsjetimo, Labin je svoje mjesto u ovom prestižnom finalu zaslužio ‘adutima’ kao što su jedan od tri najbolja rezultata među srednjim gradovima u indeksu digitalne spreme uprave od 41,27 posto,  udjelu zaposlenih (9,1 posto) u djelatnostima koje se odnose na ICT, kreativne industrije, istraživanje i razvoj, stopi odvojenog sakupljenog otpada od 24 posto te  ukupnom udjelu proračuna koji se izdvaja za obrazovanje u kategoriji srednjih gradova od 39,11 posto.

Na današnjoj svečanosti sudjelovao je i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić koji je čestitao je pobjednicima izbora i svima koji su ušli u najuži krug.

‘Svi zaslužuju pohvale za svoj trud, rad i napore koje su uložili u razvoj svojih gradskih sredina. Ova konferencija i nagrade potaknut će i ostale da daju sve od sebe i ubuduće konkuriraju biti najbolji eko i pametni gradovi’, kazao je Ćorić.

Za pobjednike u ovoj jakoj konkurenciji proglašeni su Pazin, Koprivnica i Rijeka u kategoriji Smart city te  Križevci koji su osvojili priznanje u kategoriji Eco city.

Veliko je priznanje opet biti u društvu najboljih i veliki poticaj za daljnji razvoj u ovom smjeru, Grad Labin upućuje čestitke svim finalistima i pobjednicima.

Kako su se birali najpametniji gradovi  – kriteriji

Savjetnica za pametnu upravu agencije Apsolon Valentina Galijan iznijela je metodologiju kojom su ocjenjivanje kandidature gradova za nagradu ‘Smart city’.

– U prvom redu važna nam je bilo postoji li strategija, zatim spremnost uprave da primjenjuje smart rješenja i pruža smart usluge, a onda i proaktivno postupanje gradova s provjerom da li se ono što se sprovodi i ostvaruje – navela je Valentina Galijan koja je istaknula kako pametan grad nije onaj koji ima hrpu pametnih rješenja nego onaj koji na pametan način raspolaže informacijama i podacima kako bi svojim građanima osigurao što bolje uvjete i kvalitetu života.

Najbolji smart-city gradovi ove su godine, kao što smo naveli, izabrani temeljem posebne metodologije koju je razvila konzultantska tvrtka Apsolon.

Kriteriji za izbor najboljih gradova u Smart-city kategoriji  podijeljeni su u šest cjelina – digitalna spremnost uprave, strateško usmjerenje grada kao pametnog, pametno gospodarstvo, pametno društvo, pametna infrastruktura i pametan okoliš. Razvijeni su u suradnji s konzultantskom tvrtkom Apsolon, odnosno Apsolonovom metodologijom analize digitalne spremnosti hrvatskih gradova koja je za 2019. i 2020. primijenjena na 20 najvećih gradova u nas. Uz to, analizirani su i podaci koje su sami gradovi poslali ispunjavajući poseban upitnik u kojem su odgovarali na konkretna pitanja o usmjerenosti gradskog gospodarstva i društva na pametna rješenja, održivost – odnos grada prema resursima i okolišu te stanje urbane mobilnosti i kvalitete infrastrukture..

U procjenjivanju digitalne spremnosti uprava kriteriji su: broj administrativnih postupaka i stupanj digitaliziranosti postupaka, način identifikacije i autentifikacije, dostupnost servisnih informacija sa internetskih stranica grada, objedinjeni servisi za plaćanje u gradu, otvoreni podaci, GIS, uključivanje građana u odlučivanje kroz digitalne platforme, otvorenost proračunskog planiranja, platforme za dostavu podataka, stavova i ideja građana, brzina odgovaranja na upite građana, te zastupljenost na društvenim mrežama.

Pod strateško usmjerenje grada kao pametnoga analiziralo se  postojanje strategije ili plana razvoja pametnog grada, razvoja digitalnih usluga ili digitalizacije.

Pametno gospodarstvo procjenjivao se, pak, kroz udio zaposlenih u NKD područjima koja se odnose na IKT, kreativne industrije, istraživanje i razvoj, broj potpornih institucija specijaliziranih za IKT, start-upovi, inovecije i održivi razvoj, te udio gradskog proračuna namijenjen potporama za tvrtke koje se bave IKT-om, start-upove i inovacije…

Pametno društvo u ovoj metodologiji podrazumijeva udio proračuna koji se izdvaja za obrazovanje, postotak proračuna koji se izdvaja za obrazovanje odraslih i cjeloživotno obrazovanje, broj programa visokog obrazovanja u području IKT, te broj stručnih učitelja informatike zaposlenih u osnovnim školama na području grada.

Pametna infrastruktura procjenjivala se usporedbom brzine interneta u gradu, udjelom parkirnih mjesta na području grada obuhvaćenim mobilnom naplatom parkinga, brojem putnika u javnom gradskom i prigradskom prometu, te udjelom biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica.

Pametan okoliš cjelina je s najviše analiziranih stavki – od udjela energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima, kWh energije koje grad godišnje proizvede iz obnovljivih izvora energije, udjela mjernih mjesta sa senzorskim prikupljanjem podataka u sustavu vodoopskrbe, čipiranih spremnika za prikupljanje otpada, prosječne godišnje kvalitete zraka, broja mjernih mjesta za mjerenje kvalitete zraka, te podataka o buci, do stope odvojeno prikupljenog otpada i udjela stanovništva povezanog na sustav pročišćavanja odvodnih voda. (pp)24.11.2020./13:47:41