20Nov

Razulareni financijski kapitalizam

U velikoj mjeri kriza nastaje zbog nesklada  između sadašnjosti i budućnosti, a koji u prvi plan postavlja pitanje smisla financijskog sustava.

Na jednoj strani postoje oni koji novac imaju, a na drugoj su zajmoprimci koji ga posuđuju. Ali ni jedni ni drugi nemaju prave informacije o novcu. Prvi nisu upućeni u što ga investirati da se najbolje oplodi, a drugi, pod kojim ga uvjetima pozajmiti i preživjeti.

 

To rade posebne financijske institucije, koje raspolažu informacijama gdje ulagati i zašto? Potiču zanimanje za najbolje prilike, i ne samo to, umjetno stvaraju entuzijazam prema visokorizičnim ulaganjima, pa dodatno potiču na zaduživanje. Ali informacije o najboljim prilikama drže za sebe.

 

Nisu zabrinute što će iznevjeriti svoju osnovnu funkciju, financiranja drugih, da bi pri tom i same zaradile. Već prisvajaju najveći dio profita, ne mareći što će biti dalje, i hoće li čitavo društvo gurnuti u gospodarsko- političku krizu. Primjerice Hrvatsku!

 

Središnja banka, trebala bi takve financijaše čvrsto primiti za uzde, i ni pod kakvim pritiskom političke moći, ne pustiti ih. Ali to ne čini.

 

Jesu li uzroci takve razularenosti u osobnim slobodama pojedinaca stavljenim u prvi plan, s kojima se krenulo iz Europe, i brzo obišlo cijeli svijet. Koje su kao spužvom za školsku ploču, prebrisale vrijednosti vladavine prava, pravde i solidarnosti.

Osobne slobode pojedinaca počivaju na dva stupa u društvu, tržištu rada, dobara i kapitala i na demokraciji, od lokalne samouprave, preko regije do države.

 

Mi međutim znamo da su tržišta nastajala unutar dobro organiziranih država, koje su ih štitile da se razviju, pa su tržišta iznjedrila građanstvo koje je postepeno preuzimalo vlast. Tako su se tržište i demokracija uzajamno razvijali i potpomagali. Tržištu je trebala država (čitaj demokracija), koja je štitila vlasnička i intelektualna prava, poduzetničku slobodu, i razvoj proizvodnje.

 

Tko je danas ta demokracija (ta država), neka promjenljiva politička većina, ali koja ne upravlja tržištem, već upravljaju oni koji imaju kapital. Ili ga mogu dobiti, zahvaljujući ekskluzivnim informacijama, dok usmjeravaju tuđu štednju i nečija ulaganja.

 

I što je s demokracijom (ili državom)? Nemoćna je, jer da nije, oni koji raspolažu važnim informacijama ravnomjerno bi ih dijelili sa svima, što naravno ne čine, pa postaju „elita“ koja izvlači neravnopravnu korist iz gospodarsko financijske informacije o isplativosti projekata.

 

Samo oni mogu zarađivati mnogo novca, i ne proizvoditi konkretna dobra. Kreirati nove financijske proizvode, i pretjeranom ponudom poticati „neupućene“ na zaduživanje. Najsiromašnije zajmoprimce ili najbogatije zajmodavce, nema razlike.

 

Jedni ne znaju da će dugoročno plaćati visoke kamate, a drugi da je njihov kapital (ili štednja primjerice iz fondova) plasiran u jako rizične proizvode. Za to vrijeme financijski „kreatori“ trljaju ruke zbog visokih bonusa, koje će svakako uzeti. 

Sasvim im je svejedno što će zajmoprimci ili štediše, češće i jedni i drugi postati žrtve. Oni čak uzimaju i od država sve veći dio nacionalnog dohotka, jer svojih bonusa se ne odriču.

 

I tako smo dobili globalno tržište, i demokraciju a ostali bez vladavine prava. Demokracija se podrazumijeva na zaokruženom području, recimo države. Globalna demokracija međutim ne postoji, a ni vladavina prava. Izuzev rijetkih segmenata, poput sigurnosti zračnog prometa.

 

 I što nas je zaskočilo, surova je istina da je tržište važnije od vladavine prava i demokracije. Tržište se stvara samo, i ne postoji ništa iznad njega.  A samo po sebi nije učinkovito, jer ne iskorištava sve prirodne kapacitete i ne raspodjeljuje bogatstva ravnomjerno. Sve mi to vidimo, na živim primjerima.

