Legenda o trnoplesarima na ulicama i trgovima Starog Pićna

Petivina i Dan Pićanaca, dvodnevna manifestacija, završila je u nedjelju navečer Legendom o Trnoplesarima, interaktivnom predstavom Istre Inspirit na otvorenom, o čudesnom putovanju biskupa Nicefora u Rim.

Već prije početka predstave starogradske ulice Pićna bile su prepune glumaca, koji su se pojavljivali sa svih strana.  Zamamno su budili znatiželju posjetitelja koji su začas popunili slobodni prostor kamenih  ulica.

Priča je počela pred ulaznim vratima u Stari Grad Pićan, podukom publike  Pićonskom jeziku. Potom se preselila na Starogradski trg podno gradskog zvonika s biskupom Niceforom, u prvom planu. Kažu, zavolio je ovdašnji život na škrtoj zemlji i njegove Pićonce. No, oni nisu njega  zbog sumnji da živi u grijehu sa svojom „nevodom“. Brzinom munje proširila se vijest od usta do usta. Pisana kleveta stigla je čak do Pape u Rim. Biskup se morao opravdati kod Pape. Prokleo je svoje Pićonce, da bosi po trnju plešu dok se ne pokaju. 

Čuda kojima su svjedočili sami Pićonci, nagnala su ih da posumnjaju, jesu li ga možda krivo osudili?  Jer kad je Nicefor udario štapom o tlo, iz kamena je procurila voda, koja život Pićnu znači. Krenuvši na put, Nicefor je stigao u Kopar i stavio svoj plašt na površinu mora i tako doplovio u Rim. A onda ga mokrog objesio na zraku sunca i osušio. Vidjevši to, Papa je otklonio klevete kojima su ga obasuli Pićonci i vratio mu sve časti.

Sinoć su ispod trnja, prošli svi, osim nekolicine koji su zapeli, a to su bili oni Pićonci zlih jezika.

Oduševljenje ugođajem upriličenom na ulicama i trgovima Pićna dodatno su upotpunila  poslijepodnevna zbivanja u Centru za nematerijalnu kulturu Istre. Godišnjom skupštinom Udruge Pićanaca „Trnoplesari“ , a potom  znanstvenom konferencijom pod nazivom „Prijatelji Trnoplesara o pićanskoj povijesti i kulturi“. Na istoj su sudjelovali mr. sc. Jakov Jelinčić, prof. emeritus Miroslav Bertoša, Kristijan Žgaljardić, sa Sveučilišta Jurija Dobrila, te novinar Aldo Sinković.

U samom gradu Pićnu organizirana je škola Pićonskog zajika,  upriličen je jedinstveni gastro meni pod nazivom „Niceforski zalogaj“ , pićonski rafijol i kasnoantički pjat, kao stari zanati iz 6. stoljeća..

(Katarina Šoštarić-Perković)04.06.2018./07:20:41