Turistička zajednica Kršan postavila turističko informativnu tablu u Čepiću

S prvim danom prosinca u Čepiću je postavljena najavljena, informativno-turistička tabela koja govori o povijesti Čepićkog jezera. „Tabela je dvostrana“, kaže direktorica Turističke zajednice Kršan, Ariana Brnetić, „prolaznici iz smjera Tunel Učka, vide staru razglednicu Čepićkog jezera s porukom „Pozdrav sa Čepićkog jezera“. S druge strane uz staru fotografiju jezera i samostana, u tekstualnom dijelu navedeni su podaci o jezeru , isušivanju  te o povijesnoj baštini koja se nalazi u blizini.

Informacije na tabeli, čiju je izradu organizirala Turistička zajednica Kršan,  napisane su hrvatskim, engleskim, njemačkim, talijanskim i vlaškim jezikom, a u ovom projektu sufinancirala nas je Turistička zajednica Istarske županije“, ističe Brnetić.

O naselju Čepić zainteresirani mogu pročitati na novoj tabeli da se nalazi  na južnim padinama Učke. Smješteno uz rub istoimenog polja, te se tu nalazi i pavlinski samostan (Kloštar) iz 1287. godine.

„Međutim, malo tko od prolaznika i gosta Čepića, zna da je do 1932. tu bilo Čepićko jezero, dugo oko pet kilometara, a široko oko tri , i na pojedinim mjestima duboko 5 do 6 metara“, veli Brnetić. I upućuje na ostale podatke vidno istaknute na Tabeli.

Jezero je bilo bogato slatkovodnim ribama koje su stanovnici lovili i prodavali u okolnim selima kao i u Labinu. Velike probleme stvarali su malarični komarci, koji su uzrokovali  veliki postotak bolesti okolnog stanovništva.

 Zamisao o uređenju sliva rijeke Raše, odnosno Čepićkog jezera, vrlo je stara, još potkraj 18. stoljeća. Stručnjaci Venecije i Austrije izradili su prvi elaborat. Punih 30 godina trajala je priprema projekta isušivanja Čepićkog jezera. Izgrđen je tunel dug 4.550 metara do Plominskog zaljeva, a s druge strane napravljena je brana Letaj.

Zanimljivo je da je 4 godine tunel prosječno kopalo oko 90 radnika, te su se zbog različitosti terena susretali sa svim vrstama istarskog tla, bijelim, sivim i crnim. Nakon otvaranja tunela voda je 3 dana otjecala u Plominski zaljev, da bi u siječnju 1933. godine voda u jezeru bila gotovo u cijelosti iscrpljena. Plodno tlo koristili su talijanski vojnici za uzgoj žitarica. Danas Čepićko polje ima 1.100 hektara obradivog zemljišta. (K.Š.P.)04.12.2020./06:40:57