Alen Golja: `Idemo u zajednički projekt edukacije građanstva o razvrstavanju otpada vrijedan 460 tisuća kuna`

Živimo u vremenu kad se za svaku novo kupljenu stvar posebno treba školovati, kako bi se njome znalo pravilno služiti. Tako je od skupocjenih aparata visoke tehnologije, pa do jednostavnih kanti za otpatke. Odnedavno i različitih boja. Otpad koji nastaje u obiteljima svakoga dana, više nije samo smeće, već je među otpadnim tvarima važno razlikovati što gdje  pripada i kamo ga rasporediti?

Pisalo se i govorilo puno o zbrinjavanju otpada na novi način, upozoravalo da građani baš sada imaju priliku svoje račune prema komunalnom društvu 1.Maj Labin smanjiti, a nikako ih uvećati, ukoliko na svom kućnom pragu, pravilno razvrstaju sav nastali otpad.

Moglo bi se pretpostaviti kako ništa lakše od toga, ali nije baš tako. Iskustva velikih svjetskih gradova, pokazuju vrlo različite rezultate. U Madridu plaćaju skupo smeće. Slično je i u Rimu. Uglavnom jedni i drugi plaćaju puno više nego bi trebalo  jer od nastalog otpada, vrlo mali postotak sami odvajaju. Da li zbog vrućine, lijenosti,  nedovoljno znanja? Imamo i primjere na kojima valja učiti, susjedni Beč, odnosno Austriju. Čiji su stanovnici ekološki veoma osviješteni. Javnost se redovito obasipa najnovijim informacijama o održivom razvitku. Različite publikacije, radio i TV reklame, internet stranice, govore o pravilnom gospodarenju otpadom, a nacija se o tome sustavno podučava od vrtića, na dalje, jer se pokazalo da edukacijadaje očekivane rezultate.  Stanovništvosve više razumije, da to što rade, čine za svoje dobro, izdravlje okoliša u kojem žive.

Od reciklaže plastičnih boca jedan Beč godišnje uštedi preko 10 tisuća tona nafte. Reciklažom stakla uštedipreko 250 tisuća tona primarnih sirovina, kvarcnog pijeska, vapnenca, sode, potrebnih u proizvodnji stakla. Od prikupljene količine starog metala, mogu proizvesti više od 1,6 milijuna novih bicikala.

Stare baterije vraćaju u prodavaonice u kojima su kupljene. Lijekove isteklog roka,  u ljekarne, tekstil i obuću u kontejnere Caritasa. Električni i elektronički otpad, akumulatore, otpadna ulja, gume, namještaj i drugi glomazni otpad, ostavljaju uglavnom besplatno, na posebnim deponijima, kojih samo u Beču ima na više od 2.500 mjesta.

Zanimljivo iskustvo pruža slovenski primjer. Za susjednu državu moglo bi se reći da je desetak godina ispred Hrvatske po zbrinjavanju otpada, a grad Ljubljana sa 67 posto primarno odvojenog otpada, prednjači pred glavnim gradovima članica EU.Do 2025.-e planiraju prepoloviti količinu otpada koji građani odlažu. Iako je  njihov Centar za gospodarenje,  otvoren tek prošle godine, računi koje plaćaju građani već su prepolovljeni. Ono što su  obitelji prije nekoliko godina plaćale 11 eura, danas plaćaju manje od osam.

„Razvijamo sustav po uzoru na slovenski model, imamo gotov projekt edukacije za šire građanstvo, čija je procijenjena vrijednost 460 tisuća kuna,“ kaže direktor komunalnog društva 1.Maj Labin, Alen Golja i nastavlja, `Projektom edukacije obuhvatit će se najšira populacija, od djece u dječjim vrtićima,  školama, građanstvo, a posebno smo stavili naglasak na one ranjive skupine, djecu s posebnim potrebama, te starije osobe. Cilj je educirati sve sudionike društva o pravilnom razdvajanju otpada, kako bi to postala uobičajena i vrlo jednostavna navika. U naredne 2 godineplaniramo intenzivnu  edukaciju i pojačano informiranje. Grad Labin je zajedno s okolnim općinama Labinštine potpisao sporazum o zajedničkom projektu edukacije građanstva, vrijedan 460 tisuća kuna, od kojih ćemo od Ministarstva, odnosno Fonda zaštite okoliša dobiti 85 posto sredstava, preko EU Fondova“, naglasio je Golja.

(Katarina Šoštarić-Perković)21.03.2018./15:43:03