21May

Ne želimo više izbjegličku krizu

Sad kad je navala izbjeglica širom razvalila vrata Europe, čini se kako bi mnogi radije izašli na referendum, koji se još ne organizira, ali kad bi ga bilo , zaokružili bi NE.  „Ne, želimo više izbjegličku krizu,“ jer sa stalnim protokom ljudi poput rijeke koja teče, situacija će nas sve  razgoliti do gole kože. Za male je lako, njih se ionako zaobilazi, a sami su previše prestrašeni da bi se usudili bilo što  pitati. Ali velikima nije. Njih će izbjeglička kriza sasvim razotkriti.

 

Unatoč postojanju šengenskog ugovora o čuvanju vanjskih granica sve zemlje u Europi iznenadila je ova izbjeglička kriza. Kao našu zimsku službu kad padne snijeg.

Problem je ovdje i sada i prema njemu se treba postaviti. 

 

čitavoj gužvi na granicama europskih država pridonijelo je olako pozivanje dobrodošlice u Njemačku i Švedsku , ljudi su takve pozive doslovno  prihvatili. I najatraktivnije zemlje, sada mogu očekivati i najveće poteškoće oko razvrstavanja novo uvezenih građana. Neke su kazale da su u stanju primiti veliki broj izbjeglica, što je potaklo ljude u logorima u Libanu, Jordanu u Turskoj, da krenu prema boljem životu. Iako uvijek treba imati na umu da  ama baš nitko ne voli otići iz svoje domovine i ostaviti je, a kad to ipak učini znači da ima stvarnih razloga..  A kako je i zašto toliki broj ljudi dospio u izbjegličke logore u Liban, Jordan, Tursku da ima stvarne razloge za otići, malo se tko i slabo zapitao.

Sada govorimo o stotinama tisuća ljudi koji naviru u Europu a za koje se Europa nije pripremila.

 

Zapadne zemlje a pretežno Sjedinjene američke države, hoće uvesti svoj red na prostoru iz kojeg izbjeglice bježe. Svijet je već vidio kako to izgleda jer su takav „ red“ uveli u Irak, Afganistan, u Libiju. I tu leži odgovornost zapadnih zemalja, ne toliko EU, iako i u njoj postoje bivše kolonijalne sile, ali odgovornost razvijenog zapadnog svijeta, poglavito SAD-a je  prevelika, da bi se o tome šutjelo.

 

Europa već godinama zavlači Tursku s prijemom u članstvo, iako je u pregovore krenula kad i Hrvatska,  nudi joj se tek blaži vizni režim i sada financijska pomoć za ublažavanje izbjegličke krize. I tu Europa pokazuje koliko je nejedinstvena. Iz kog razloga.? U Njemačkoj već živi 3,5 milijuna Turaka, došli su ranije kad su granice bile otvorene za radnu snagu, imaju njemačko državljanstvo ali se sporo ili nikako integriraju u njemačko društvo, pa turski problem u Njemačkoj već postoji. Nisu ni jedinstvena zajednica, mnogi su među njima Kurdi. Problem o kojem se šuti, jer 25 milijuna njih živi rasuto u četiri ili pet država, problem je gorući i treba ga čim prije staviti na dnevni red, jer se neće moći izbjeći, a niti sam riješiti.  

 

Građani Europe suočeni su sada s ljudima koji su civilizacijski, vjerski i kulturno različiti i tu različitost trebaju poštivati na svakom koraku i svakoga dana, ali se i od useljenika očekuje da poštuju zemlju u koju su došli, da poštuju njezine običaje, i njezinu većinu, i da se na jedan pristojan način integriraju, a da se ne moraju na silu asimilirati.

 

E sada pitanje je tko su svi ti ljudi koji dolaze u Europu. Jesu li ratovali braneći domovinu?  Jesu li bili na strani demokracije i slobode ili uz ekstremne skupine? Sve je poteklo iz Sirije i promijenilo na europskom kontinentu životni bioritam. Ljudi su već umorni od izbjegličke krize a ona je tek počela, i kraj joj se ne nazire.

Sve bi to bilo bezbolnije kad ne bi bilo uplitanja velikih država, s jedne strane SAD-a pa joj se pridružila i Francuska, na drugoj je Rusija, a ništa se ne može riješiti ni bez Turske, jer i Kurdi su u pitanju. 

 

Europa reagira sporo i kasno, zapravo pretrpana je problemima, jer  izbjeglice treba obući, zahladilo je a oni još stižu u japankama, treba  ih obuti, nahraniti, smjestiti i rasporediti, i tu je puno posla. Za to vrijeme,  EU ne stvara svoju politiku prema Siriji i onom dijelu svijeta, jer nema vremena, to rade neki drugi, pa Europa kasni. Nije ni do sada djelovala na uzroke ovog velikog vala useljenika. A zapravo sve je pitanje samo neke mudrije politike u odnosu na Siriju i onaj prostor Bliskog istoka. Treba staviti „karte na stol“ i vidjeti što se tamo stvarno želi, postoji iskustvo američkog izvoza demokracije u Afganistan, Irak, Libiju,  i na tom iskustvu treba graditi mudriju politiku. Smo je pitanje ima li u Strasburu i Briselu uopće vjerodostojnih političara koji se zaklinju u ideju i moć EU da ju i sprovedu na živom primjeru.       

