U posljednje se vrijeme društvenim mrežama, šire postovi i fotografije građana i vozača, o stanju nekih labinskih prometnica i nogostupa. Jedno je sigurno, većina je gradskih cesta u dosta lošem stanju. Istini na volju, treba priznati da se posljednjih mjeseci ulaže u prometnice i da su neke kritične točke, nanovo asfaltirane i sanirane. No, preostaje još jako puno posla.
Loše prometnice, nisu samo vizualno loše za vidjeti, one utječu i na sigurnost prometa, kao i na oštećenja na vozilima. Hodajući gradom, uočili smo i fotografirali, kako su u dosta lošem stanju dijelovi ulica, Rudarske, Antona Selana, Matije Vlačića, Istarska i uspornik prometa u ulici Zelenice, u samom centru grada. Uspornik je nedavno saniran, ali je i dalje u lošem stanju.
U definitivno najlošijem stanju, su uske ulice u kvartu kojeg nazivamo Nove zgrade. To su uske ulice, u kojima se vozi jako sporo, no, ni male brzine ne garantiraju da vozilo neće biti oštećeno. Nećemo ni napominjati cestu za Stari grad Labin, koja je u potpunosti sanirana prije osam godina, da bi danas bila u jako lošem stanju. najviše "zahvaljujući" prometu teške mehanizacije prevelike težine. Treba napomenuti i to, kako je to županijska cesta, kao i još neke, tako da za njih nije zadužena gradska uprava.
Kao što smo ranije u tekstu i napisali, početkom ove godine počelo se s rekonstrukcijom i asfaltiranjem, najlošijih dionica, a vjerujemo kako će se time i nastaviti, jer još mnoge prometnice vape za novim asfaltom i „krpanjem“ rupa na njima.
Rudarska ulica Ulica Matije Vlačića
Nedavno smo pronašli tekst na portalu Indeks.hr, u kojem predstojnik Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti Marko Ševrović, govori kako su oštećenja na vozilima normalna, posebno u situacijama kad postoje velike promjene temperature zraka, a cesta je oštećena.
„Rupe dijelimo na manje i one koje nazivamo udarne rupe. One su opasne, tu imate izravni udar na upravljački mehanizam. Bilo je još izraženije prije kod automobila koji nisu imali servo upravljanje. To vam je moglo izbiti volan iz ruke. To više nije tako, ali je i dalje veliki problem za mopede, motocikle, romobile itd. Problem može biti i kad ljudi izbjegavaju te rupe, ta reakcija može izazvati lančanu reakciju drugih vozila. Imamo primjere gdje se više uopće ne vozi na pojedinim dionicama, puno vozača izbjegava dionicu ili voze sasvim blizu lijevom ili desnom rubu", rekao je tada za Indeks Marko Ševrović.
Ne treba biti prometni stručnjak, kako bi se zaključilo da je svaka rupa, prometni uspornik, ili bilo koje drugo oštećenje na cesti, opasno, kako za promet, tako i veliki razlog za uništenje podvozja, spona i guma. Stručnjaci pak, govore kako pri naletu novijih modernih vozila na mjesta gdje je asfalt oštećen, dolazi do oštećenja, amortizera, raznih spona i drugih dijelova ovjesa. Stradavaju jako i aluminijske felge, koje trpe oštećenja te su potrebni skupi popravci ili zamjene kompletne felge.
Oštetite li vozilo na lošoj prometnici, imate pravo na naknadu štete
Možda niste znali, da imate pravo na naknadu štete, ukoliko na lošoj prometnici oštetite vaše vozilo. Za početak treba oštećenje prijaviti policiji, i obratiti se osiguravajućem društvu u kojem imate policu. Nakon toga će procjenitelj police, učiniti izvid štete, a možete podnijeti odštetni zahtjev i upravitelju ceste. Više informacija možete pronaći na stranicama HAK Revije – OVDJE.
(Tekst i foto: Adriano Šćulac) 20.02.2024/09:19