21May

Razulareni financijski kapitalizam

U velikoj mjeri kriza nastaje zbog nesklada  između sadašnjosti i budućnosti, a koji u prvi plan postavlja pitanje smisla financijskog sustava.

Na jednoj strani postoje oni koji novac imaju, a na drugoj su zajmoprimci koji ga posuđuju. Ali ni jedni ni drugi nemaju prave informacije o novcu. Prvi nisu upućeni u što ga investirati da se najbolje oplodi, a drugi, pod kojim ga uvjetima pozajmiti i preživjeti.

 

To rade posebne financijske institucije, koje raspolažu informacijama gdje ulagati i zašto? Potiču zanimanje za najbolje prilike, i ne samo to, umjetno stvaraju entuzijazam prema visokorizičnim ulaganjima, pa dodatno potiču na zaduživanje. Ali informacije o najboljim prilikama drže za sebe.

 

Nisu zabrinute što će iznevjeriti svoju osnovnu funkciju, financiranja drugih, da bi pri tom i same zaradile. Već prisvajaju najveći dio profita, ne mareći što će biti dalje, i hoće li čitavo društvo gurnuti u gospodarsko- političku krizu. Primjerice Hrvatsku!

 

Središnja banka, trebala bi takve financijaše čvrsto primiti za uzde, i ni pod kakvim pritiskom političke moći, ne pustiti ih. Ali to ne čini.

 

Jesu li uzroci takve razularenosti u osobnim slobodama pojedinaca stavljenim u prvi plan, s kojima se krenulo iz Europe, i brzo obišlo cijeli svijet. Koje su kao spužvom za školsku ploču, prebrisale vrijednosti vladavine prava, pravde i solidarnosti.

Osobne slobode pojedinaca počivaju na dva stupa u društvu, tržištu rada, dobara i kapitala i na demokraciji, od lokalne samouprave, preko regije do države.

 

Mi međutim znamo da su tržišta nastajala unutar dobro organiziranih država, koje su ih štitile da se razviju, pa su tržišta iznjedrila građanstvo koje je postepeno preuzimalo vlast. Tako su se tržište i demokracija uzajamno razvijali i potpomagali. Tržištu je trebala država (čitaj demokracija), koja je štitila vlasnička i intelektualna prava, poduzetničku slobodu, i razvoj proizvodnje.

 

Tko je danas ta demokracija (ta država), neka promjenljiva politička većina, ali koja ne upravlja tržištem, već upravljaju oni koji imaju kapital. Ili ga mogu dobiti, zahvaljujući ekskluzivnim informacijama, dok usmjeravaju tuđu štednju i nečija ulaganja.

 

I što je s demokracijom (ili državom)? Nemoćna je, jer da nije, oni koji raspolažu važnim informacijama ravnomjerno bi ih dijelili sa svima, što naravno ne čine, pa postaju „elita“ koja izvlači neravnopravnu korist iz gospodarsko financijske informacije o isplativosti projekata.

 

Samo oni mogu zarađivati mnogo novca, i ne proizvoditi konkretna dobra. Kreirati nove financijske proizvode, i pretjeranom ponudom poticati „neupućene“ na zaduživanje. Najsiromašnije zajmoprimce ili najbogatije zajmodavce, nema razlike.

 

Jedni ne znaju da će dugoročno plaćati visoke kamate, a drugi da je njihov kapital (ili štednja primjerice iz fondova) plasiran u jako rizične proizvode. Za to vrijeme financijski „kreatori“ trljaju ruke zbog visokih bonusa, koje će svakako uzeti. 

Sasvim im je svejedno što će zajmoprimci ili štediše, češće i jedni i drugi postati žrtve. Oni čak uzimaju i od država sve veći dio nacionalnog dohotka, jer svojih bonusa se ne odriču.

 

I tako smo dobili globalno tržište, i demokraciju a ostali bez vladavine prava. Demokracija se podrazumijeva na zaokruženom području, recimo države. Globalna demokracija međutim ne postoji, a ni vladavina prava. Izuzev rijetkih segmenata, poput sigurnosti zračnog prometa.

 

 I što nas je zaskočilo, surova je istina da je tržište važnije od vladavine prava i demokracije. Tržište se stvara samo, i ne postoji ništa iznad njega.  A samo po sebi nije učinkovito, jer ne iskorištava sve prirodne kapacitete i ne raspodjeljuje bogatstva ravnomjerno. Sve mi to vidimo, na živim primjerima.