Sloboda jedne srijede
Katarina šoštarić Perković

Sloboda jedne srijede

I sunce je bilo na strani slobode, a toga dana bila je samo srijeda. Dan u sredini tjedna, ali dan slobode. Kad se nije radilo, već slavilo davne zasluge, stečene radom. Bio je međunarodni praznik

By: Katarina šoštarić Perković | 07 May 2019 u 07:16
Pogled na život
Katarina šoštarić Perković

Pogled na život

U turističkoj zemlji, kakva je Hrvatska,  a Istra k tome još prednjači, kao najosvještenija regija,  svake se godine upoznaju narodi i običaji, koje turisti donose sa sobom.

By: Katarina šoštarić Perković | 30 Apr 2019 u 07:03
I zemlja se čuva kako bi potrajala
Katarina šoštarić Perković

I zemlja se čuva kako bi potrajala

Novi kružni na ulazu u Rabac, uvelike je olakšao prometovanje u svim smjerovima. Na ovoj dionici od Labina predstoji još dosta posla, naime  zbog prekobrojnih vozila, a poglavito t

By: Katarina šoštarić Perković | 23 Apr 2019 u 07:24
Sve je to moguće staviti na pladanj
Katarina šoštarić Perković

Sve je to moguće staviti na pladanj

Izgovor da nisam  otišla, a tako sam željela, ali taj netko nije bio zainteresiran ni raspoložen da mi pravi društvo, pa sam i ja ostala. Od muke kao prikovana u stanu kojega sam

By: Katarina šoštarić Perković | 09 Apr 2019 u 07:06
Od jadikovki ništa, prigrlimo svoj život
Katarina šoštarić Perković

Od jadikovki ništa, prigrlimo svoj život

Ozračje pesimizma ipak prožima naše društvo , kao da svi imamo neka loša iskustva koja su se duboko urezala u pamćenje i potisnula toliko drugoga što je i dobro i lijepo

By: Katarina šoštarić Perković | 02 Apr 2019 u 06:57
Črčkarije
Katarina šoštarić Perković

Črčkarije

Svima nam se događa da negdje krenemo, a onda se učini kao da zapravo ne znamo svoje pravo odredište. Kao da smo na moru bez kompasa ili danas na nepoznatom putu bez GPS-a. I neizostavno se n

By: Katarina šoštarić Perković | 26 Mar 2019 u 07:01
Život nikada nije gotov
Katarina šoštarić Perković

Život nikada nije gotov

Mnogi su se složili u potrošačkom društvu, koje omogućuje sve kupiti na dohvat ruke,  da bi bilo dobro kupiti i ključ za sreću. Što košta, da košta, za cij

By: Katarina šoštarić Perković | 19 Mar 2019 u 06:52
Umjesto mržnje birajte ljubav, umjesto bolesti - zdravlje
Katarina šoštarić Perković

Umjesto mržnje birajte ljubav, umjesto bolesti - zdravlje

O svom životu, odlučujemo svaki dan, u bezbroj malih odluka sadržane su i one krucijalne, da oblikuju život. I sami smo zaslužni, za svaku odluku, jer ju živimo, najmanje pet, a češće d

By: Katarina šoštarić Perković | 12 Mar 2019 u 07:24
Uvijek se može i bolje
Katarina šoštarić Perković

Uvijek se može i bolje

Uvijek se može mnogo toga željeti, i svi želimo, samo je razlika što? Kad je ta želja „dobro“, da bude dobro, da se i drugi oko nas osjećaju dobro. Opušteno, mirnije, sl

By: Katarina šoštarić Perković | 05 Mar 2019 u 07:22
Ukupno vijesti 281

O nama

5portal.hr nezavisni je portal, novi koncept dnevnog portala koji objedinjuje karakteristike popratnih medija, video i audio zapisa te digitalne fotografije. Čitatelje privlačimo i zadržavamo ponajprije sadržajem, od dnevnih vijesti s Labinštine, ali i čitave regije.

Redovno objavljujemo vijesti iz kulture, sporta, rubrike zdravlje, pa sve do korisnih savjeta različitih tematika. Sastavni dio portala jesu i kolumne, te trenutno redovno objavljujemo četiri kolumne. Do sada je objavljen i veliki broj intervjua, a ta praksa će se nastaviti i u budućnosti.       

Dobru suradnju ostvarili smo s raznim udrugama i sportskim društvima te redovito pratimo njihove aktivnosti.

Facebook

Kontakt info

Sjedište: Slobode 63, 52 221 Rabac
Ured: Rudarska 1, 52 220 Labin
OIB: 90625517782

+385 52 854 033
+385 98 849 987
+385 91 130 31 80

autor@5portal.hr