22Feb

Razulareni financijski kapitalizam

U velikoj mjeri kriza nastaje zbog nesklada  između sadašnjosti i budućnosti, a koji u prvi plan postavlja pitanje smisla financijskog sustava.

Na jednoj strani postoje oni koji novac imaju, a na drugoj su zajmoprimci koji ga posuđuju. Ali ni jedni ni drugi nemaju prave informacije o novcu. Prvi nisu upućeni u što ga investirati da se najbolje oplodi, a drugi, pod kojim ga uvjetima pozajmiti i preživjeti.

 

To rade posebne financijske institucije, koje raspolažu informacijama gdje ulagati i zašto? Potiču zanimanje za najbolje prilike, i ne samo to, umjetno stvaraju entuzijazam prema visokorizičnim ulaganjima, pa dodatno potiču na zaduživanje. Ali informacije o najboljim prilikama drže za sebe.

 

Nisu zabrinute što će iznevjeriti svoju osnovnu funkciju, financiranja drugih, da bi pri tom i same zaradile. Već prisvajaju najveći dio profita, ne mareći što će biti dalje, i hoće li čitavo društvo gurnuti u gospodarsko- političku krizu. Primjerice Hrvatsku!

 

Središnja banka, trebala bi takve financijaše čvrsto primiti za uzde, i ni pod kakvim pritiskom političke moći, ne pustiti ih. Ali to ne čini.

 

Jesu li uzroci takve razularenosti u osobnim slobodama pojedinaca stavljenim u prvi plan, s kojima se krenulo iz Europe, i brzo obišlo cijeli svijet. Koje su kao spužvom za školsku ploču, prebrisale vrijednosti vladavine prava, pravde i solidarnosti.

Osobne slobode pojedinaca počivaju na dva stupa u društvu, tržištu rada, dobara i kapitala i na demokraciji, od lokalne samouprave, preko regije do države.

 

Mi međutim znamo da su tržišta nastajala unutar dobro organiziranih država, koje su ih štitile da se razviju, pa su tržišta iznjedrila građanstvo koje je postepeno preuzimalo vlast. Tako su se tržište i demokracija uzajamno razvijali i potpomagali. Tržištu je trebala država (čitaj demokracija), koja je štitila vlasnička i intelektualna prava, poduzetničku slobodu, i razvoj proizvodnje.

 

Tko je danas ta demokracija (ta država), neka promjenljiva politička većina, ali koja ne upravlja tržištem, već upravljaju oni koji imaju kapital. Ili ga mogu dobiti, zahvaljujući ekskluzivnim informacijama, dok usmjeravaju tuđu štednju i nečija ulaganja.

 

I što je s demokracijom (ili državom)? Nemoćna je, jer da nije, oni koji raspolažu važnim informacijama ravnomjerno bi ih dijelili sa svima, što naravno ne čine, pa postaju „elita“ koja izvlači neravnopravnu korist iz gospodarsko financijske informacije o isplativosti projekata.

 

Samo oni mogu zarađivati mnogo novca, i ne proizvoditi konkretna dobra. Kreirati nove financijske proizvode, i pretjeranom ponudom poticati „neupućene“ na zaduživanje. Najsiromašnije zajmoprimce ili najbogatije zajmodavce, nema razlike.

 

Jedni ne znaju da će dugoročno plaćati visoke kamate, a drugi da je njihov kapital (ili štednja primjerice iz fondova) plasiran u jako rizične proizvode. Za to vrijeme financijski „kreatori“ trljaju ruke zbog visokih bonusa, koje će svakako uzeti. 

Sasvim im je svejedno što će zajmoprimci ili štediše, češće i jedni i drugi postati žrtve. Oni čak uzimaju i od država sve veći dio nacionalnog dohotka, jer svojih bonusa se ne odriču.

 

I tako smo dobili globalno tržište, i demokraciju a ostali bez vladavine prava. Demokracija se podrazumijeva na zaokruženom području, recimo države. Globalna demokracija međutim ne postoji, a ni vladavina prava. Izuzev rijetkih segmenata, poput sigurnosti zračnog prometa.

 

 I što nas je zaskočilo, surova je istina da je tržište važnije od vladavine prava i demokracije. Tržište se stvara samo, i ne postoji ništa iznad njega.  A samo po sebi nije učinkovito, jer ne iskorištava sve prirodne kapacitete i ne raspodjeljuje bogatstva ravnomjerno. Sve mi to vidimo, na živim primjerima.