 

Ali dok ne znamo kako uspostaviti red po slovu zakona, imamo nelegalno, ilegalno i kriminalno gospodarstvo. I porezni raj u tzv. „Offshore“ područjima.  Jer se privatnim ugovorima prepušta sve više životnih  područja, iako ona ne mogu regulirati sve ono što bi trebalo regulirati društvenim ugovorom.

I zato imamo sve veću nejednakost i neravnopravnost, i sve izraženije posljedice, razularenog financijskog kapitalizma.

Iznutra je drugačije
Katarina šoštarić Perković

Iznutra je drugačije

Vrijeme se nije produljilo  a ni skratilo. Sve je ostalo isto. Dan počinje jutrom i završava noću. Između smo mi. Naši životi. Dobro, sve lanjske isprike čuli smo. Znamo. Vi n

By: Katarina šoštarić Perković | 07 Feb 2017 u 07:55
Kafić znanja
Katarina šoštarić Perković

Kafić znanja

Umjesto da se uključimo u globalnu bitku za mozgove, koje bi se mogli uplašiti prije nego saznamo o čemu se radi, krenimo od mogućeg kafića s temom. A tema može biti znanje. U kafićima se

By: Katarina šoštarić Perković | 31 Jan 2017 u 07:19
Male trgovine
Katarina šoštarić Perković

Male trgovine

Umalo da smo zaboravili draži malih trgovina koje život znače, uz megalomaniju trgovačkih divova gdje je sve veliko i sve dugačko, pa i radno vrijeme.  Kad se zahuktaju , ne staju danju ni n

By: Katarina šoštarić Perković | 24 Jan 2017 u 08:10
Karakter je ono kakvi ste u mraku
Katarina šoštarić Perković

Karakter je ono kakvi ste u mraku

Nismo mi ljudi od putovanja osim gastarbajtera, nismo ni od stava, ne znamo čuvati ni ljepotu starih stvari pa ni živjeti sretni s njima 100, 200 i više godina.  Nešto nas tjera n

By: Katarina šoštarić Perković | 17 Jan 2017 u 07:32
Lažemo se u krug
Katarina šoštarić Perković

Lažemo se u krug

Kao da su se ispuhali svi baloni nakon što je slavljenje Božića i Nove godine okončano, a dva tjedna štovanja običaja privedena kraju. I umjesto liječenja od alkoholnog mamurluka, p

By: Katarina šoštarić Perković | 10 Jan 2017 u 07:30
Izbori – kao loše režirana predstava
Katarina šoštarić Perković

Izbori – kao loše režirana predstava

Početak Nove godine obilježit će političko natjecanje za sudjelovanje u vlasti na lokalnoj razini. Neobično važnom području života za građane. Apetiti nisu tako veliki kao za parlamentarne je

By: Katarina šoštarić Perković | 27 Dec 2016 u 08:41
Blagdan koji obilježava kraj godine
Katarina šoštarić Perković

Blagdan koji obilježava kraj godine

Zahladilo je. Kako i treba, pred Božić. Blagdan s kojim se uvijek obilježavalo kraj godine. Ne s dočekom Nove godine jer ona je svjetska, zar ne obuhvaća cijeli svijet i sve kontinente pa se već

By: Katarina šoštarić Perković | 20 Dec 2016 u 07:46
Statistika, blagdani, pa ljudi
Katarina šoštarić Perković

Statistika, blagdani, pa ljudi

Vukli ste za nos cijelu godinu, obećavali i ne ispunjavali, pa prevalili slovom novih zakona sve na leđa poreznih obveznika i sitnih privatnika, koji ne kradu, nego hrane, i one koji biraju jelovnik

By: Katarina šoštarić Perković | 13 Dec 2016 u 07:40
Frizure iz haube
Katarina šoštarić Perković

Frizure iz haube

Mir, tišina, meditacija, učenje je života ispočetka. Naučeno od ranije više ne vrijedi. Čovjek je čovjeku postao vuk. A politika, narodna zamka. O tome se u školi ne uči.

By: Katarina šoštarić Perković | 29 Nov 2016 u 07:41
Ukupno vijesti 281

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr