18Dec

Razulareni financijski kapitalizam

U velikoj mjeri kriza nastaje zbog nesklada  između sadašnjosti i budućnosti, a koji u prvi plan postavlja pitanje smisla financijskog sustava.

Na jednoj strani postoje oni koji novac imaju, a na drugoj su zajmoprimci koji ga posuđuju. Ali ni jedni ni drugi nemaju prave informacije o novcu. Prvi nisu upućeni u što ga investirati da se najbolje oplodi, a drugi, pod kojim ga uvjetima pozajmiti i preživjeti.

 

To rade posebne financijske institucije, koje raspolažu informacijama gdje ulagati i zašto? Potiču zanimanje za najbolje prilike, i ne samo to, umjetno stvaraju entuzijazam prema visokorizičnim ulaganjima, pa dodatno potiču na zaduživanje. Ali informacije o najboljim prilikama drže za sebe.

 

Nisu zabrinute što će iznevjeriti svoju osnovnu funkciju, financiranja drugih, da bi pri tom i same zaradile. Već prisvajaju najveći dio profita, ne mareći što će biti dalje, i hoće li čitavo društvo gurnuti u gospodarsko- političku krizu. Primjerice Hrvatsku!

 

Središnja banka, trebala bi takve financijaše čvrsto primiti za uzde, i ni pod kakvim pritiskom političke moći, ne pustiti ih. Ali to ne čini.

 

Jesu li uzroci takve razularenosti u osobnim slobodama pojedinaca stavljenim u prvi plan, s kojima se krenulo iz Europe, i brzo obišlo cijeli svijet. Koje su kao spužvom za školsku ploču, prebrisale vrijednosti vladavine prava, pravde i solidarnosti.

Osobne slobode pojedinaca počivaju na dva stupa u društvu, tržištu rada, dobara i kapitala i na demokraciji, od lokalne samouprave, preko regije do države.

 

Mi međutim znamo da su tržišta nastajala unutar dobro organiziranih država, koje su ih štitile da se razviju, pa su tržišta iznjedrila građanstvo koje je postepeno preuzimalo vlast. Tako su se tržište i demokracija uzajamno razvijali i potpomagali. Tržištu je trebala država (čitaj demokracija), koja je štitila vlasnička i intelektualna prava, poduzetničku slobodu, i razvoj proizvodnje.

 

Tko je danas ta demokracija (ta država), neka promjenljiva politička većina, ali koja ne upravlja tržištem, već upravljaju oni koji imaju kapital. Ili ga mogu dobiti, zahvaljujući ekskluzivnim informacijama, dok usmjeravaju tuđu štednju i nečija ulaganja.

 

I što je s demokracijom (ili državom)? Nemoćna je, jer da nije, oni koji raspolažu važnim informacijama ravnomjerno bi ih dijelili sa svima, što naravno ne čine, pa postaju „elita“ koja izvlači neravnopravnu korist iz gospodarsko financijske informacije o isplativosti projekata.

 

Samo oni mogu zarađivati mnogo novca, i ne proizvoditi konkretna dobra. Kreirati nove financijske proizvode, i pretjeranom ponudom poticati „neupućene“ na zaduživanje. Najsiromašnije zajmoprimce ili najbogatije zajmodavce, nema razlike.

 

Jedni ne znaju da će dugoročno plaćati visoke kamate, a drugi da je njihov kapital (ili štednja primjerice iz fondova) plasiran u jako rizične proizvode. Za to vrijeme financijski „kreatori“ trljaju ruke zbog visokih bonusa, koje će svakako uzeti. 

Sasvim im je svejedno što će zajmoprimci ili štediše, češće i jedni i drugi postati žrtve. Oni čak uzimaju i od država sve veći dio nacionalnog dohotka, jer svojih bonusa se ne odriču.

 

I tako smo dobili globalno tržište, i demokraciju a ostali bez vladavine prava. Demokracija se podrazumijeva na zaokruženom području, recimo države. Globalna demokracija međutim ne postoji, a ni vladavina prava. Izuzev rijetkih segmenata, poput sigurnosti zračnog prometa.

 

 I što nas je zaskočilo, surova je istina da je tržište važnije od vladavine prava i demokracije. Tržište se stvara samo, i ne postoji ništa iznad njega.  A samo po sebi nije učinkovito, jer ne iskorištava sve prirodne kapacitete i ne raspodjeljuje bogatstva ravnomjerno. Sve mi to vidimo, na živim primjerima.