 

Ali dok ne znamo kako uspostaviti red po slovu zakona, imamo nelegalno, ilegalno i kriminalno gospodarstvo. I porezni raj u tzv. „Offshore“ područjima.  Jer se privatnim ugovorima prepušta sve više životnih  područja, iako ona ne mogu regulirati sve ono što bi trebalo regulirati društvenim ugovorom.

I zato imamo sve veću nejednakost i neravnopravnost, i sve izraženije posljedice, razularenog financijskog kapitalizma.

Riznica iznenađenja
Katarina šoštarić Perković

Riznica iznenađenja

Uf, kako volimo iznenađenja. Ali da su po našoj mjeri. A jesu li onda iznenađenja.? Iskreno rečeno i nisu. Iznenađenje te uhvati nespremnog. Pitaš se otkud baš sada? E, to je

By: Katarina šoštarić Perković | 06 Feb 2018 u 08:07
Promijeni svoj život
Katarina šoštarić Perković

Promijeni svoj život

Promijeni svoj život, tako što ćeš promijeniti svoj dan. Koliko ste puta svoje jutro započeli u društvu omiljene radio stanice dok se vozite automobilom prema poslu ni ne slute

By: Katarina šoštarić Perković | 30 Jan 2018 u 07:10
Ne žali se, samo pokreni pitanje
Katarina šoštarić Perković

Ne žali se, samo pokreni pitanje

To su one situacije koje te iscijede, kao limun kad stišćeš da iz njega izađe sok. Kad ne želiš ljude oko sebe, jer si ih gleda(o)la tokom čitavog radnog dana. I sada ti godi

By: Katarina šoštarić Perković | 23 Jan 2018 u 07:23
Važno je biti dobar
Katarina šoštarić Perković

Važno je biti dobar

Sa  koliko toga se susrećemo u životu, svakoga dana, ispočetka, i uvijek novo. Svaki dan se radi taj novi korak do novih situacija a njih uvijek nekako čine ljudi. Ne ljudi koje očekujemo vi

By: Katarina šoštarić Perković | 16 Jan 2018 u 09:21
Čega se bojite a da to već niste izgubili
Katarina šoštarić Perković

Čega se bojite a da to već niste izgubili

Uvriježeno je mišljenje ne diraj državu, nemaj s njom posla, kloni se suda. A da bi se otklonilo prepreke koje sputavaju ljude koji vode vlastite firme, obrte ili samo svoje živote, od drža

By: Katarina šoštarić Perković | 09 Jan 2018 u 08:05
Za nula kuna
Katarina šoštarić Perković

Za nula kuna

Zakoračili smo još jedanput ispočetka. U novo i nepoznato, na neispisane stranice 2018.e, neka bude bolja, čuje se sa svih strana. Od čega i koga? Najprije od nas samih. Neka mi budemo bolj

By: Katarina šoštarić Perković | 02 Jan 2018 u 07:00
Prostim okom gledano
Katarina šoštarić Perković

Prostim okom gledano

Jedan zarez dva milijuna zaposlenih, nisu u stanju trajno opsluživati potrebe koje jedna država ima, pa bila to i Hrvatska. Preveliki je teret za apetite koji samo crpe iz proračuna, a sa druge str

By: Katarina šoštarić Perković | 26 Dec 2017 u 08:49
Učite djecu da zadaće pišu sama
Katarina šoštarić Perković

Učite djecu da zadaće pišu sama

Više neće biti seljaka , jer već postoji farma povrća u kojoj su radnike-farmere zamijenili roboti u svim fazama proizvodnje, od sijanja sjemena do presađivanja sadnica i branja povrć

By: Katarina šoštarić Perković | 19 Dec 2017 u 07:22
Moram
Katarina šoštarić Perković

Moram

Povremeno nam ljudi znaju reći, ma vidi što sve moram još danas?, žaleći se na podugačak broj obaveza, bez odlaganja, dok riječi  izgovorene u grču, ocrtavaju količinu unutar

By: Katarina šoštarić Perković | 12 Dec 2017 u 07:03
Advent budi nadu
Katarina šoštarić Perković

Advent budi nadu

Nije nam država da bježimo iz nje, zato jer toliko toga u njoj ne valja, već da mi radimo prave stvari, na ispravan način i u pravo vrijeme. Advent je doba kad se ljudi bude, idu jedni prema drugi

By: Katarina šoštarić Perković | 05 Dec 2017 u 07:15
Ukupno vijesti 271

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr