Članica Green + tima Renata Kiršić:`Sve što mi moramo je živjeti kao što su živjele naše none, u skladu s resursima i odgovorno`

Vijećnica u Gradskom vijeću Grada Labina, aktivna u lokalnoj politici od 2017., vodi Udrugu Mediteranski kiparski simpozij koja upravlja Parkom skulptura Dubrova. Početkom 2021. počinje se profesionalno baviti organizacijom i pripremati ju za snažniji izlazak na tržište radi postizanja financijske održivosti. Renata Kiršić je uključena u rad organizacija civilnog društva, a prije ulaska u lokalnu politiku, obnašala je dužnost predsjednice Savjeta mladih Grada Labina, gdje se izravno bavila politikom za mlade.

Razgovaramo s društveno angažiranom mladom osobom koja nam ima što reći, posebice kao članica tima Green + inicijative.

Izdvojite jedan projekt koji je za vas najveći i najznačajniji projekt iz prošle godine na kojem ste radili?

Najznačajniji i u razmjerima najveći projekt/inicijativa na kojoj sam radila svakako je Green + inicijativa tj. njena pod akcija “Za Labin bez plastike” iz razloga što obuhvaća širi sloj naših građana, a čija je misija, zaštita okoliša u kojem živimo i povećanje kvalitete života naše zajednice. Nisam dvojila ni trenutka kada sam se odlučila priključiti timu Green + jer shvaćam važnost borbe protiv klimatskih promjena na koje u velikoj mjeri utječe upravo i plastika tj. plastični otpad. Ta borba polazi od nas samih.

U ovom trenutku gotovo svako kućanstvo ima ili staklenu višekratnu bocu ili vrećicu za kupovinu, i to je veliki uspjeh

Za javnost je sve počelo ljetos, vikend akcijama na labinskom Markatu - Za Labin bez plastike. No, to je bio samo početak, do kud seže šira slika neiskorištenih mogućnosti u vezi s time?

Nakon inicijalnih dogovora i sastanaka, prirodno se okupio tim istomišljenika koji moram priznati nisu prije surađivali, pri tome mislim na predstavnike gradske uprave, LAG Istočna Istra, 1. Maj, Vodovod i nas u timu pro bono stručnjaka. Odmah nakon  Living streets inicijative na Zelenicama, postavili smo okvire kampanje za naš labinski Markat gdje smo prvenstveno informirali i educirali  sugrađane o inicijativi Za Labin bez plastike u sklopu koje je Markat od 1. listopada postao prva tržnica bez plastičnih vrećica za kupnju u Hrvatskoj.

Moram napomenuti da je podijeljeno nekoliko tisuća platnenih vrećica, preko 200 jutenih vrećica te nekoliko stotina staklenih boca punjenih vodom iz izvora Kožljak. Vjerujem da u ovom trenutku gotovo svako kućanstvo ima ili staklenu višekratnu bocu ili vrećicu za kupovinu, i to je veliki uspjeh. Moram ovim putem pohvaliti sve uključene, a posebno prodavače na Markatu koji su nas u ovoj tranziciji pratili iako im to nije bila i zakonska obveza.

Kada inicijativu pogledamo s odmakom, možemo utvrditi da preko 90 posto prodavača ima alternativnu ambalažu na raspolaganju, a to su škrtoci, biorazgradive vrećice, te papir za omatanje mesa, a višestruko je povećan broj kupaca koji sa sobom nose višekratnu ambalažu i to je upravo ono što je najveća vrijednost, odgovorni potrošači. Dugoročni cilj u inicijativi Za Labin bez plastike je svakako da se dobre prakse s tržnice prenesu na druge poslovne subjekte kao što su ugostiteljski objekti, trgovine, supermarketi tj. sva područja u koja se u sklopu odnosa proizvod -prodavač- kupac pronašla jednokratna plastika.

Europske politike promišljaju i donose smjernice, uredbe i zakone koje moramo provoditi, ali sve što u biti moramo je živjeti kao što su živjele naše none, u skladu s resursima i odgovorno. Mi s plastikom živimo posljednjih 70-ak godina, nismo svjesni koliko negativnih posljedica ista ima na naše zdravlje i okoliš, iako postoje i pozitivni primjeri korištenja plastike u našim životima, ali to sigurno nije plastikom odvojene šnite/fete sira u plastičnom pakiranju. To je zbilja glupost!

Koje sve mogućnosti vidite u realizaciji, a koje u tom projektu još nisu ni dotaknute?

Mi u timu smo si definirali nekoliko ključnih područja u sklopu Green + projekta, a to su smanjenje upotrebe plastične ambalaže tj. Za Labin bez plastike, promocija korištenja vode iz javne opskrbe tj. Cool voda iz vodovoda, uspostava vrtićkih i školskih vrtova, te obnovljivi izvori energije i e- mobilnost. Dakle, za sada su još u povojima podakcije za vrtićke/školske vrtove i obnovljive izvore energije i e- mobilnost. Svakako mogu najaviti da će se u narednim mjesecima realizirati određene aktivnosti u suradnji s lokalnom školom, no za sada još uvijek ne mogu otkriti detalje. Što se tiče ciljanih skupina naših građana u narednom periodu slijedi nam rad s djecom, te obiteljskim iznajmljivačima.

