Članovi Društva `Josip Broz Tito Labinštine`, simpatizeri i građani, okupili su se u nedjelju, 02.ožujka 2025. u Labinu, pokraj biste Josipa Broza Tita, u povodu Dana društva.
Valter Černjul, predsjednik Društva, tom je prigodom pozvao sve prisutne da minutom šutnje odaju počast svim poginulim borcima, hrvatskim braniteljima, ali i preminulim članovima Društva.
Zahvalio se uzvanicima na velikom odazivu te posebno pozdravio prijatelje iz Pule, Rovinja, Brseča, odnosno Mošćeničke Drage te predstavnika Grada Labina, Borjana Batagelja, pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti.
`Ovih dana svjedočili smo obilježavanju Dana Labinske republike. Odana je počast kod Spomenika rudaru borcu, s velikim pijetetom i dignitetom, za 718 rudara, koliko ih je poginulo u rudniku. Dan Sjećanja je ove godine u Italiji napravljen poprilično rafinirano, na kulturan, ali perfidan način. U EU parlamentu su postavili izložbu o fojbama i egzodusu. Od naših Europarlamentaraca, reagirala je tek ljevica. Govorila je jedna osamdesetogodišnjakinja (Djevojčica s kuferom) pred talijanskim vrhom njene doživljaje, kako je to bila `46. kada je ona otišla iz Pule. Iz Pule su odlazili i kada nije bilo Partizana jer su iz Pule morali otići 15.06.1945, pojasnio je Černjul.
`Kada govorimo o fojbama, licitirati o broju mrtvih je u najmanju ruku neukusno, jer smo došli na nekoliko tisuća mrtvih. Stoga bih podsjetio na jednu stvar koju ljudi malo znaju. Povod za Labinsku republiku je bio taj, što su Fašisti, uglavnom talijanizirani Hrvati, pretukli Ivana Pipana, 01.ožujka, i to je bio povod za štrajk.
1922., registrirano je prvi put u povijesti, da su ti isti talijanski fašisti, koji su pretukli Pipana, godinu dana kasnije pretukli Šimu Bančića, studenta pravnog fakulteta u Zagrebu, i bacili ga u Pazinsku jamu. Mislili su da je mrtav. Oficir talijanske vojske čuo je zapomaganje iz jame, doveo je pomoć, izvukli su ga i otpravili nekoliko kilometara od Pazina prema Žminju. Po oporavku bježi u Zagreb, gdje nastaju demonstracije. O tome se ne govori ni kod nas, ni u Zagrebu, a kamoli u Italiji. Šime Bančić je prva osoba koju su Fašisti bacili u jamu.
Vezano za egzodus, i spomenutu djevojčicu s kovčegom, sigurno da su to bile tragedije. Ali ona je bar imala priliku svoju priču ispričati pred talijanskim državnim vrhom. Mnoga djeca i civili nisu, jer su ih fašisti ubili, pojasnio je Černjul.
Po završetku, održana je Skupština u dvorani RKUD-a Rudar u Raši. (I.A.)03.03.2025./08:51:58