Održiva mobilnost u Labinu - Možemo li zamisliti da je kvalitetnije ako maknemo promet iz grada?

Priča je ovo o Gradu Labinu na drugačiji način, s pozicije održive mobilnosti. Sve je naoko isto, a opet iz temelja drugačije. Bio bi to Grad koji štedi prostor u smislu da brine u što ga pretvara. Ako bi se sve nastavilo na dosadašnji način, progutali bi ga automobili i ceste. I novi broj parkirališta za automobile koji su svakim danom veći, pa umjesto jednog parkirnog mjesta, veliko novo vozilo zauzima mjesto i pol. 

Umjesto da se divimo kako raste čovjek, našli smo se u svijetu, u kojem rastu automobili. A čovjek se smanjuje. I nestaje iz Grada, sklanja se od automobila, jer je i Grad prilagođen  mjeri automobila.

I upravo sada na raskrižju puta, u razmišljanju na koji način krenuti dalje? Krenula je verbalna utakmica za svijet stari i tradicionalan, koji sve podređuje automobilu, i nesmiljeno guta gradski prostor, gotovo u nepovrat svake godine novom količinom automobila.

Ili u svijet novi, po mjeri čovjeka. U grad na čijim su ulicama i trgovima ljudi a ne parkirani automobili. U kojem nema buke jer je i  promet iz središta uklonjen i prepušten pješacima. O tome govori projekt SUMP- Plan održive urbane mobilnosti, predstavljen široj labinskoj javnosti na uvid i razmatranje, u suradnji s ekipom visoko specijaliziranih stručnjaka s Fakulteta prometnih znanosti (FPZ) i Udruge civilnog društva, „Odraz“, iz Zagreba.   

Čulo se tu da i male stvari, čine velike promjene u prostoru, kad građani traže uređenje dijela ulice ili trga, može se aktivirati i sa dodatnim uređenjem prometnica a koje ne košta puno. Pokazano je uređenje jedne ulice, u kojoj su postavljeni samo kvalitetni stalci za bicikle, ulica je ozelenjena i grad se promijenio, a vrijednost nekretnina, prema pričanju stanovništva, porasla. U ulici novog izgleda otvorilo se i čitav niz malih obrta.

Protekli četvrtak, 30.lipnja, „bio je dan kad smo zasijali sjeme,  novog načina razmišljanja prometa u gradu“, rekao je direktor tvrtke „Labin 2000“ Dalibor Zupičić, i pozvao sudionike-građane, da podijele javno, svoje viđenje prometne situacije u Labinu.  

„Jedna od stvari na koju ljudi u Labinu reagiraju, je pitanje sustava naplate parkiranja. Podjednako su podijeljeni, a ipak je malo više onih protiv novih nameta. I 40-ak posto anketiranih  razumije problematiku parkiranja, i uvođenje naplate parkiranja. Cijena parkiranja proporcionalno oslobađa prostor u Gradu.  Dosta ljudi zagovara izgradnju obilaznice oko grada.  A po pitanju  javnog prijevoza ima prilično ljudi koji prepoznaju njegovu važnost. Po gradskim mjesnim odborima (MO), koji žive u okolici,  ili putuju na posao, umirovljenicima do tržnice i grada. U sezoni kupanja do Rapca. Prihvatljivo je i bicikliranje, ne baš na velikim usponima, a Labin ih ima,  ali nevolja je što nema biciklističkih staza. Čak 80 posto anketiranih daje podršku zatvaranju određenih cesta za promet i pretvaranju u pješačke zone, govorio je o tome detaljnije Filip Sirovica FZP. 

„Ima puno prostora za proširenje biciklističkih staza, samo treba ideju jako dobro razraditi, za biciklistički promet“, rekao je predsjednik Biciklističkog kluba (BK) Albona, Danijel Žužić.

Tanja Pejić zatražila je „primjere dobre prakse, na veličini grada poput Labina i sličnih nedostataka kako su ih drugi unaprijedili.

Uočila sam gužve u rane jutarnje sate, zbog kolona vozila ispred škola kad roditelji dovoze djecu. Dobro rješenje bila bi autobusna linija za školsku djecu. Izvor prihoda bio bi dio koji tvrtka „Labin 2000“ naplaćuje od parkirališnih mjesta, i dio građana bio bi kompenziran“.

