Dan antifašističke borbe je državni praznik u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja. Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji.
Povodom Dana antifašističke borbe i Dana državnosti, delegacija Grada Labina i općina Kršan i Sveta Nedelja, udruge proistekle iz Domovinskog rata, Udruženje antifašističkih boraca, Društva `Josip Broz Tito` Policijske postaje Labin, Javne vatrogasne postrojbe Labin, Civilne zaštite te ostali uzvanici, u petak, 21. lipnja 2024. položili su vijenac i zapaliti svijeću na Spomeniku palim borcima.
Prisutne su podsjetli na zbivanja 41. i 43.. Nacionalsocijalistička je Njemačka tog 22.lipnja napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je izigran pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između ove dvije sile. Zbog takvih novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije Hrvatske u Sisku našli su se u opasnosti, te su se povukli u okolicu grada – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici.
Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo, i politički komesar Marijan Cvetković. Pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica tih boraca.
„Kad je stvorena neovisna Hrvatska, bili smo svjedoci rušenja spomenika NOB-u i micanja obilježja. Danas u Labinu, 2024. godine imamo situaciju da je Grad napravio najveći spomenik u Hrvatskoj našim rudarima, ali nemojmo zaboraviti ni drugu komponentu. Skupština Općine Labin je početkom osamdesetih počela uređivati spomen područje kao Spomenik rudaru borcu. Dakle, imali smo hrabrosti i mudrosti nakon četrdeset godina napraviti i spomenik palim borcima, i Narodno-oslobodilačkom pokretu u samostalnoj Hrvatskoj.“, kazao je gradonačelnik Labina Valter Glavičić 21. lipnja na Gradskom groblju u Labinu, gdje je kraj spomenika 'Palima za slobodu' obilježen Dan antifašističke borbe.
Vijenac su položili gradonačelnik Glavičić i predsjednik Društva „Josip Broz Tito“ Labinštine Valter Černjul, a potom su svijeće zapalili predstavnici općina, načelnica Sv. Nedelje Irene Franković, Boris Rogić iz Općinskog vijeća Kršana te predstavnici branitelja. Nazočni su bili i predstavnici vatrogasaca i policije.
Nakon što je Černjul istaknuo da se 22. lipanj slavi u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, te nakon što je istaknuo da je NOP na Labinštini bio izrazito jak, prisutnima se obratio gradonačelnik Glavičić.
„Narodno oslobodilački pokret bio je prije svega pokret. Sastojao se od partizana, ali i svih onih dobrih ljudi koji su pomagali. Danas je jako malo živućih partizana i ostalih osoba koje pamte to doba iz osobnog iskustva, i zato moramo očuvati sjećanje na njih“, rekao je gradonačelnik i nastavio:
„Cijela Labinština bila je jako uporište, ne samo po broju sudionika NOP-a, nego i po rukovodećim kadrovima. Sedam tisuća ljudi, to su dvije pune place u starom gradu. Takvu količinu ljudi je teško dignuti za bilo što, a kamoli za ići u rat. Dakle, motivi su tada bili čisti. To se nikada ranije nije dogodilo, a nadam se da ni neće.“
Spomenuo je i susjednu Sloveniju u kojoj su nedavno partizanske pjesme uvrštene na popis nematerijalne kulturne baštine, čime je, kako je rekao, učinjen civilizacijski pomak, dok se u Hrvatskoj stječe dojam odricanja od te slavne prošlosti.
„Nemojmo zaboraviti da Grad Labin, odnosno nekadašnja Općina Labin imaju korijene u Narodno-oslobodilačkom odboru Labin koji je prve sastanke imao u Bartićima. Nemojmo zaboraviti da je sve krenulo malo drugačije nego što danas pamtimo. Svoje korijene ne smijemo zaboraviti“, zaključio je gradonačelnik Glavičić.
Program obilježavanja vodila je Ana Černjul, molitvom je sudjelovao vlč. Mirko Vukšić a maestro Franko Ružić je na saksofonu odsvirao motiv iz pjesme „Po šumama i gorama“. (5p.)21.06.2024./12:25:30