Europski zeleni plan i energetska učinkovitost – nužnost koja nam je nametnuta

2. Susret poduzetnika i obrtnika Općine Pićan , održan jučer u Društvenom vatrogasnom domu u Sv. Katarini, temom  Energetske učinkovitosti, koja sve više postaje kriterij neizbježnog umijeća života, rada i poslovanja, zaintrigirao je pažnju prisutnih, puna četiri sata u ispunjenoj dvorani,  najviše zbog  još uvijek, nedefiniranih uvjeta ponašanja u novim, i nametnutim energetskim okolnostima.

Načelnik Općine, Dean Močinić svim prisutnima zaželio je dobrodošlicu i ugodan rad kroz planirani program od jedanaest točaka, te poželio da u drugom Susretu, dobiju više korisnih informacija za područje svojih djelatnosti.

Iz perspektive lokalne samouprave, O sustavu javne rasvjete kao energetskoj učinkovitosti, govorila je Ivana Tončić, viša stručna suradnica za prostorno planiranje i gradnju u Općini Pićan. 

„Investicija u novu javnu rasvjetu vrijedna 70 tisuća eura, bit će isplativa u roku od devet godina“, iznijela je Tončić.

„Politika europskog zelenog plana ima za cilj utjecati na znatno smanjenje industrijske proizvodnje, u zamjenu, Europska komisija ponudila je vatrogasnu mjeru ublažavanja posljedica, u obliku kredita, kroz Fond za pravilnu tranziciju. Ali, krediti nisu bespovratna sredstva, njih treba vratiti“, iznio je između ostalog Florijan Ćelić, ekonomski konzultant.

„Energetska učinkovitost je preširok pojam da bi stao u petnaest minuta,  pa sam odlučio govoriti o primjerima  iz prakse“, izjavio je Danijel Benčić, Rudan, d.o.o.

„Novaca za investiranje ima, samo treba naći pravi način kako ih povući i kako realizirati. Vi kao gospodarstvenici i kao fizičke osobe, koji imate neke svoje kuće i druge objekte možete kroz energetske mjere puno toga postići“, rekao je Benčić i na primjerima govorio o učinjenom.

„Zanima nas energetska učinkovitost i sa druge strane korištenje obnovljivih izvora energije u zemljama članicama EU“, najavio je Dalibor Jovanović, iz IRENA, govoreći o energetskoj tranziciji Istarske županije.

 „Ova dva cilja imaju svoje osnovne pokazatelje, do 2030.-e obveza je smanjiti potrošnju primarne finalne energije za 36, 39 posto, i potrebno je uvođenje novih sustava u proizvodnju i korištenje, a to znači povećati udio energije iz obnovljivih izvora za 40 posto, do 2030.-e. 

Mi smo županijska agencija i poglavito se bavimo pitanjima obnove i energetskog menagementa županijskih zgrada. U Istri ima 15 tisuća zaštićenih zgrada, a Hrvatska uz Italiju ima najviše takvih, zaštićenih zgrada.  Postoje motivi zašto se te stvari rade. I zašto moramo doći do tri posto obnove na godišnjoj razini“, veli Jovanovć i obrazlaže.  „S jedne strane to se radi zbog utjecaja na okoliš, a na kraju uvijek financijski rezultati postaju najvažniji kriterij“.

A da „pravedna tranzicija uključuje sve aktere društva“, govorila je Sabina Hodžić, predstavljajući projekt pod nazivom „BOLSTER“ koji obrazlaže stavove lokalnih dionika u vezi pravedne tranzicije.

„Mi idemo u smjeru zelenog i održivog, a što to znači za društvo? Da se nitko ne izostavlja, da se otvara novo tržište rada, da nam nedostaje instalatera, da je administracija veliki problem, da je spora komunikacija između lokalnog općinskog, do županijskog, agencijskog, i državnog. Znači to nedostatak i nedovoljnu educiranost  radne snage. EU direktive su prisutne za puno ideja, od kojih su mnoge otpale“, rekla je između ostalog Hodžić.

Tranziciju prema održivosti u svakodnevnom životu, snažno je podržala Hrvatska gospodarska komora, i o tome je govorio Damir Sirotić.

O Održivosti iz perspektive mladih, govorili su studenti, Anton Selar, Mathias Milašić i Rok Lukšić.

„Na našem smjeru građevinskog fakulteta samo površno smo se dotakli problema gospodarenja otpadom, i gospodarenja vodama“, izjavio je Anton Selar. „I to je većinom bilo u kontekstu urbanih sredina“.

Student Mathias Milašić, odlučio je ljubav prema programiranju pretvoriti u vlastiti profit, i tako se odlučio za studij računarstva. Uz to ga zanima ERAZMUS, program za studente, kako bi stekao nova znanja i drugačije iskustvo gledanja na neki problem, ujedno i  upoznao druge kulture, a da ne mora iseliti iz Hrvatske.

„Na fakultetu sam slušao samo jedan predmet koji je imao temu energetike i održivog razvoja“, rekao je Rok Lukšić, kao svoje iskustvo.

U nastavku su za Okruglim stolom sudjelovali uz studente, Florijan Ćelić, Danijel Benčić, Dalibor Jovanović, Sabina Hodžić i Dean Močinić. Rasprava se vodila na temu energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i održivosti iz perspektive poduzetnika, kroz izazove, prilike i obaveze.

U raspravi je Branko Ružić postavio pitanje „kako ćemo se odreći proizvodnje električne energije iz TE Plomin, ako nemamo osiguran zamjenski izvor energije?“ „Ta nužnost nam je nametnuta“, odgovorio je Dalibor Jovanović. A Petar Turčinović, iznio da sve inicijative trebaju dolaziti odozdo, i naglasio“ puno veću ulogu svih građana lokalne samouprave, koji trebaju određivati dinamiku, a ne čekati direktive iz EU“.

Svim sudionicima zahvalio je na sudjelovanju i radu, načelnik, Dean Močinić.

Cjelovečernji program 2. Susreta poduzetnika i obrtnika Općine Pićan, vodila je i moderirala Vera Čubranić Bocak. (K.Š.P.)13.04.2024./08:55:49