 „Naplata parkiranja nema namjeru punjenje proračuna, već regulaciju ponude i potražnje.  Sredstva uprihođena od naplate ulažu se u javni prijevoz,  biciklističke staze,  uređenje nogostupa. I da se vidi u što je investirano.

U Dubrovniku je sat parkiranja 70, kuna, i parkirno mjesto jedno ili dva uvijek se može naći.

Cijena parkiranja se povisi kad nema slobodnih parkirnih mjesta u gradu, jer je više je vozila nego mjesta“, rekao je Marko Šoštarić, FPZ.

„Cilj bi trebao biti olakšati život građanima, da  udobnije žive. Pitajte građane što žele. Sto ili 10 kuna za sat parkirnga?  a veliko potencijalno parkiralište u centru  je neiskorišteno, jer nije asfaltirano.

Cesta za Rabac preko Ripende nije završena, a riješila bi  promet prema Rapcu. I ljudi su alergični na rampe, a 23 su u Rapcu.  Prijepodne su 2 autobusa za Rabac, popodne nema ni jednog, ljudi se žale, turisti čekaju, autobusa nema“, rekao je Branko Biočić.

„Samo otvaramo teme, moramo se zajedno s vama upitati , jel` želimo u Gradu automobile ili  ljude? Ako grad prilagodimo automobilima imat ćemo automobile, ako ga prilagodimo ljudima imat ćemo ljude u Gradu. Naše pravilo informiranja je da grad treba prilagoditi ljudima, a javni prijevoz mora netko izfinancirati“, odgovorio je prethodnom sugovorniku, Marko Šoštarić.

,,Ovo što je Biočić rekao, je 50 milijuna kuna, i svi problemi su riješeni. Jedino nemamo 50 milijuna.  Zato moramo naći komplementarna  rješenja.

U Zagrebu masa studenata, ljudi, može voziti bicikle, đogirati, u Labinu je svaki četvrti preko 60 godina star. I tu je problem. Nismo u situaciji da možemo nečiji sustav gledati i preslikati.  Svaki dio Labina ima svoje probleme a mi moramo naći najoptimalnija, najmudrija i ekonomski gledano najisplativija  rješenja. I zato radimo ovu Studiju.

I drago mi je da imamo ovakvu raspravu,  kad razgovaramo o zaobilaznici Labina, tri garažne kuće, na 5/6 kilometara od biciklističkih staza, onda mi ne trebate, dovoljno sam pametan da sam riješim“, rekao je Valter Glavičić.

„Predsjednica sam MO Stari grad, Labin, imamo urbani dio i ovaj  okolni dio, imali smo veliki broj sastanaka s građanima i uvijek je problem prometa koji ulazi u Stari grad, a koji smeta ljudima koji tamo žive.  

Sezona je i promet je sezonski, prolazi kroz Stari grad i to su problemi, koje drugi dijelovi grada nemaju. Ni bicikliranje nije rješenje, zbog konfiguracije terena u ovim dijelovima grada. Puno je uspona i spustova“, rekla je Alenka Verbanac.

„ Nisam optimista javnog prijevoza, na koji se volimo pozivati, da manje zagađuje, a rješava problem. Premalo nas ima. I kad bi vozio na svakih 20.-minuta, da pruži svrhu. A tko će to platiti?

Od raskrižja za restoran Due fratelli, prema Rapcu, postojeću cestu moglo bi se  pretvoriti u jednosmjernu.  Jednim dijelom ju upotrijebiti za pješake i bicikliste, bez gradnje novih, a izlaz iz Rapca da ostane  po sadašnjoj  cesti za Rabac.  Dobili bi kružnu putanju. I na cesti sada za Rabac prostor za bicikliste i pješake“, rekao je Silvano Vlačić.

 „Prema projektu SUMP, nije cilj uvesti danas javni prijevoz i ukinuti automobile.  Želimo ojačati javni prijevoz i grupaciji stanovništva omogućiti uslugu.

A što se tiče financiranja javnog prijevoza postoje mnogi modeli,  koji nadilaze grad Labin po cijeni. Postoje i razni koncepti u ruralnim sredinama kako se može financirati i kako on može biti involviran i učinkovit“, rekao je Filip Siravica.

 „ Javni prijevoz nigdje ne može biti potpuno komercijalno isplativ i svagdje ga treba sufinancirati, bilo od grada, županije, države, od EU da bi građani dobili mobilnost.

