Općina Kršan nije dužna vratiti nekretnine državi

Slučaj sa nekretninama na kojima se Općina Kršan upisala temeljem zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 1991. te temeljem zakona o šumama iz 1990., a Županijsko Državno Odvjetništvo, traži da se te nekretnine vrate u vlasništvo RH, detaljnije je pojasnio, odvjetnik  Ivan Vidak iz Odvjetničkog ureda u Labinu, na 7. redovnoj sjednici Općinskog vijeća u Kršanu.

Zahtjevu trenutno nije moguće udovoljiti, sukladno mišljenju odvjetnika, Ivana Vidaka, uz napomenu da trenutno postoji neujednačena sudska praksa, na ovo pravno pitanje, pa je za pretpostaviti da će Vrhovni sud RH po tome morati zauzeti konačno stajalište.

Ti Zakoni su predviđali da, ukoliko je neko zemljište društveno vlasništvo, a nalazi se izvan granica građevinskog područja, ima pripasti RH. To se dokazivalo potvrdom nadležnog tijela koje je imalo evidenciju, da li je nešto u građevinskom ili nije. Općina Kršan se tako upisala kao vlasnik tih nekretnina.

„U međuvremenu došlo je do promjene prakse, i Županijsko državno odvjetništvo smatra da ipak te nekretnine treba vratiti natrag u vlasništvo RH, jer da te nekretnine nisu nikad bile građevinsko zemljište, već da se tu radi o šumama, livadama, pašnjacima. Međutim, oni po mom mišljenju, kaže odvjetnik Vidak, „propuštaju, a očigledno i po mišljenju Vrhovnog suda RH, pogrešno tumače zakon o građevinskom zemljištu, koji definira što je građevinsko zemljište.

Ne može zakon o poljoprivredi, ni zakon o šumama, definirati što je građevinsko zemljište. Zakon o građevinskom zemljištu (u čl.3.)  kaže, „to je zemljište, koje se nalazi u gradovima i naseljima gradskog karaktera, kao i ono koje je izgrađeno ili je prostornim planom određeno za izgradnju građevinskih objekata ili za javne površine“.

Iz navedene odredbe proizlazi da zemljište obuhvaćeno prostornim planom za izgradnju gradova i naselja, koja se nalaze unutar granica građevinskog područja,  više nije poljoprivredno, već građevinsko zemljište.

To se dokazuje upravo potvrdom nadležnog upravnog tijela. U međuvremenu, mi smo zatražili od ŽDO dopunu, da nam dostave potvrdu da vidimo da li je 1990. i 1991. kad su zakoni stupili na snagu to bilo građevinsko ili poljoprivredno zemljište? Oni su nas samo kratko odbili, da to nije relevantno za rješavanje ovoga predmeta.

Zbog navedenog, dao sam mišljenje, da nije opravdano sada prenositi vlasništvo zemljišta OK na RH. Ako oni smatraju da je to njihovo, onda je na njima teret dokaza da to pokušaju ostvariti u sudskom postupku“, naglasio je odvjetnik, Vidak.

Vijećnik Valdi Runko (GB) pitao je, „ima li kakve prakse iz bližeg okruženja po tom pitanju?“, a Esad Huskić (NS), „ima li druga strana mogućnost žaliti se?“.

„Trenutačno imamo recentnu odluku Vrhovnog suda od 7. veljače 2023. koji to jasno definira. Oni, ŽDO se uglavnom pozivalo na praksu Trgovačkog suda i Visokog Trgovačkog suda. Međutim, Vrhovni sud je ipak jedna instancija više.   I mišljenja sam da ne treba udovoljiti zahtjevu ŽDO“, iznio je odvjetnik Vidak. Vijećnici su  potvrdili izglasanom odlukom. (K.Š.P.)30.11.2024./09:02:15