S kojom skupinom građana ili s kojom populacijom ste do sada postigli određeni stupanj sklada i uzajamne suradnje po tom pitanju?

Osobno nisam imala visoka očekivanja pri prihvaćanju novih obrazaca ponašanja naših građana jer znam da u ovom užurbanom tempu života ne treba nam još jedna stvar na koju moramo misliti. No, na sreću, naši građani su s oduševljenjem prihvatili inicijative koje su pokrenute te zbilja nije bilo snažnijeg otpora ili pak bojkota. Mislim da formula uspješnosti leži u tome što se krenulo u dobrom trenutku, što se uložilo mnogo u informiranje i edukaciju, pružilo alternativu u vidu novih oblika ambalaže, zbilja slušalo probleme koji su se u tranziciji događali i pokušalo dati rješenje, a činjenica da je inicijativa krenula uz ogromnu podršku gradske uprave, gradskih tvrtki te gradonačelnika i direktora čini nas drugačijima od ostalih sredina, koje pokreću slične akcije. Pronašli smo neki balans, rekla bih. Po društvenim mrežama znamo da inicijativu prati mnogo mladih što daje dodatni vjetar u leđa, jer mi to govori da se promišlja, a ne spava.

Koje su ciljane skupine s kojima bi željeli dalje razvijati i unapređivati projekt?

Kao što sam već spomenula, prvi na redu su djeca i obiteljski iznajmljivači i to će obilježiti naredne mjesece. No, u Green + inicijativu i sve aktivnosti namjerava se uključiti svakog stanovnika našeg grada jer svi moramo doprinositi povećanju kvalitete života u našoj zajednici i biti primjer prakse za druge. Jedino će tako Istra zaista biti zelena/green.

Koje sve benefite donosi Gradu rad na realizaciji projekta Green +/Labin bez plastike?

Blagoslovljeni smo na neki način ovim gradom koji se proteže od mora prema livadama, šumama i obratno. Više od pola života živjela sam na samom moru, u Rapcu, gdje i zimi bude nekoliko stupnjeva toplije nego u brdu, u Labinu, gdje svakodnevno možete udisati miris mora i borova, po što ljudi tijekom ljeta dolaze iz daleka kako bi bili zdraviji, a mi to imamo tu, pred nosom. More, izvor kisika i hrane, davalo je svoje plodove i još uvijek daje, kako bi prehranilo mnoge generacije, uključujući i moju obitelj. Želim da svi mogu doživjeti ove blagodati, a ne da nešto od toga nestane. Vjerojatno već svi znamo da jedan opušak cigarete u moru može napraviti više štete nego plastična slamka, gdje su vaši opušci? A sigurno znate da je plastika ušla u naš hranidbeni lanac jer ju jedu i ribe, a mi jedemo ribe kao i naša djeca, a mi našoj djeci želimo najbolje, zar ne?

Nije jednostavno odgovoriti na ovo pitanje, ali inicijativu smo pokrenuli kako bi nam svima bilo bolje. Zadovoljniji građani stvaraju solidarno i prosperitetno društvo, za to nam ne treba čak ni veći financijski standard.

Sve što mi moramo je živjeti kao što su živjele naše none, u skladu s resursima i odgovorno.

Blagoslovljeni smo ovim gradom koji se proteže od mora prema livadama, šumama i obratno.

Koji bi po vama mogao biti krajnji doseg ovog lokalnog projekta?

Krajnji je doseg teško mjeriti, vjerujem da će inicijativa obuhvatiti sve naše građane, a i naše goste. Možemo biti zdraviji, naš okoliš može biti čišći, možemo još dugo uživati u blagodatima oko nas, kao i naša djeca, to je dovoljno. Preduvjet je da aktiviramo osobnu odgovornost u rješavanju svih ovih problema koje je čovjek stvorio sam sebi i okolišu. Da, mi možemo biti nositelji tih promjena.

Koliko daleko gledate u budućnost u vezi s tim projektom. Kada će biti trenutak da kažete da su stvari postavljene na čvrste i zdrave temelje?

Briga za ljude i za okoliš je cjeloživotni posao, brzina kojom će Labin zaista biti bez plastike ovisi o brojnim faktorima, nešto će ići brže nešto sporije, na nešto će nas natjerati zakoni ili pak nedostatak novca da si kupimo još jedan plastični proizvod koji nam u biti i ne treba. Rad na sebi i promjena navika zahtjeva prisustvo, promišljanje, odgovornost. Zbog toga mislim da borba za kvalitetniji život ili moj angažman u navedenoj ili sličnim inicijativama nikad neće prestati. U ovom trenutku okuplja se širi tim stručnjaka oko Green + inicijative kako bi se sustav i sve započeto još osnažilo. Vjerujemo da će se u tom periodu moći koristiti sredstva EU fondova kako bi neke ciljeve postigli brže, s obzirom da se do sada Green + inicijativa tj. podakcija Za Labin bez plastike financirala sredstvima javnih poduzeća, uprave i LAG Istočna Istra bez kojih navedeni rezultati ne bi bili mogući. (K.Š.P./Autor naslovne fotografije: Filip Leko, autor fotografije platnenih vrećica: Katarina Franković, ostale fotografije: K.Šoštarić Perković)