Zbornik radova sa 2. Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa „Labinski kulturno-povijesni susreti“ koji je u Labinu održan 18. ožujka 2019. godine izašao je iz tiska posljednjeg dana 2020. godine.
Na 575 numeriranih stranica zastupljene su 22 teme. Od toga, devet tema posvećeno je Giuseppini Martinuzzi , kojoj je povodom 175. obljetnice rođenja bio posvećen prvi dio skupa. Preostalih 13 radova tematski se odnosi na bogatstvo i osebujnost labinske povijesti.
O najpoznatijoj Labinjanki pisali su Daniel Mohorović i Iva Peršić, podrobno obradivši njezin mnemotehnički pristup, dok se Majda Milevoj Klapčić osvrnula na značenje njene knjižne ostavštine za Grad Labin. Deni Vlačić analizirao je napise i tiskovine o Giuseppini Matinuzzi, Martina Damiani opisala je njezin rad u kontekstu istarskog novinarstva, a Tullio Vorano istaknuo je važnost učiteljičine ostavštine u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci. O knjižnici Giovanni Antonia Martinuzzi pisala je Olja Višković.
Slijede radovi triju talijanskih proučavateljica i poznavateljica rada G. Martinuzzi: Francesca Maria Lacaita obradila je reviziju njezine ideje o domovini prilikom prelaska na socijalizam, Silva Bon njezinu političku strast i književnost, a Ester Pacor Martinuzzino zalaganje u feminističkom pokretu u Trstu.
Drugi dio zbornika započinje radom Slavena Bertoše o mletačkom grofu Marcantoniju Poiani i njegovu izvješću o Labinu i Plominu iz 1629., a slijedi potom članak Deana Škopca o krštenima u Šumberu od 1673. do 1771. Samanta Paronić čitatelje upoznaje s uzrocima smrti u Župi Labin od 1861. do 1880., a Dijana Muškardin s učiteljem Učiteljske škole u Kopru, Josipom Belušićem. Alan Žic-Teklin piše o labinskom jezikoslovcu Matteu Giuliju Bartoliju, a Eva Melegi Matković donosi niz podataka iz prošlosti Krapna. Vanesa Begić istaknula je pjesničko stvaralaštvo Malvine Mileta, a Kristijan Žgaljardić freske na prostoru Pićanske biskupije. O zaboravljenim crkvama i kapelama na Labinštini piše Mladen Bastijanić, dok je Anja Šumberac naglasila važnost trgova kao središta društvene interakcije tamošnjeg stanovništva. Nekoliko starih zvona s ovog područja detaljnije je opisala Tatjana Bradara, dok se Ondina Krnjak posvetila hodočasničkim medaljicama iz labinskog Narodnog muzeja. Posljednji prilog, čiji su autori Elis Baćac i Mladen Rajko, odnosi se na bajoslovlje središnje Istre u funkciji stvaranja novih kulturno-turističkih proizvoda.
Autori svih priloga u zborniku pokušali su na interdisciplinaran način obraditi različite aspekte prošlosti i sadašnjosti ovoga osebujnoga kraja. Istraživači različitih struka s velikim su se trudom posvetili izučavanju novih i zanimljivih tema, čime su dodatno obogatili naše spoznaje o Labinštini.
Zbornik je u nakladi i organizaciji Grada Labina, tiskan u 400 primjeraka uz potporu Općine Kršan, Općine Pićan i Općine Sveta Nedelja.(pp)04.01.2021./13:55:35