Labin - Razgovori o Planu održive mobilnosti

Na raskrižju Pulske i ulice Zelenice 15 tisuća vozila u jednom danu. Kao na jednoj traci,  auto ceste Zagreb- Karlovac.

Zajedno u pokretu, SUMP ili Plan održive urbane mobilnosti privukao je brojne građane iz najrazličitijih segmenata Labinskog života da bi se na jednom mjestu, u Gradskoj knjižnici Labin,  suočilo prošlost, sadašnjost i vidjelo budućnost ovoga Grada  i šire okolice, zajedno s ljudima koji predstavljaju ovdašnji život u svim njegovim sferama.

Organizatori ovako velikog okupljanja tvrtka Labin 2000, Grad Labin i Fakultet prometnih znanosti (FPZ) iz Zagreba, optimistično su početak odredili u 18 sati, u vrijeme dok zemlja još uvijek gori jer sunce je visoko na horizontu, pa nimalo drugačije nije bilo ni unutra.

Ne zbog temperature, uz rashladne uređaje koji su ju učinili potaman, već zbog teme za suočavanje, koja je bila takva, da je malo koga ostavila ravnodušnim.

O Planu održive urbane mobilnosti ili skraćeno SUMP (Sustainable Urban Mobility Plan), govorilo se tijekom cijele večeri, predstavljanje teme uz slajdove obrazložili su gosti iz Zagreba, Fakulteta prometnih znanosti,  Marko Šoštarić, Marko Švajda, Filip Sirovica i Mario Mataija suradnici na projektima, a potom  iz Udruge „Odraz“, Goran Lampelj.

Uvodno se ispred organizatora, obratio gradonačelnik Labina, Valter Glavičić. „Ako o problemu ne pričamo, i o njemu ne govorimo otvoreno, vjerojatno ga nećemo ni riješiti. Ovo je početak ali, vrlo bitan. Nalazimo se u Gradu s preko 10 tisuća ljudi, i po broju stanovnika smo mali, ali smo urbani.  Grad Labin je odmah nakon Pule, prvo urbano mjesto. I  ovo je urbani projekt, o kojem valja promišljati na urbani način, i riješiti ga“, rekao je.

Komunikacijsku platformu Mobilitylabin –zajedno u pokretu, predstavio je Dalibor Zupičić.

O Planu održive mobilnosti Grada Labina, izv. prof. dr. sc. Fakulteta prometnih Znanosti, Zagreb, Marko Šoštarić, kazao je. „ U posljednje vrijeme posebno smo fokusirani na održive oblike prometovanja, i  upravo to radimo za Labin, a prije vas radili smo  za desetak hrvatskih gradova. Plan održivog prometa (POP), je  promet koji ne troši energiju iz fosilnih goriva (ograničena su), i koji ne emitira štetne plinove u okoliš. Odnosno,  emitira tek onoliko, koliko ih stabla u nekom gradu mogu vratiti u kisik.

POP prije svega stavlja značaj na pješačenje, kao najzdraviju i najbolju moblnost za kraće udaljenosti. A kad je u pitanju vožnja automobilom od ¾ minute, preporuka je bicikliranje. Tamo gdje konfiguracija terena ne dozvoljava, rješivo je uz pomoć električnog bicikla. Za Podlabin bi se sve moglo rješavati običnim biciklima. A kad je nešto još dalje u okolicu Labina, preporuka je javni prijevoz. Tek na četvrtom i zadnjem mjestu POP, je osobni automobil“, rekao je Šoštarić.

„Ne kažem da odmah sada, više neće biti ni jedan automobil u gradu, ali automobil možda neće biti prvi izbor. 

S nama je Marko Švajda, asistent i student doktorskog studija FPZ, na temu parkiranja, i neka iskustva iz Labina sigurno će biti korisna za njegov rad. Uz njega su  Filip Sirovica i Mario Mataija, naši suradnici na projektima. Nismo samo profesori studentima, ni samo u visokoj znanosti, već smo profesori koji osmišljavamo nove stvari i revolucionarna rješenja, i Fakultet smo koji primjenjuje znanje. U ovakvim projektima rade naši najbolji, studenti i profesori. I Vanjski suradnici na projektu,  Filip Sirovica i Mario Mataija radili su u Labinu analizu parkirališta  nekoliko dana. I Mario Mataija je u jednom danu propješačio Labinom 45 kilometara, ujutro od 7 sati,  do 21 sat  navečer, obilazeći parkirališta i uređajima bilježio popunjenost mjesta. Ako je on to uspio,  onda svi možemo sigurno dva ili tri kilometra propješačiti, da li u Labinu ili mjestima i gradovima u kojima živimo“, rekao je Šoštarić. 

U 1.fazu obrade stanja u Labinu uveo je prisutne Marko Švajda, a sve u cilju kako bi Labin vidjeli , ugodnijim Gradom za život.   

„Prometno planiranje uglavnom je bilo usmjereno na motorna vozila, poticalo se širenje cestovne infrastrukture. Nakon što se pokazalo da to i nije dobar smjer, zbog zagušenja prometa, zagađenja okoliša  i stvaranja buke, ušlo se u drugu fazu.

