18Dec

Razulareni financijski kapitalizam

U velikoj mjeri kriza nastaje zbog nesklada  između sadašnjosti i budućnosti, a koji u prvi plan postavlja pitanje smisla financijskog sustava.

Na jednoj strani postoje oni koji novac imaju, a na drugoj su zajmoprimci koji ga posuđuju. Ali ni jedni ni drugi nemaju prave informacije o novcu. Prvi nisu upućeni u što ga investirati da se najbolje oplodi, a drugi, pod kojim ga uvjetima pozajmiti i preživjeti.

 

To rade posebne financijske institucije, koje raspolažu informacijama gdje ulagati i zašto? Potiču zanimanje za najbolje prilike, i ne samo to, umjetno stvaraju entuzijazam prema visokorizičnim ulaganjima, pa dodatno potiču na zaduživanje. Ali informacije o najboljim prilikama drže za sebe.

 

Nisu zabrinute što će iznevjeriti svoju osnovnu funkciju, financiranja drugih, da bi pri tom i same zaradile. Već prisvajaju najveći dio profita, ne mareći što će biti dalje, i hoće li čitavo društvo gurnuti u gospodarsko- političku krizu. Primjerice Hrvatsku!

 

Središnja banka, trebala bi takve financijaše čvrsto primiti za uzde, i ni pod kakvim pritiskom političke moći, ne pustiti ih. Ali to ne čini.

 

Jesu li uzroci takve razularenosti u osobnim slobodama pojedinaca stavljenim u prvi plan, s kojima se krenulo iz Europe, i brzo obišlo cijeli svijet. Koje su kao spužvom za školsku ploču, prebrisale vrijednosti vladavine prava, pravde i solidarnosti.

Osobne slobode pojedinaca počivaju na dva stupa u društvu, tržištu rada, dobara i kapitala i na demokraciji, od lokalne samouprave, preko regije do države.

 

Mi međutim znamo da su tržišta nastajala unutar dobro organiziranih država, koje su ih štitile da se razviju, pa su tržišta iznjedrila građanstvo koje je postepeno preuzimalo vlast. Tako su se tržište i demokracija uzajamno razvijali i potpomagali. Tržištu je trebala država (čitaj demokracija), koja je štitila vlasnička i intelektualna prava, poduzetničku slobodu, i razvoj proizvodnje.

 

Tko je danas ta demokracija (ta država), neka promjenljiva politička većina, ali koja ne upravlja tržištem, već upravljaju oni koji imaju kapital. Ili ga mogu dobiti, zahvaljujući ekskluzivnim informacijama, dok usmjeravaju tuđu štednju i nečija ulaganja.

 

I što je s demokracijom (ili državom)? Nemoćna je, jer da nije, oni koji raspolažu važnim informacijama ravnomjerno bi ih dijelili sa svima, što naravno ne čine, pa postaju „elita“ koja izvlači neravnopravnu korist iz gospodarsko financijske informacije o isplativosti projekata.

 

Samo oni mogu zarađivati mnogo novca, i ne proizvoditi konkretna dobra. Kreirati nove financijske proizvode, i pretjeranom ponudom poticati „neupućene“ na zaduživanje. Najsiromašnije zajmoprimce ili najbogatije zajmodavce, nema razlike.

 

Jedni ne znaju da će dugoročno plaćati visoke kamate, a drugi da je njihov kapital (ili štednja primjerice iz fondova) plasiran u jako rizične proizvode. Za to vrijeme financijski „kreatori“ trljaju ruke zbog visokih bonusa, koje će svakako uzeti. 

Sasvim im je svejedno što će zajmoprimci ili štediše, češće i jedni i drugi postati žrtve. Oni čak uzimaju i od država sve veći dio nacionalnog dohotka, jer svojih bonusa se ne odriču.

 

I tako smo dobili globalno tržište, i demokraciju a ostali bez vladavine prava. Demokracija se podrazumijeva na zaokruženom području, recimo države. Globalna demokracija međutim ne postoji, a ni vladavina prava. Izuzev rijetkih segmenata, poput sigurnosti zračnog prometa.

 

 I što nas je zaskočilo, surova je istina da je tržište važnije od vladavine prava i demokracije. Tržište se stvara samo, i ne postoji ništa iznad njega.  A samo po sebi nije učinkovito, jer ne iskorištava sve prirodne kapacitete i ne raspodjeljuje bogatstva ravnomjerno. Sve mi to vidimo, na živim primjerima.

