27Jun

Razulareni financijski kapitalizam

U velikoj mjeri kriza nastaje zbog nesklada  između sadašnjosti i budućnosti, a koji u prvi plan postavlja pitanje smisla financijskog sustava.

Na jednoj strani postoje oni koji novac imaju, a na drugoj su zajmoprimci koji ga posuđuju. Ali ni jedni ni drugi nemaju prave informacije o novcu. Prvi nisu upućeni u što ga investirati da se najbolje oplodi, a drugi, pod kojim ga uvjetima pozajmiti i preživjeti.

 

To rade posebne financijske institucije, koje raspolažu informacijama gdje ulagati i zašto? Potiču zanimanje za najbolje prilike, i ne samo to, umjetno stvaraju entuzijazam prema visokorizičnim ulaganjima, pa dodatno potiču na zaduživanje. Ali informacije o najboljim prilikama drže za sebe.

 

Nisu zabrinute što će iznevjeriti svoju osnovnu funkciju, financiranja drugih, da bi pri tom i same zaradile. Već prisvajaju najveći dio profita, ne mareći što će biti dalje, i hoće li čitavo društvo gurnuti u gospodarsko- političku krizu. Primjerice Hrvatsku!

 

Središnja banka, trebala bi takve financijaše čvrsto primiti za uzde, i ni pod kakvim pritiskom političke moći, ne pustiti ih. Ali to ne čini.

 

Jesu li uzroci takve razularenosti u osobnim slobodama pojedinaca stavljenim u prvi plan, s kojima se krenulo iz Europe, i brzo obišlo cijeli svijet. Koje su kao spužvom za školsku ploču, prebrisale vrijednosti vladavine prava, pravde i solidarnosti.

Osobne slobode pojedinaca počivaju na dva stupa u društvu, tržištu rada, dobara i kapitala i na demokraciji, od lokalne samouprave, preko regije do države.

 

Mi međutim znamo da su tržišta nastajala unutar dobro organiziranih država, koje su ih štitile da se razviju, pa su tržišta iznjedrila građanstvo koje je postepeno preuzimalo vlast. Tako su se tržište i demokracija uzajamno razvijali i potpomagali. Tržištu je trebala država (čitaj demokracija), koja je štitila vlasnička i intelektualna prava, poduzetničku slobodu, i razvoj proizvodnje.

 

Tko je danas ta demokracija (ta država), neka promjenljiva politička većina, ali koja ne upravlja tržištem, već upravljaju oni koji imaju kapital. Ili ga mogu dobiti, zahvaljujući ekskluzivnim informacijama, dok usmjeravaju tuđu štednju i nečija ulaganja.

 

I što je s demokracijom (ili državom)? Nemoćna je, jer da nije, oni koji raspolažu važnim informacijama ravnomjerno bi ih dijelili sa svima, što naravno ne čine, pa postaju „elita“ koja izvlači neravnopravnu korist iz gospodarsko financijske informacije o isplativosti projekata.

 

Samo oni mogu zarađivati mnogo novca, i ne proizvoditi konkretna dobra. Kreirati nove financijske proizvode, i pretjeranom ponudom poticati „neupućene“ na zaduživanje. Najsiromašnije zajmoprimce ili najbogatije zajmodavce, nema razlike.

 

Jedni ne znaju da će dugoročno plaćati visoke kamate, a drugi da je njihov kapital (ili štednja primjerice iz fondova) plasiran u jako rizične proizvode. Za to vrijeme financijski „kreatori“ trljaju ruke zbog visokih bonusa, koje će svakako uzeti. 

Sasvim im je svejedno što će zajmoprimci ili štediše, češće i jedni i drugi postati žrtve. Oni čak uzimaju i od država sve veći dio nacionalnog dohotka, jer svojih bonusa se ne odriču.

 

I tako smo dobili globalno tržište, i demokraciju a ostali bez vladavine prava. Demokracija se podrazumijeva na zaokruženom području, recimo države. Globalna demokracija međutim ne postoji, a ni vladavina prava. Izuzev rijetkih segmenata, poput sigurnosti zračnog prometa.

 

 I što nas je zaskočilo, surova je istina da je tržište važnije od vladavine prava i demokracije. Tržište se stvara samo, i ne postoji ništa iznad njega.  A samo po sebi nije učinkovito, jer ne iskorištava sve prirodne kapacitete i ne raspodjeljuje bogatstva ravnomjerno. Sve mi to vidimo, na živim primjerima.

