Održana Javna rasprava o stručnoj podlozi izmjena i dopuna uvjeta okolišne dozvole TE Plomin 1

U Stručnoj podlozi  za izmjenu i dopunu uvjeta okolišne dozvole za postojeće postrojenje TE Plomin 1 slikovito je prikazano, što je bilo propisano za praćenje do 2017.-e, i što se predlaže sada, kao granične vrijednosti emisija sukladno europskoj direktivi o industrijskim emisijama. Za CO je predloženo da granična vrijednost bude 5 puta niža od dosadašnje, za SO2 oko 8 puta, za NOx  četiri i pol puta manja granična vrijednost, za krute čestice  5 puta, a za ukupnu živu čak 12,5 puta.

Sve granične vrijednosti emisija iskazane su kao relativne mase koncentracija miligrama, mikrograma ili nanograma, po metru kubnom koji treba svesti na granične  ili referentne uvjete.

Naveo je to sinoć predstavnik Instituta za energetiku i zaštitu okoliša EKONERG,  kao  izrađivača dokumentacije, mr.sc. Željko Slavica dipl.ing. strojarstva,  na javnom izlaganju u dvorani HEP-a, u  Plomin luci, a kojemu su prisustvovali predstavnici HEP proizvodnja d.o.o. Pogon TE iz Plomina,  predstavnici Općine Kršan, kao jedinice lokalne samouprave na čijem se području sve ovo događa, predstavnici Zelene Istre, Greenpeace Hrvatska,  Zelena akcija, bivši i sadašnji politički aktivisti, te brojni zainteresirani građani.

Željko Slavica 

„Iznijete podatke navodim iz razloga da bi mogli uspoređivati emisije iz različitih postrojenja,  moramo voditi računa da je emisija NOx od 200 miligrama iz Elektrane na ugljen, ekvivalentna emisiji od 240 miligrama kod kotla loženog tekućim i plinskim gorivom, te emisiji od 80 miligrama kod plinskih turbina. Ovo svođenje na tzv. referentne vrijednosti emisije, na suhe dimne plinove pri enormnom stanju i  određene postotke kisika, eliminira mogućnost razrjeđivanja plinova zrakom, vodenom parom ili variranjem tlaka i temperature dimnih plinova.  Dakle, ako netko upuhuje zrak ili vodenu paru u dimne plinove  kad se to svede na referentne vrijednosti dobije se ista vrijednost.  Znači neko razrjeđivanje plinova nema efekta i to je smisao iskazivanja emisija na ovaj način.“ Iznio je između ostalog Slavica, u obrazloženju Stručne podloge, koje je potrajalo punih 40 minuta. Tek potom uslijedila su pitanja zainteresiranih i ogorčenih sudionika ove javne rasprave, koja je potrajala istom žestinom puna tri i pol sata.

„Nama se dogodila 1970.-a i TE Plomin 1, presuda za ime partije i naroda, a zatim je 1990-ih obećano Općini Kršan puno toga, a dobili smo veliko ništa. Sve što imamo sami smo izgradili, od vodovoda do dječjeg vrtića.  Kako izaći iz ovog začaranog kruga, da se umjesto ugljena koristi plin,jer  plinovod prolazi kroz Kršan? Naše su nekretnine i do 70 posto obezvrijeđene u odnosu na suprotnu obalu Istre. Pitao je vijećnik grupe birača iz Kršana, Roko Terković.

Roko Terković

Dušica Radojčić - Zelena Istra prigovorila je na proceduru od samog početka, koja njoj kao vrlo upućenoj nije jasna, te kako će onda biti jasno drugima koji su daleko manje upućeni. „Prezentacija se vodila o okolišnoj dozvoli, a u pozivu je stajalo da se radi o izmjenama i dopunama objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Mijenjani su objedinjeni uvjeti zaštite okoliša 2016.-e. Držim da je netko trebao objasniti  javnosti  o čemu se tu radi,  da je to uredba i pravilnik  iz 2008.-e, pa nije baš jasno, ako je već uredba bila na snazi 2014.-e o okolišnoj dozvoli, zašto se 2016.-e izdavalo rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. To je jedna apsolutna zbrka.“ 