Ograničenja za osobna vozila i jačanje sustava javnog prijevoza, i uvodi se infrastruktura za bicikle. U trećoj fazi se u potpunosti uklanja cestovna infrastruktura, koja nije nužna, kao ulična parkirališta. Ispostavilo se da je izgubljeni prostor u gradovima dragocjen. I na tim prostorima stvara se nova infrastruktura, za održive oblike prometovanja. Oplemenjuju se parkovima, gradi trgove, igrališta, i  na taj način povećava kvaliteta života u gradu.

Hrvatska se trenutno nalazi između 1. i 2. faze, dosta gradova je shvatilo potrebu za mijenjanjem načina planiranja, dok su razvijeni gradovi Europe već daleko u 3. fazi“, rekao je Švajda.

Ono što trenutno obilježava Labin je tradicionalno planiranje, a funkcionira po principu, zbog prometnog zagušenja, izgraditi novu cestu. Što nije dobar pristup.

Kod održivog planiranja cijeli niz pitanja se postavlja za dugoročno planiranje, u smislu što se želi postići?  koji je najbolji način? Mora li se nešto graditi? U našim planovima i projektima pokušavamo u potpunosti iskoristiti postojeću infrastrukturu i resurse“, kaže Švajda. „Ispitati, mogu li se postojeći resursi optimizirati? kako bi se napravilo kvalitetan cilj? Možda i bolji, nego da se ide u izgradnju nove infrastrukture.

Jako je važno, koga sve konzultirati, uključiti sve koji mogu doprinijeti našim ciljevima. I kako izmjeriti učinak?

Glavni ciljevi tradicionalnog planiranja jesu kako povećati protok vozila izgradnjom cestovne infrastrukture. I tu se javlja paradoks,  problem s prevelikim brojem cestovnih osobnih vozila, rješavate  proširenjem ceste,  pružate infrastrukturu i šaljete izravnu poruku korisniku da koristi automobil sve više.

Ulazite u začarani krug iz kojega je teško izaći.   Zato našim gradovima vladaju auti, a ne ljudi. Iako su za ljude napravljeni ti gradovi.

Sada je aktualno održivo planiranje, čiji je cilj zadovoljiti potrebe za mobilnošću. I osigurati bolju kvalitetu života u gradu i okolici. Može se postići povećanjem udjela javnog gradskog prijevoza, bicikliranja, pješačenja. Plan mobilnosti Grada Labina u gruboj je fazi projekta, tek treba vidjeti situaciju u gradu, i u kom smjeru će se ići? Definirati ciljeve, donijeti mjere za provedbu.

Važno je znati s kojim resursima se raspolaže, od ljudskih, institucionalnih do financijskih“, istaknuo je Švajda.

„Jedan podatak iz mjerenja prometa, kazuje da je na raskrižju Pulske i ulice Zelenice 15 tisuća vozila u jednom danu. Kao na jednoj traci,  auto ceste Zagreb- Karlovac. A podatak je izvan sezone“.

Iz organizacije civilnog društva Udruge „Odraz“, Goran Lampelj, objasnio je odnos EU prema ovakvim aktivnostima. „ Nije riječ o nekom hiru već o prijeko potrebnom djelovanju. U tom smislu je pozadina ove priče i što bi ona sve mogla donijeti Gradu Labinu.

Ovdje se radi o nekoliko tema, a cilj mi je najprije predstaviti Udrugu „Odraz“ postoji 22 godine sa 5-oro zaposlenih i  većim brojem vanjskih suradnika. I jako dobrom suradnjom sa FPZ , a riječ je o organizaciji civilnog društva koja pruža potporu i potiče održivu mobilnost. Fokus nam je između ostalog i ruralni razvoj, kojem se u ovom trenutku Europa sve više okreće, kao i mobilnosti u ruralnim područjima. Europa je shvatila koliko je važan razvoj malih i srednjih gradova i prostora koji ih okružuje.

Cilj je i edukacija zainteresirane javnosti, jer te stvari moraju biti javno dostupne, i građani moraju biti uključeni u donošenje odluka.  Na primjeru Labina, njegovi stanovnici najbolje znaju koji je problem s prometom. I možda imaju ideju kako ju riješiti. Može biti kriva ideja, ali imaju pravo dobiti razložno objašnjenje, zašto nešto može, a nešto ne. Pokušavamo stvoriti jedno aktivno društvo koje je shvatilo potrebu održivog razvoja, i pohvalno je da je Grad Labin krenuo u  tom smjeru“ rekao je Lampelj i naglasio.

„Novac neće biti problem u koliko imate kvalitetan plan održive urbane mobilnosti, Europa je velika sredstva odredila za tu namjenu. A promet je u fokusu EU.

Lampelj, je završio primjerom grada Ljutomera, koji je učinio sigurnim za djecu prometnice do škole, i roditelje oslobodio da ih  ne moraju pratiti. Pokazao slajd ozelenjene ulice u Grazu, spomenuo  ozelenjenu Vlašku ulicu u  Zagrebu, i potom zapitao, „A vi imate ovu ulicu gdje smo bili na kavi (Zelenice?), ne znam koliko je prometna tokom dana? ali zašto ne razmišljati na ovaj način iz Graza? To je samo model prema kojem se može, za nešto manje novaca ozeleniti ulica i zatvoriti za promet“.

Budući je izlaganje na temu Plana održive urbane mobilnosti u Labinu, izazvalo diskusiju i suprotstavilo različite poglede, o tome ćemo u nastavku.  (K.Š.P.)01.07.2022./07:23:26