`Zlatela` gostovala na međunarodnim smotrama folklora u Zagrebu i Livnu

Članovi Kulturno umjetničkog društva Ivan Fonović Zlatela iz Kršana, predstavljali su istarsku tradicijsku baštinu na međunarodnim smotrama folklora održanim tijekom srpnja. Na Međunarodnoj smotri folklora (MSF) u Zagrebu, Istru su predstavljali 21. i 22.07.2018., uz Društvo perojskih Crnogoraca "Peroj 1657", a 28. i 29.07.2018. sudjelovali su na Međunarodnoj smotri izvornog folklora „Kad zapivam niz livanjsku stranu“ u Livnu, u susjednoj nam Bosni i Hercegovini. Velika je čast nastupiti na najvećoj međunarodnoj smotri u Republici Hrvatskoj, posebice zato što je MSF u potpunosti rukovođena stručnim timom, predvođenim umjetničkim voditeljem Tvrtkom Zebecom, dok je sudjelovanje na Smotri u Livnu popraćeno iznimnim prijateljskim vezama s KUD-om „Rudine“ Župa Vidoši – Livno.

Međunarodna smotra folklora održava se u Zagrebu od 1966. godine. Prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne, prosvjetne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke između dvaju svjetskih ratova. U suvremenoj Hrvatskoj, Smotra je dio svjetskog pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a. Odlukom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba, 2014. godine Smotra je proglašena festivalskom priredbom od nacionalnog značenja.

Program ovogodišnje, 52. Međunarodne smotre folklora temeljio se na osnovnoj temi o baštini i migracijama, sukladno proglašenju Europskog parlamenta i Vijeća, 2018. godinu kao Europsku godinu kulturne baštine.

Zlatela se na MSF u Zagrebu predstavila izvedbama žive baštine u vidu svirki, pjesme i plesa rodnoga kraja, uz posebnost vezivanja na tematiku smotre, izvođenjem pjesme Zi san folja de kumpir, skupnog pjevanja u stilu dvoglasja tijesnih intervala Istre (na tanko i debelo). Pjesma je porijeklom istrorumerska – vlaška iz Šušnjevice, a izvodi se na vlaškom, „istrorumunjskom“ govoru. Članovi Društva govornici su hrvatske čakavštine, a zbog blizine i izvrsnih dobrosusjedskih odnosa s govornicima vlaškoga govora, potomaka Vlaha, rumunjskog jezika koji su se potkraj XV. i početkom XVI. st. doselili iz sjeverne Dalmacije, pjevaju i na tom romanskom jeziku.

Na smotri u Livnu, dvadesetominutnim programom, izvedene su najvažnije netemperirane i temperirane tradicije koje se njeguju u Društvu. (pp)16.08.2018./07:30:14