 

Ali dok ne znamo kako uspostaviti red po slovu zakona, imamo nelegalno, ilegalno i kriminalno gospodarstvo. I porezni raj u tzv. „Offshore“ područjima.  Jer se privatnim ugovorima prepušta sve više životnih  područja, iako ona ne mogu regulirati sve ono što bi trebalo regulirati društvenim ugovorom.

I zato imamo sve veću nejednakost i neravnopravnost, i sve izraženije posljedice, razularenog financijskog kapitalizma.

Nastavak tek slijedi
Katarina šoštarić Perković

Nastavak tek slijedi

Ovog četvrtka Labin je bio prazan, prazniji nego inače u to doba dana, a skromni trgovački centri u gradu zjapili su poluprazno. Ali se zato posvuda brzo stizalo na red. Čak i na šalterima

By: Katarina šoštarić Perković | 13 Nov 2018 u 07:21
Grad posebne vrste
Katarina šoštarić Perković

Grad posebne vrste

Malo je tko želio naslutiti da će se povratak svojim korijenima dogoditi tamo gdje prije godinu, dvije, pet, gotovo nitko koji sebe smatra trendy, tome ne bi povjerovao. Povod je bio Dan Općine Ra&

By: Katarina šoštarić Perković | 06 Nov 2018 u 07:58
Dobri gospodari
Katarina šoštarić Perković

Dobri gospodari

Vrijedni ljudi su od vajkada i radili i gradili, bila je to garancija da će imati više i uživati više. Zasluženog mira. U vrijeme kada su se stanovi dijelili prema redoslijedu po stam

By: Katarina šoštarić Perković | 30 Oct 2018 u 07:14
Današnja zbilja
Katarina šoštarić Perković

Današnja zbilja

Bila su puno puta neka slična vremena, kad se bježalo ili samo sa puno gorčine ostavljalo i dom i zavičaj i odlazilo u nepoznato. I opet se danas ponavlja isto. Mladi su ljudi stvorili obitelj i d

By: Katarina šoštarić Perković | 23 Oct 2018 u 06:48
A što će reći drugi
Katarina šoštarić Perković

A što će reći drugi

Jeste li u stanju zanemariti ono što drugi misle o vama, pa ma kako to izgledalo.  Možete li prihvatiti neke stvari iz svoje prošlosti, koje su se dogodile, kako su se dogodile. Ne

By: Katarina šoštarić Perković | 16 Oct 2018 u 07:03
A što kad neki samo šute
Katarina šoštarić Perković

A što kad neki samo šute

Jeste li primijetili da velik broj ljudi prešućuje vlastito mišljenje, njihova komunikacija nije ni izravna ni otvorena, jednostavno se pretvaraju. Što ne znači da, ne uočavaju

By: Katarina šoštarić Perković | 09 Oct 2018 u 07:22
Da li nastaviti istim smjerom, ili nešto mijenjati?
Katarina šoštarić Perković

Da li nastaviti istim smjerom, ili nešto mijenjati?

Ljudi posvuda oko nas,  jedni vedri, veseli. U susretu  razgovorljivi, u odnosima stabilni. Drugi u grču, škrti na riječima, a kad progovore kao da otrovne strelice paraju zrak. &nb

By: Katarina šoštarić Perković | 02 Oct 2018 u 07:01
Ravnoteža
Katarina šoštarić Perković

Ravnoteža

Još uvijek vrijedi nepisano pravilo prema kojemu se od mladih očekuje da marljivo uče, postignu dobre ocjene i doguraju do diplome. A tada je najvažnija preokupacija, naći pristojan posao i

By: Katarina šoštarić Perković | 25 Sep 2018 u 07:49
Kako se postaviti kad je kriza
Katarina šoštarić Perković

Kako se postaviti kad je kriza

Koji god posao da radimo, njega  čine ljudi, zapravo cijeli naš život, čine ljudi. Od najbližih članova obitelji, recimo životnih partnera, preko rodbine,kumova, prijatelja, učitelj

By: Katarina šoštarić Perković | 18 Sep 2018 u 06:38
Zdravlje treba zaslužiti
Katarina šoštarić Perković

Zdravlje treba zaslužiti

Kako razumjeti jednostavne stvari,   kao što je hrana bez koje se nemože, a koja u konačnici određuje kvalitetu i dužinu svačijeg života. Svijet se oduvijek divio onim osobama k

By: Katarina šoštarić Perković | 11 Sep 2018 u 07:56
Ukupno vijesti 259

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr