Zvuči li vam to poznato?

Često znam na tevejcu pogledati šahovski komentar neke partije. Što bi bilo da je bilo? Znam ja pogledati i poneku partiju mojih penzića koji u lokalnom kafiću svakoga dana odmjeravaju snage tko je bolji. Dedeki su to koji šahom održavaju mentalno zdravlje. Raznih su oni profila obrazovanja, ali svi vrsni šahisti za razliku od mene.

Nije da sam ja loš šahista. Ja samo ne volim  gubiti, a od njih svih bi redovito gubio, a to znači i bio predmet njihove zajebancije. S toga ja mudro sjedim sa strane i promatram njihove izraze lica. Reakcije na tuđe pogreške, ali i vlastite.

Šah kao igra ne ulazi kod mene u top pet, ma niti u top deset sportova. Šah je za mene više psihologija.

Za one neupućene. Šah se počeo igrati još krajem 6. stoljeća, a nastao je u Indiji. Da sada ne objašnjavam da se igra na tabli od 64 polja s crnim i bijelim figurama, a da svaka figura ima svoje ime.

Prvi red čini osam pješaka (pijuna). Pješaci su u šahu glupani koji su predodređeni da ginu, a tek u koliko "izdrže" da se probiju do posljednjeg osmog polja na suprotnoj strani, tek tada bivaju zamijenjeni nekom drugom figurom. Obično i najčešće završe igru prije svih ostalih figura. Zvuči li vam to poznato?

Posljednji red čini kasta. Na uglovima su postavljeni topovi (ili kule). Oni su važan dio šahovske igre i rijetko se žrtvuju. Oni pucaju i brane one koje treba braniti, a to su kralj i kraljica.

Pored topova nalaze se skakači. Nekada su ih zvali konji. Pravi šahista vrlo cijeni ulogu skakača koji skače u poziciji L i zna biti vrlo neugodan. On radi pomutnju u protivničkim redovima. Zvuči li vam to poznato?

Lovac (laufer), nekada poznat kao papa (valjda zbog kapice na glavi, ili možda ne), stoji pored kraljice s jedne i kralja s druge strane. Njegov je zadatak da "izleti", nešto ulovi i sa svojih pozicija, po cijenu života brani interese kraljice i kralja. Zvuči li vam to poznato?

Kraljica je dama kojoj je dozvoljeno sve. Pokvarena, lukava, ali uvijek uz svoga kralja. Opće je poznato kada se izgubi kraljica tada je i kralj u poziciji da padne s trona. S toga je kraljica figura na koju se pazi. Zvuči li vam to poznato?

Kralj je najvažnija figura u šahu. Kada padne kralj partija je gotova. Zvuči li vam i to poznato?

Bit šahovske igre je dobro "zabarikadirati" kralja i ne dozvoliti protivniku da ga ugrozi. Napadač mora biti lukav. Brzo razmišljati i donositi odluke. Igrač mora znati nekoliko poteza unaprijed ali i predviđati protivnikove poteze. Zvuči li vam to poznato?

Puno puta stradavaju nevine figure. Žrtvuju se figure koje naizgled ne bi trebalo, ali pravi igrač (koji je toga trenutka vojskovođa) zna što radi. Kralja treba zaštititi pod svaku cijenu. Jer dok god je kralj "živ" i vojskovođa je "vojskovođa". Zvuči li vam i to poznato?

Ako se malo dublje upustimo u neku psihološku analizu naših života. Život je jedna obična šahovska igra u kojoj "glupi" pijuni daju život za kralja. Topovi pucaju po neprijatelju da zaštite tog istog kralja. Konji skakuću po potrebi za toga kralja, a lovci lukavo vrebaju iz zasjede ne bi li ubili za kralja. Zvuči li vam to poznato?

Kraljica, lukava i prepredena štiti svoga kralja koji ju je spreman "zamijeniti" svakoga trenutka. Ali ona zna da bez kralja niti ona nije više kraljica. S toga je spremna žrtvovati sve oko sebe za kralja i kraljevstvo. Ona je figura bez emocija. Opaka, zločesta i pokvarena. Za svoju poziciju bori se do "posljednje kapi krvi". Zvuči li vam to poznato?

Na kraju nam je ostao kralj.

Debela baraba koja se kreće samo po jedno polje u svim smjerovima. Zbog njegove zaštite su promijenjena i pravila (krajem 19. stoljeća), pa su za njega uveli rokade (ili rošade), sve samo da bi ga zaštitili i da bi što duže ostao (kralj) na tronu. Zvuči li vam to poznato?

Što se to u međuvremenu promijenilo? NIŠTA!!!

I danas imamo pijune koji ginu. Topove koji bespomućno pucaju. Lovce koji love i ubijaju. Lukave skakače koji prave pomutnju. Prevrtljive kraljice. I debilne kraljeve zbog kojih ovi navedeni žrtvuju svoje guzice.

Kada sljedeći puta naletite u parku ili u nekom kafiću na dedeke koji "treniraju" svoj mozak igrajući šah. Znajte da oni sve ovo što sam napisao već odavno znaju. Kroz njihove živote "protutnjile" su sve ove figure nebrojeno puta.Znaju oni da više nema živih kraljeva, ali da će uvijek na svijetu bti dovoljan broj idiota koji će se boriti za svoje "kraljeve". ZVUČI LI VAM TO POZNATO?

Franjo Sabo - Sabotaža