Vijeće Kršan: Plan gospodarenja otpadom postavio veliki izazov pred svako kućanstvo

Plan gospodarenja otpadom (GO) u Općini Kršan ima za cilj reciklažu. Izdvojiti 50 posto papira, plastike, stakla i metala do 2020-e, i reciklirati ga, minimalno izdvojiti 70 posto građevnog otpada, od količine koja nastaje na tom području i stvoriti sustav  koji će omogućiti ispunjavanje tih ciljeva.

Odvojeno skupljati široki spektar komponenti propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom, glomazni otpad, tekstil te posebne kategorije otpada, kao što je biorazgradivi otpad. Sve što pridonosi cilju zaštite okoliša.

Druga skupina ciljeva je Plan gospodarenja otpadom koji određuje da od 4 glavne komponente papir, staklo, plastiku i metal treba izdvojenu količinu podignuti na 60 posto od ukupnog komunalnog otpada. Time je postavljen veliki izazov pred svako kućanstvo, da ih odvojeno skuplja, ali i da se prikupljenom količinom  dostignu ciljevi.

Bio otpad je novost,  težak je i količinski nosi dosta,  neophodno ga je uvesti u sustav, da se može postići cilj od 60 posto izravnog skupljanja komunalnog otpada. Sve ono što se izravno ne skupi, pridodat će se u komunalni miješani otpad, odvoziti na Kaštjun i povećati cijenu kućnih računa, a to nikome nije u interesu.

„Cilj za građevni otpad podignut je na 75 posto. I tako će biti svaki puta kako budu dolazile nove direktive iz EU i našim zakonom preslikani ti ciljevi,  mjere će biti samo strože. Na izravno skupljanje otpada u više spremnika i razmišljanja na taj način,  moramo se naviknuti i što bezbolnije primijeniti u korist vlastitih kućnih budžeta,  a poglavito  zbog zaštite i očuvanja okoliša, „rekao je u obrazloženju Plana gospodarenja otpadom za područje Grada Labina i općina Raša, Kršan, SV. Nedelja I Pićan za razdoblje 2017.-2022., i separata za Općinu Kršan, Tomislav Domanovac, na sinoć održanoj  2.redovnoj sjednici Općinskog vijeća Općine Kršan.

„Za područje Općine Kršan sagledano je postojeće stanje u odnosu na koje se podižu ciljevi, da se smanji količina otpada, izravnim skupljanjem. To znači maksimalno 1000 tona ostatnog otpada, nakon svih izdvajanja.  Oko 560 tona izravno skupljenog otpada za sortirnicu, nekih suhih reciklata i 200 tona otpada koji se može kompostirati, u perspektivi je do 2022.-e.

Ovakvi podaci pomažu kod projektiranja i dimenzioniranja objekata neophodnih u gospodarenju otpadom.  Uvođenja kanti, kontejnera za odvojeno skupljanje od vrata do vrata, posebno za papir, staklo,plastiku i metal. I bio otpad je u perspektivi do 2022.-e kao i nabava vrećica za odvojeno skupljanje staklene ambalaže. Jedna od mjera smanjenja količine otpada jesu vrtni komposteri, izravnim odvajanjem biorazgradivog otpada, proces kompostiranja, završava se u 6 do 8 mjeseci. Kompost se koristi u vrtovima i cvjetnjacima i najbolji je način smanjenja količine otpada.

Reciklažno dvorište (RD) kao sabirno mjesto građanima je uvijek pristupačno, gdje mogu donijeti svoje količine otpada, bez naknade. Planirano je u Radnoj zoni Kršan za sve posebne vrste otpada koji su takvima  prepoznati, ili je  njihovo gospodarenje propisano posebnim pravilnicima. U radnoj zoni planira se i RD za građevinski otpad .

Za financijski zahtjevne objekte, sortirnice i kompostane, planirane na lokaciji odlagališta Cere, težnja je da ih više JLS izgradi zajednički, radi niže cijene. Nositelji  svih ovih aktivnosti je Općina Kršan  u suradnji  s ovlaštenim pružateljem usluge 1. Maj Labin, i uz financijsku podršku Fonda zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.

Ukupno ulaganje za Općinu Kršan, bez udjela Fonda iznosilo bi  9,6 milijuna kuna, ali Fond  postoji da bi za JLS  ovakvi ciljevi bili financijski izdrživi. Primjerice, ukupni troškovi za Labinštinu , iznose, oko 59 milijuna kuna“, istaknuo je Domanovac.

Nakon opširnog obrazloženja u kraćoj diskusiji, vijećnik Roko Terković, pitao je, „da li ćemo raditi reciklažno dvorište u Kršanu, a usput i zajedničko za odlagalište Cere?  Silvana Uravića (SDP) zanimalo je koliko će se svi ovi potezi odraziti na konačnu cijenu usluge? Terkoviću je odgovorila predstavnica KD 1.Maj Labin, Sandra Višković Marković ,`Ukoliko je vaša lokacija izvjesna, onda vas ništa ne prijeći da se to zaista realizira. `Postoji izračun i vama će se prezentirati, ali Plan gospodarenja otpadom ne obuhvaća taj dio`, pojasnila je Uraviću.

„Prvo što se postavlja pitanje sigurnosti sufinanciranja kroz Fond ZO ili kroz bespovratna sredstva EU, što će zasigurno biti potvrda da ćemo mi to činit. Ukoliko to ne bude, to neće biti realizirano. Ne za nas, nego i cijelu Labinštinu“, konstatirao je načelnik Općine Valdi Runko.  „I za cijelu Hrvatsku, za sve općine i gradove“, složio se i Domanovac.

Izloženi Plan GO prihvaćen je  jednoglasnom voljom svih prisutnih vijećnika.

(Katarina Šoštarić-Perković)22.03.2018./09:46:34