 

Ali dok ne znamo kako uspostaviti red po slovu zakona, imamo nelegalno, ilegalno i kriminalno gospodarstvo. I porezni raj u tzv. „Offshore“ područjima.  Jer se privatnim ugovorima prepušta sve više životnih  područja, iako ona ne mogu regulirati sve ono što bi trebalo regulirati društvenim ugovorom.

I zato imamo sve veću nejednakost i neravnopravnost, i sve izraženije posljedice, razularenog financijskog kapitalizma.

Gle čuda, pa to su Englezi
Katarina šoštarić Perković

Gle čuda, pa to su Englezi

Cijela se Europa upire na zadnje noge, objašnjavajući što su to Englezi izglasali na referendumu, kako su mogli biti protiv asocijacije Europske unije i jednostavno izglasati da ju napu

By: Katarina šoštarić Perković | 28 Jun 2016 u 07:15
Kao u balkanskoj krčmi
Katarina šoštarić Perković

Kao u balkanskoj krčmi

Politički se sasvim zakuhalo, pa ako ste mislili preko ljeta politiku ostaviti po strani, budite uvjereni da ona vas ne ostavlja  na miru.  Počet će vas mamiti i pozivati a o obećanjima,

By: Katarina šoštarić Perković | 21 Jun 2016 u 07:27
Odmor od napornog rada
Katarina šoštarić Perković

Odmor od napornog rada

kod čovjeka stvara dojam boljeg života, poglavito kad odmor traje više slobodnih tjedana kao što je godišnji odmor. Ali kad je to samo sedam dana od kojih se dva provedu na putu

By: Katarina šoštarić Perković | 14 Jun 2016 u 07:33
Jesmo li zaboravili usporiti?
Katarina šoštarić Perković

Jesmo li zaboravili usporiti?

Prava ljetna sezona još nije ni počela, a već se čuju uzdasi, ajme tko će sve to preživit. Kad iz mora navale gladni kupači , pa svi u isto vrijeme, hoće večerati.  „Nemo&sca

By: Katarina šoštarić Perković | 07 Jun 2016 u 07:16
Odgovornost za izglasane zakone u podignutim je rukama
Katarina šoštarić Perković

Odgovornost za izglasane zakone u podignutim je rukama

Ponavljanje gradiva učiteljica je života, a svaka sličnost sa stvarnim događajima samo puka slučajnost. Još nije bila sastavljena Vlada a dogodili su se visoki međunarodni susreti buduć

By: Katarina šoštarić Perković | 31 May 2016 u 08:09
Život u strahu
Katarina šoštarić Perković

Život u strahu

Nije dovoljno biti na pravom mjestu u pravo vrijeme ako niste prava osoba za to mjesto, pa je pitanje koje vas određuje tko ste i što ste? Jesu li vaše osobine i  navike stvorile v

By: Katarina šoštarić Perković | 24 May 2016 u 07:04
Ne-kupiti stvari
Katarina šoštarić Perković

Ne-kupiti stvari

Nije nepoznat osjećaj koji preplavi kad se naumi kupiti nešto, to je kao da se nalazite na pokretnoj traci koja klizi dosta brzo i ako se sad ne zgrabi i kupi, tko zna? Hoće li se opet ukazat

By: Katarina šoštarić Perković | 17 May 2016 u 08:16
Ne štedi za crne dane
Katarina šoštarić Perković

Ne štedi za crne dane

Umjesto osobnog  računa, u koji se ima uvid, i sa kojim se skoro  svakodnevno barata,  postoji i nešto drugo, za izlaz u slučaju nužde,  kao u velikim robnim kućama i vi

By: Katarina šoštarić Perković | 10 May 2016 u 07:31
Ako nemaš svoj plan drugi ti definira budućnost
Katarina šoštarić Perković

Ako nemaš svoj plan drugi ti definira budućnost

Trčanje za vremenom kojeg nema dovoljno, stalna je potreba žena, kad počne suočavanje s obavezama koje treba zadovoljiti sve odjednom  i sve odmah. Žene su slika života koje se  jo&sc

By: Katarina šoštarić Perković | 03 May 2016 u 07:19
Samo lijepo se pamti
Katarina šoštarić Perković

Samo lijepo se pamti

Ali se ružno događa iz dana u dan, slike ratova i strahova,  neprestano se nižu pred licem svijeta, urezujući se duboko u memorije umova, čak i nedužnih bića, koja su tek zakoračila u svi

By: Katarina šoštarić Perković | 26 Apr 2016 u 07:18
Ukupno vijesti 264

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr