Druga Noć šumberskog terana- ovo je naš veoma važan adut i turistički proizvod

Draga nam je Istra, započeo je svoj večernji nastup u ŠumberuBruno Krajcar,  u petak, 20. lipnja, u Noći šumberskog terana, manifestaciji koja je krenula prošle godine i svi su izgledi da će prerasti u veliku tradiciju.  Na prostranom, nazovimo trgu,ispred Društvenog doma u Balarinima, odmah sa početka večeri, okupilo se poprilično mnoštvo zainteresiranih posjetitelja. Točilo se teran, jedan bolji od drugoga, posluživalo istarske suhomesnate delicije, a vrijedne ruke lokalnih žiteljki, na licu mjesta spravljale tradicionalne istarske slastice. 

U pozadini, sa druge strane Doma, paralelno se održavala vođena radionica degustacije Istarskog terana. Za čitavu organizaciju ove posebne noći, koja je uz društveno - zabavnu, nosila informativno- edukativni karakter, valja zahvaliti organizatorima, LAG_Istočna Istra  u suradnji sa Turističkom zajednicom Općine Sveta Nedjelja.

„Glavni smo organizatori ove vođene radionice, a zajedno smo, u suradnji sa TZ OSN, i sa udrugom vinara „TRS“, doprinijeli ovom događanju, koje držimo jako važnim za naše područje, jer pričamo o Šumberskom teranu koji je poznat jako dugo vremena. Sjećam se da sam i kao dijete od starijih slušala priče o šumberskom teranu,  izjavila je voditeljica LAG-Istočna Istra, Mirela Faraguna.

„I jako je važno danas, pričati o važnosti područja, kulturi i tradiciji. O vinarima u prošlosti, sadašnjosti i u budućnosti. I stvari koje su važne sačuvati. Iako je Noć šumberskog terana, prvi put održana prošle godine, mi smo se kao LAG –Istočna Istra, ove godine po prvi put uključili. I drago mi je da nas je direktorica TZ O SN pozvala, i vrlo rado smo se uključili.  

Dobro je pričati na ovakve teme da se znanstvena struka, vinari i posjetitelji uključe u diskusiju“, rekla je Faraguna.  

„ Ovo je vrlo zanimljiva radionica  u kojoj smo imali priliku kušati četiri različita tipa, šumberskog terana“, izjavio je  somelijer, Emil Perdec. Tu su bili Rudi Licul. Fredi Licul , Valter Licul, i Srećko Kos. Prvi je bio najstariji, Rudi Licul, Od jednog hobiste, prvi Licul to dela onako po starinski, njegov teran je lagan, pitak, znači baš onako kako se delalo od nekada.

Druga dva Licula, možemo reći da su već profesionalci koji su teran dotjerali na drugi način. A od Fuhtara  vrlo zanimljiv teran je, odležao pod morem, , u Iki se to radi i to je vrlo zanimljiva priča. Na mirisnom spektru bio je totalno različit u odnosu na ostala tri terana.

I na kraju je bio teran od  Srećka Kosa, koji ima jedan klasični put, macerirao ga je nekih deset dana i poslije ga je stavio u drvenu bačvu, malu 225 litarsku barique bačvu, i tu se već pokazao jedan drukčiji spektar zrelog voća, sa notom začina vanilije. 

Svi terani zapravo imaju, voćnu notu, višnje, trešnje, i malo čokolade, recimo grijota se često osjeti kod terana. Svi teraniimali su lijepu trajnost okusa“, rekao je na kraju  Emil Perdec. 

A budući je spomenuo drvenu bačvu, pitali smo za razliku, jer se najčešće susreću  samo inox bačve? U drvu s dešavaju procesi, praktički u drvenoj bačvi vino diše. U inoxu ne more disat. U inox bačve se stavljaju ona vina koja bi se trebala popiti brzo. Odnosno odležati pet do šest mjeseci. I onda ide u boce i u prodaju.

A ako želiš  neko starenje vina, onda ga trebaš staviti u drvene bačve“, naglasio je Perdec.

„U šumberskom kraju se teran stoljećima uzgaja kao primarna i najzastupljenija sorta i poznat je kroz  povijest kao mjesto uzgoja terana“, izjavio je dr.sc. Marijan Bubola sa Instituta za poljoprivredu i turizam, iz Poreča. 

„Danas su površine manje, ali ima znatan broj mlađih proizvođača koji podižu nasade terana. U Istri je ta sorta sa najbogatijom prošlošću, iz početka 17. stoljeća, a u 19. stoljeću činio je preko 80 posto,  istarske proizvodnje vina.  

I danas teran ima veliku važnost u Istarskom vinogradarstvu, pored malvazije, on je naša autohtona sorta koja može dati izuzetno visoku  kvalitetu grožđa, ukoliko se u vinogradu i podrumu sa njom radi kako treba, za vino visoke kvalitete.

Zadnjih dvadesetak godina teran je postigao izvanredne rezultate, osvojio je najveće nagrade na prestižnim svjetskim natjecanjima. Upravo zato što ima potencijal za proizvodnju vina visoke kvalitete.

Sve je to vrijedno truda, jer kad neki gost dođe u  Istru, on želi probati nešto tipično, lokalno, i autohtono, čega nema drugdje u svijetu. I kad je to domaće, autohtono i visoko kvalitetno, i dobro, to je svakako veliki plus. 

Nikome nije cilj kod nas piti Chardonay ili Merlot, ili neku drugu svjetsku sortu, već upravo te lokalne sorte koje daju visoku kvalitetu, kao što je teran, malvazija, i neke druge. To ima veliki plus kod konzumenata koji dolaze u Istru.  

I upravo zbog te povijesti i važnosti terana u Istri, provodi se projekt selekcije terana, gdje se iz vinograda starih preko 50 i 100 godina, izdvajaju najbolji trsi i dalje razmnožavaju, u svrhu proizvodnje sadnog materijala, sa izvornim gen fondom terana karakteristikama“, rekao je Bubola.

„Evo nas u drugoj za redom Noći šumberskog terana, koji organiziramo ovdje na Balarinima“, kaže direktorica TZ OSN, Bjanka Dagostin.

„Ovo je naš veoma važan adut i turistički proizvod, mi jesmo općina Labinštine sa najvećim brojem vinara, ali ova sorta iz davnina ima ono što trebamo baštiniti i promovirati na adekvatan način.

Drago mi je da smo unatoč varljivom vremenu, uspjeli okupiti značajan broj ljudi i da su svi jako zadovoljni. Bila je namjera da ovo bude manifestacija lokalnih okusa, i sve je ovdje domaće. Imamo agroturizam, Giovanna koja priprema krafe i pandešpanj, naši lokalni vinari isključivo sa šumberskimteranom, i domaći pršut, domaći suho mesnati proizvodi,  i to je ono što naša destinacija treba ponuditi“, rekla je Dagostin.  (k.š.p.)