 

Ali dok ne znamo kako uspostaviti red po slovu zakona, imamo nelegalno, ilegalno i kriminalno gospodarstvo. I porezni raj u tzv. „Offshore“ područjima.  Jer se privatnim ugovorima prepušta sve više životnih  područja, iako ona ne mogu regulirati sve ono što bi trebalo regulirati društvenim ugovorom.

I zato imamo sve veću nejednakost i neravnopravnost, i sve izraženije posljedice, razularenog financijskog kapitalizma.

Vi ste promjena
Katarina šoštarić Perković

Vi ste promjena

Kako biti pametan, ako svi imaju gugl? Upravo je to pitanje koje se postavlja pred vas. Kako biti vlastiti gospodar kad je zemlja bačena na koljena pred svime što je strano, pa se olako podraz

By: Katarina šoštarić Perković | 31 Jul 2018 u 07:42
Priznajte sebi da gubite vrijeme
Katarina šoštarić Perković

Priznajte sebi da gubite vrijeme

Nije sramota priznati sebi da gubite vrijeme. Dan koji ima 24 sata, jednako traje vama kao i nekome drugome, ali vi nalazite da je vašeg vremena premalo, pa često koristite isprike, iz razloga

By: Katarina šoštarić Perković | 24 Jul 2018 u 08:00
Ohrabri se
Katarina šoštarić Perković

Ohrabri se

Ima već neko vrijeme kako planiraš započeti taj posao, imaš, čini ti se  i jaki razlog zbog kojega to želiš,  ali dani prolaze, a ti se ne pokrećeš, ni ovog

By: Katarina šoštarić Perković | 17 Jul 2018 u 07:18
Vi ste važni, (za) kormilarite svojim vremenom
Katarina šoštarić Perković

Vi ste važni, (za) kormilarite svojim vremenom

Vaše vrijeme je dragocjeno, jer ono je vaš život. Kako se odnosite prema svom vremenu, tako se odnosite i prema sebi, odnosno prema svom životu. Vrijeme koje imate sada nezamjenjivo je

By: Katarina šoštarić Perković | 10 Jul 2018 u 07:52
 Ime je znak- Nomen est omen
Katarina šoštarić Perković

Ime je znak- Nomen est omen

Zapamtite ime.! Koliko puta vam se dogodilo da nakon rukovanja i upoznavanja s nepoznatom osobom, koju vam je netko predstavio, kao i vas njoj, već u slijedećem trenutku niste znali ime, koje ste up

By: Katarina šoštarić Perković | 03 Jul 2018 u 07:39
Plava revolucija
Katarina šoštarić Perković

Plava revolucija

Kuhari, profesionalni znaju, ali ne i mnogi  poklonici ribljeg obroka, da riba koja umire s velikim otporom boreći se za život ulovljena u mreži ili na udici ima gorak okus zbog mliječne kise

By: Katarina šoštarić Perković | 26 Jun 2018 u 08:25
Dopustite svom tijelu da se odmori – od hrane
Katarina šoštarić Perković

Dopustite svom tijelu da se odmori – od hrane

Prije velikih vjerskih blagdana običava se postiti, vjernici se najčešće  strogo pridržavaju naputaka prenošenih s koljena na koljeno. Međutim, neovisno o vjeroispovijesti, mno

By: Katarina šoštarić Perković | 12 Jun 2018 u 07:59
Je li susjedova trava doista zelenija?
Katarina šoštarić Perković

Je li susjedova trava doista zelenija?

Je li susjedova  trava doista zelenija nego na vašem travnjaku? Uspoređujete li ono što imate, sa onim što ste vidjeli iza nečije ograde,  na televiziji ili u časopis

By: Katarina šoštarić Perković | 05 Jun 2018 u 07:04
Sreća
Katarina šoštarić Perković

Sreća

Uživanje u jednostavnosti života moguće je postići, ali je teže opisati ono što svatko sam mora osjetiti. Sreću.! A ona obuhvaća sve, od umješnosti stvaranja duševne ugode,

By: Katarina šoštarić Perković | 29 May 2018 u 08:06
Podvucite crtu, prije nego…
Katarina šoštarić Perković

Podvucite crtu, prije nego…

Dok drugome objasnite što da napravi i kako, možda vam je puno jednostavnije da kao žena s iskustvom to odradite sami. Zašto promatrati nekoga kako se muči s onim što vi činit

By: Katarina šoštarić Perković | 22 May 2018 u 07:43
Ukupno vijesti 264

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr