Aida Kršo :`Bosanski jezik nije jezik za viceve, mi smo krivi što je tome tako`

U organizaciji Instituta za jezik, Univerziteta Sarajevo, sinoć je u Labinu održana tribina na temu „Bosanski jezik i kultura“, a koju su vodili redom eminentni znanstvenici. Reci, da vidim tko si, antička je mudrost, jer putem jezika i svog govora, čovjek se pokazuje. Što jest, a što nije.

„Slobodni smo onoliko, koliko smo u mogućnosti komunicirati na svom jeziku, jer je u jeziku sve pohranjeno. Čovjek se s jezikom rađa, i odnos prema jeziku je važno pitanje, ali mi živimo na prostoru gdje uvijek netko nasrće na tvoj životni prostor, da ti nešto otme, pa tako i jezik. Bosna je kao veliki razgrađeni tor, u koji je mogao ući tko je htio i reći to nije tvoje. Pismo. Jezik. Književnost. Pisac.

Desetljećima je prisutno kod  bošnjačke populacije gdje god da živi, osjećaj blage iščašenosti iz vlastitog povijesnog kontinuiteta, i što nam se događa? Svoju kulturu banaliziramo, pretvaramo u masovne teferiče, malo ilahija i kasida, malo sevdalinke, malo priče što su nam dušmani radili, i to je vrlo često naša priča o identitetu. Dok drugi imaju rječnike, pravopise, antologije svoje književnosti i poezije, u svojim bibliotekama imaju napisanu povijest svega što su njihovi preci radili. A mi svega toga nemamo, i kod nas se događaju  strahovite praznine u pamćenju.

A da bismo mi razumjeli svoj narod,  moramo svaki mjesec, svakog tjedna čitati , svake godine pročitati i Hasanaginicu i nešto iz Bošnjačke usmene narodne priče, velike naše romane. Pročitati antologiju naše priče i poezije.  Književnost i kultura,  su dobre onoliko koliko u sebi sadrže kultivirajuće snage“, iznio je književnik, Hadžem Hajdarević, na tribini „Bosanski jezik i kultura“.

Mr. sc. Aida Kršo,  istaknula je,  „mi znanstvenici došli smo do zaključka da trebamo svoje znanje staviti u funkciju društveno korisnog rada, da zajedno radimo na osvještavanju naših građana, koliko je važan naš bosanski jezik. To nije jezik za viceve, a mi smo krivi za to.Nas 50 lingvista napravili smo emisije, o bosanskom na bosanskom, traju samo 5 minuta, jer nitko više nema vremena ni živaca, a nedostaju i navike. Sadržaji emisija su korisni, informativni i  praktični, pa se i zastajući uz tv u hodu, može  odslušati njen petominutni sadržaj“.

„Otvaramo priču o pitanju našeg jezičnog identiteta,zbunjeni ste  što je to bosanski jezik, kako ga definirati, gdje se mi nalazimo u odnosu na bosanski jezik, od kada on postoji, što je napisano na bosanskom jeziku, po čemu je različit od nama bliskih, drugih jezika? Sve su to važna pitanja. Ali u ovu priču vi trebate uključivati svoju čeljad i svoje potomke,  u kojoj će oni biti svjesni svoje vlastitosti. Odnosu prema svojoj vlastitoj kulturi i otvorenosti prema drugoj kulturi, bilo gdje da se nalazite.  Onoliko koliko cijenite sami sebe, tako će vas i drugi cijeniti“, rekao je između ostalog dr. sc. Alen Kalajdžija.

„Od devedesetih godina na ovamo, napisali smo mnogo knjiga o bosanskom jeziku i popunili puno praznina, koje smo imali od 1918. –e, u 100 godina. Do 60-ih i 70-ih u Jugoslaviji, to smo popunili, a danas imamo preko stotinu bosanskih rječnika, od kojih je poznat Oksfordski bosansko-engleski rječnik. Hvala vam na odazivu, i upišite djecu na bosanski jezik i pozovite svoje prijatelje i susjede, da uče o nama kako bi se što više poštovali i razumjeli“, istaknuo je između ostalog dr.sc. Jasmin Hodžić.

(Katarina Šoštarić-Perković) 15.04.2018./08:39:01