Da 50 godina TE Plomin 1, truje cjelokupnu Labinštinu,  kao najstarija TE koja je davno već trebala biti zatvorena, i samo zahvaljujući lošim hrvatskim zakonima premašivalo se granične vrijednosti svih emisija. Iznio je  aktivist i bivši vijećnik, Mladen Bastijanić, te Dušici Radojčić odgovorio, „Ministarstvo zaštite okoliša je sluga lobija HEP-a i države .“ 

Mladen Bastijanić

„Prvi u Europi izgradili smo ovo postrojenje, i izgradili elektranu, mi koji se sjećamo, a  bili smo svi vezani za rudarstvo. Upravo da bi se ugljen koji se ovdje kopa iskoristio za proizvodnju električne energije. Napravili smo ono što smo najbolje znali“ iznio je bivši politički aktivist, Lucijan Martinčić. Dok je dr. znanosti, Lucijan Mohorović, govorio o lošem utjecaju emisija iz TE Plomin 1, na zdravlje lokalnog stanovništva, te utjecaja na klimatske promjene u okolišu.

„Govorimo o 20 dodatnih godina loženja ugljena na ovom području i ne smijemo upasti u zamku da se uspoređujemo s onim što je bilo  prije 50 godina. Moramo krenuti od sadašnjeg trenutka, kad je ta TE prestala s radom, jer je izgubila okolišnu dozvolu i zbog europskih zakona što je dotrajala, a tome je i razlog požar, koji se dogodio prošle godine. Čak ni zemlje u Europi, koje imaju svoj ugljen , poput Poljske, Rumunjske, Grčke, ne planiraju ulaganja u takva postrojenja. Europsko udruženje energetskog sektora je prošle godine dalo izjavu kojom se obvezuje da nakon 2020.-e neće više ulagati u ugljen, a HEP, član toga udruženja, da će biti predvodnik tranzicije prema obnovljivoj energetici. S ovim projektom, vidimo koliko HEP ne drži do svoga obećanja. Kako to da se ponovo uskrsava ovaj umrli objekt, i zašto se HEP odlučio na ono što je Europa već pokopala, iako smo u europskom vrhu po osunčanosti, energijom sunca, uputio je  Zoran Tomić, Greenpeace, Hrvatska, pitanje  predstavniku HEP-a.

Lucijan Mohorović

„Apsolutno vas podržavam u obnovljivim izvorima energije, TE Plomin 1, je zamišljen kao prijelazni projekt  koji bi bio od danas pa idućih 15 do 20 godina . Ovdje radi 220 ljudi, većinom iz Kršana, Ćepića, Plomina, I ja imam dvoje djece i zar mislite da bi ih odgajao u okruženju za koje znam da će biti nezdravo za njih. Mi svake godine imamo i do 15 inspekcijskih nadzora i do sada nismo imali ni jednu prijavu, „ iznio je između ostalog u odgovoru direktor HEP-a, Mihajlo Mirković.

„Modernizirana TE Plomin 1, bila bi za idućih 15 do 20 godina, a nevjerojatno je da nije napravljena procjena utjecaja , na okoliš. To što je ministarstvo procijenilo da nije potrebna dovoljno govori. „ Iznio je između ostalog Berard Ivčić, Zelena akcija.  Aktivistica, Mladenka Vidas, inzistira na  odgovornosti HEP-a za potrošeni novac na dokumentaciju za Plomin C od kojega se odustalo.

Mihajlo Mirković

Svi sudionici u javnoj raspravi, koja je potrajala satima, pozvani su da svoje primjedbe i  pitanja podnesu u pisanom obliku, kako bi na njih dobili adekvatne odgovore,  a u slučaju  daljnjih postupaka,  bit će dragocjeni dokazi, među kojima ni oni sudski nisu isključeni.  

(Katarina Šoštarić-Perković) 20.04.2018./08:39:04