Nekoliko kilometara nove ceste vam može biti u 2/3 godine besplatnog javnog prijevoza Ili 7 godina po nekoj povlaštenoj cijeni. Mobilnost ljudi treba platiti,  hoće li to biti nova cesta ili javni prijevoz,  na lokalnoj zajednici je da odluči u kojem smjeru želi ići“, rekao je Marko Šoštarić.

“Naša regija Istra, spaja ruralni razvoj sa gradovima, a veći  je problem unutar samoga grada. 

Bilo bi zanimljivo saznati iz ankete, s kojih područja stoje automobili na parkiralištima u Labinu? Moguće su od stanovnika Labina.

Isto tako ne smijemo si dozvoliti da prostor koji imamo, samo trošimo na izgradnju parkirališta. Moramo se više potruditi na drugoj strani da građani promijene način razmišljanja, nego da čim netko kaže da treba parkiralište, uklanjamo parkovne površine  i gradimo parkiralište. 

I kao što su građani rekli, pokušajmo tako raditi da nam automobil dođe u drugi plan. Moramo prestati razmišljati da, do svakog kafića i svake trgovine dođemo s autom pred vrata“ rekla je Anamarija Lukšić.

 „Jako me veseli projekt u koji se krenulo, vjerujem jako zahtjevan je zadatak za stručne ljude FPZ, koji su sjajna ekipa. Mislim da radimo prvi veliki korak,  za koji nije toliko problem prostorni ni prometni, problem je naš mentalni sklop, naš način razmišljanja.

 Što mi želimo? Jesmo li svjesni da svojim načinom i stilom življenja, možemo odabrati kvalitetniji, održivi način življenja, za svakog od nas kao pojedinca,  i za sve sugrađane zajedno. Možemo li zamisliti da je kvalitetnije ako maknemo promet iz Grada?.

Ili baš želimo maksimalnu komociju da iz svoje kuće do svake destinacije, možemo doći osobnim automobilom?

Ipak vjerujem da ćemo polako početi promišljati da želimo jedan pravac po mjeri čovjeka,  na način da je zdrav, i kvalitetan. Da nema zagađenja u okolišu, a što se odražava  i na našu ekonomičnost, štedljivost.  

U Mariboru sam bila u ime gradonačelnika, tamo su govorili kako su zatvorili trg za promet i razvili  kulturu dijaloga. Vjerujem, ako krenemo u taj projekt, realizirat ćemo korak po korak, jer nam je važna održivost. Uvjerena sam da ćemo malo po malo, doći do toga da se ne mora baš svatko s automobilom uvoziti u Stari grad. Postoje alternative. Neke se opcije mogu financirati sredstvima EU fondova.  I osobno vjerujem da ćemo kroz neko vrijeme realizirati našu ideju da i naš grad ima prometnu održivost“, rekla je Eni Modrušan. 

Denis Mikulić  „ Ovo je stvarno pametna ideja, i potrebna Gradu Labinu. Pripremajući se, proučio sam planove održive mobilnost gradova, Koprivnice, Siska i Labina.   

Uz malo sredstava i pješačka zona može se napraviti uz obilaznicu preko Ripende. Grad Koprivnica, svijetu poznat kao grad bicikla, s obzirom na teritorijalni ustroj Labina, teško se može preslikati njihovo iskustvo, ali čitajući planove drugih gradova, FPZ će to znati.

Za Labin treba napraviti 2/3 varijante plana, i kroz širu raspravu ljude upoznati i odlučiti se za najbolju. Rečeno je da se sredstva mogu namaknuti iz fondova EU.

Nisam ni znao da postoji prijevoz na zahtjev,  ljudi mogu pozvati, kad znaju koga pozvati.

Dio Labina mogao bi se vrlo lako osloboditi automobila iz centra, uz mala sredstva. Sve je u našim glavama, treba sve napraviti da čovjek ima mogućnost izbora za alternativu“, rekao je Denis Mikulić.

„Izazvali smo emocije, zadovoljstva, sumnje, kritike, skepse, i to je jako važno da napravimo dobar rezultat, ovog SUMP-a jer svi zajedno, sa svojim idejama, odabrat ćemo ono što je najbolje za Labin. I moramo prenijeti ljudima informaciju i time pomoći u načinu razmišljanja“, rekao je voditelj, rasprave o  SUMP-u odnosno Planu održive urbane mobilnosti, Dalibor Zupičić. A tada je uslijedilo iznenađenje, simulacija javnog prijevoza kroz Labin. (K.Š.P.)02.07.2022./09:18:56