 

Ali dok ne znamo kako uspostaviti red po slovu zakona, imamo nelegalno, ilegalno i kriminalno gospodarstvo. I porezni raj u tzv. „Offshore“ područjima.  Jer se privatnim ugovorima prepušta sve više životnih  područja, iako ona ne mogu regulirati sve ono što bi trebalo regulirati društvenim ugovorom.

I zato imamo sve veću nejednakost i neravnopravnost, i sve izraženije posljedice, razularenog financijskog kapitalizma.

Nove privilegije
Katarina šoštarić Perković

Nove privilegije

U situaciji kad se poslovi i radnici traže unutar zemalja članica EU, lako se može dogoditi čak i vama, da baš onu vrstu radnika koju trebate za svoje poslovanje, ne nađete u neposrednoj b

By: Katarina šoštarić Perković | 18 Jun 2019 u 07:30
Pa nemam ja nikakav cilj, a zašto bih ga morao imati?
Katarina šoštarić Perković

Pa nemam ja nikakav cilj, a zašto bih ga morao imati?

Dobre poduzetničke klime nema bez razvijene komunalne infrastrukture, a da bi lokalna zajednica bila privlačna poduzetnicima, najprije mora osigurati dobre uvjete za poduzetnički entuzijazam. Cijen

By: Katarina šoštarić Perković | 11 Jun 2019 u 07:12
Velika prekretnica
Katarina šoštarić Perković

Velika prekretnica

Je li se jučer dogodila prekretnica u Općini Raša, koja ima svoju priču, kao da je veliki Grad. Bogat i slavan. A dobro znamo da nije ni Grad, a do slave tek treba dosegnuti. S pričom ipak

By: Katarina šoštarić Perković | 04 Jun 2019 u 07:23
Novinar prvi, novinar drugi
Katarina šoštarić Perković

Novinar prvi, novinar drugi

Zajedno smo jači, samo ako smo iskreni u djelatnostima i s ljudima, gdje je osnovno mjerilo vrijednosti riječ. Izrečena ili napisana.  Ne prakticiramo u našim sastajanjima utorkom, navo

By: Katarina šoštarić Perković | 28 May 2019 u 07:36
Sloboda jedne srijede
Katarina šoštarić Perković

Sloboda jedne srijede

I sunce je bilo na strani slobode, a toga dana bila je samo srijeda. Dan u sredini tjedna, ali dan slobode. Kad se nije radilo, već slavilo davne zasluge, stečene radom. Bio je međunarodni praznik

By: Katarina šoštarić Perković | 07 May 2019 u 07:16
Pogled na život
Katarina šoštarić Perković

Pogled na život

U turističkoj zemlji, kakva je Hrvatska,  a Istra k tome još prednjači, kao najosvještenija regija,  svake se godine upoznaju narodi i običaji, koje turisti donose sa sobom.

By: Katarina šoštarić Perković | 30 Apr 2019 u 07:03
I zemlja se čuva kako bi potrajala
Katarina šoštarić Perković

I zemlja se čuva kako bi potrajala

Novi kružni na ulazu u Rabac, uvelike je olakšao prometovanje u svim smjerovima. Na ovoj dionici od Labina predstoji još dosta posla, naime  zbog prekobrojnih vozila, a poglavito t

By: Katarina šoštarić Perković | 23 Apr 2019 u 07:24
Sve je to moguće staviti na pladanj
Katarina šoštarić Perković

Sve je to moguće staviti na pladanj

Izgovor da nisam  otišla, a tako sam željela, ali taj netko nije bio zainteresiran ni raspoložen da mi pravi društvo, pa sam i ja ostala. Od muke kao prikovana u stanu kojega sam

By: Katarina šoštarić Perković | 09 Apr 2019 u 07:06
Od jadikovki ništa, prigrlimo svoj život
Katarina šoštarić Perković

Od jadikovki ništa, prigrlimo svoj život

Ozračje pesimizma ipak prožima naše društvo , kao da svi imamo neka loša iskustva koja su se duboko urezala u pamćenje i potisnula toliko drugoga što je i dobro i lijepo

By: Katarina šoštarić Perković | 02 Apr 2019 u 06:57
Ukupno vijesti 285

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr