Rješenje za višestambene zgrade donijet će novi zakon –sada na savjetovanju

Ukupne prihode od 226 tisuća eura ostvarilo je trgovačko društvo LABIN STAN u prošloj 2023. godini, a na održavanje stambenih zgrada utrošilo 223 tisuće eura, i ostvarilo neznatno bolju dobit u odnosu na prethodnu godinu. Rekla je u obrazloženju Izvješća o poslovanju, direktorica,  Dolores Sorić, na jučer održanoj 27. redovnoj sjednici Gradskog vijeća Labina, kojeg su vijećnici usvojili,  nakon nekoliko pitanja na koje su dobili zadovoljavajuće odgovore.

Tome je u kasnije otvorenoj raspravi odmah prigovorio vijećnik Mladen Bastijanić (D), „Labin stan ne bi trebao  poslovati sa dobitkom nego voditi računa,  da sredstva prikupljena od suvlasnika zgrada bolje utroši“.

Tvrtka je povećala upravljanje za dva posto kvadratnih metara stambenu površinu, priključenim  novim zgradama sa područja Općine Kršan i Grada Labina, čiji su suvlasnici tijekom 2023. promijenili dosadašnje upravitelje, i  izabrali TD Labin stan, kao svog novog upravitelja.  „A da istovremeno niti jedna stambenu zgradu nismo izgubili“, rekla je direktorica, Sorić i naglasila.

„Broj zaposlenih ostao je isti, kao i visina pričuve definirana davne 1998. godine i danas više nije dostatna za kvalitetno održavanje zgrada. Iznosi u eurima samo 20 centi po četvornom metru stambene površine, a prema sadašnjim uvjetima, cijenama građevinskog i ostalog materijala kao i cijeni rada, trebala bi iznositi oko 43 centa“.

Iako zakon suvlasnicima dozvoljava da sami određuju visinu pričuve,  i oni su svjesni da 20 centi više nije dovoljno za potrebe zgrade, sami se teško odlučuju na povišenje. Tako,  na kraju, zgradama nedostaje sredstava za kvalitetno održavanje. Poglavito onim zgradama na kojima se po 25 godina nije ništa radilo.

„Zbog takve situacije u 2023. smo se najviše angažirali na sitne popravke po zgradama, rješavali puknuća cijevi, odštopavanja kanalizacije. U Raši je nakon lanjske elementarne nepogode, izazvane ledenom kišom otprilike u ovo vrijeme, bilo dosta sitnih popravaka.

Ali, i tu imamo problema, jer za sitne popravke teško nalazimo izvođače, iako Labin ima puno građevinskih tvrtki, njima se nude puno veći poslovi i bolje plaćeni, pa nisu zainteresirani za nešto sitno. Za koje čak i kad odrade,  prođe dugi period dok im radovi budu plaćeni. Takva je procedura“, pojasnila je Sorić.

Tijekom prošle godine samo su četiri cjelokupna krova popravljena, a kako je izostalo sufinanciranje, fasade se gotovo i ne obnavljaju.  „Problem je i sa neophodnim rekonstrukcijama dimnjaka, budući se neispravni ne smiju koristiti, a suvlasnici u zgradama različito se griju, pa nisu svi  jednako zainteresirani za uređenje dimnjaka do ispravnog  za loženje.

Uglavnom bez kredita, uz nisku pričuvu i cijene kakve su danas, zgrade više ne mogu riješiti niti jedan problem,“ rekla je Sorić.

„Rješenje za bolje održavanje višestambenih zgrada direktorica Sorić, vidi u novom zakonu, koji će uvesti nužne promjene u domeni upravljanja. Trenutno je prijedlog (novog zakona) na javnom savjetovanju  i nakon što prođe sve instance do donošenja, mogao bi biti u primjeni početkom 2025..

Ovo je ujedno i prilika da se sami građani  Labinštine, i RH, uključe sa primjedbama i sugestijama kako bi im novi zakon bio što prihvatljiviji.

Samo za jednu zgradu prošle je godine dobiveno sufinanciranje za energetsku obnovu (EO) putem javnog poziva za najbrži prst, i do ljeta 2025. rok je dovršenja radova.

Na kraju je direktorica Sorić iznijela da je u 2024.-oj za 17 zgrada podnijeta prijava na javni poziv za EO, „ishod je neizvjestan, jer je prijavljeno puno zgrada u RH. Činjenica je da smo mi mali grad, sa malim zgradama, na natječaj se javljaju velike zgrade iz velikih gradova, a prednost se daje velikim zgradama za sveobuhvatnu obnovu“, rekla je Sorić.

U raspravi je Tanja Pejić (D), izjavila da ne bi htjela da se u njihovoj zgradi poveća minimalna stambena pričuva, jer je njihova pričuva i sada dostatna,  već da se problem rješava s onima koji ne plaćaju na vrijeme.

A da je pravo iznenađenje i čudo, kako se uspijeva pokrivati ista razina troškova poslovanja sa pričuvom od 20 centi, kad su troškovi od 1998. do danas jako porasli, iznijela je Alenka Verbanac, (IDS-ISU) kao članica Skupštine TD Labin stan.

„Tražio sam tematsku sjednicu po pitanju odvodnje, čak one četiri nove stambene zgrade klize, i nisu temelji u pitanju već je ključna, neriješena odvodnja. Kišnica sa jednog dijela krova izlijeva se direktno u teren i zgrade“ plivaju“, upozorio je Mladen Bastijanić.

Direktorica Sorić odgovorila je Tanji Pejić, da je njihova zgrada već povisila pričuvu i zato je dostatna. Pričuva se redovito naplaćuje kod nekih 70 posto suvlasnika,  a  ostalih 30 posto, ide uz velike poteškoće. Ranije se moglo za neplaćeno „sjesti“ na privatnu imovinu stana, međutim nakon promjene ovršnog zakona, prisilna naplata ne može se provesti za iznose dugovanja ispod 40 tisuća kuna, danas je to protuvrijednost u eurima. (K.Š.P.)25.07.2024./07:32:15