Drugo Bijenale industrijske umjetnosti Na leđima palih divova

Od sredine srpnja do kraja listopada ove godine u istarskim gradovima Labinu, Raši, Vodnjanu, Puli i Rijeci održat će se drugo Bijenale industrijske umjetnosti – Na leđima palih divova (20/7/2018 – 28/10/2018) u suorganizaciji Labin Art Expressa XXI s MMSU Rijeka i Arheološkim muzejom Istre i u sklopu projekta Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020. Bijenale kuriraju članice kustoskog kolektiva Što, kako i za koga/WHW kojeg čine Sabina Sabolović, Nataša Ilić, Ana Dević i Ivet Ćurin, te će na deset istarskih lokacija predstaviti radove dvadeset i sedam domaćih i stranih umjetnika i umjetničkih kolektiva među kojima se posebno ističu Oscar Murillo, Phil Collins, Nikolay Oleynikov, Laure Prouvost, Marko Tadić, Želimir Žilnik, Vlatka Horvat, Matija i Mauricio Ferlin, Božena Končić Badurina, kolektiv Škart, Fokus grupa itd. Trodnevno otvorenje 2. Bijenala industrijske umjetnosti počinje 19. srpnja u Vodnjanu, nastavlja se 20. srpnja u Puli, Raši i Labinu i završava 21. srpnja u Rijeci. Obilježit će ga otvorenja izložbi s velikim brojem radova nastalih posebno za bijenale, brojni performansi, projekcije i stručna vodstva.

Labinsko bijenale industrijske umjetnosti je 2014. godine pokrenuo Labin Art Express XXI sa željom da revitalizira rudnike na području Labina i okolice koju obilježava višedesetljetno odumiranje industrije te rastuća ovisnost o turizmu. Kustoski koncept ovogodišnjeg bijenala upisuje se na pozadini dugih povijesnih trajanja i smjena različitih epoha koje su oblikovale društveni i kulturni pejzaž regije: od grčkog i rimskog carstva, venecijanske, austro-ugarske, francuske i talijanske vlasti, pa sve do povijesti socijalizma i recentne epohe dugog razdoblja tzv. tranzicije. Naslov Na leđima palih divova referira se i na danas žive istarske legende i folklorne predaje, među kojima je i poznata legenda o posljednjem motovunskom divu Velom Joži, simbolu istarskog otpora koju je literarno obradio Vladimir Nazor, u čijoj je priči sažeta i sudbina mnogih pobuna. Bijenale evocira i istarski fantastični imaginarij u kojem je identifikacija Istre kao magične zemlje (Terra Magica) usmjerena propitivanju normalizacijskih učinaka i društvene uvjetovanosti koncepata magičnog, prirode i povijesti, te se bavi i mistifikacijama Istre koje odražavaju rastuću turističku eksploataciju specifičnosti regije.

Pripovijedanje, povijest, poezija, turizam, magično mišljenje, pobuna, kolonijalne implikacije industrijske proizvodnje, marginalizirani identiteti, etnička čišćenja, ekstraktivizam, podzemlje, šećer, fosilna goriva, gljive, ruine, ostaci, zbirke – neki su od ključnih pojmova koji proizlaze iz lokalnog konteksta. U dosluhu s njima 27 domaćih i međunarodnih suvremenih umjetnika i umjetnica izlaže svoje radove, od kojih su mnogi nove produkcije vezane za lokalni kontekst. Radovi su usidreni u pitanjima vezanim za oblikovanje suvremenosti kroz praksu umjetnosti, te isprepleteni s pričama koje se bore za identitetsku prednost u shvaćanju ‘regionalnih’ posebnosti: od rudarske prošlosti Labina, povijesti štrajkova i radničkih pobuna, napuštanja ekstraktivnih izvora energije i razvoja ekoloških projekata, preko antičkih i antifašističkih spomenika, fašističke arhitekture, posječenih hrastova, do razvoja turizma, egzodusa i deindustrijalizacije posljednjih desetljeća, tolerancije i kozmopolitizma. Naglašavajući tu isprepletenost, bijenale ne predstavlja samo suvremene umjetnike i umjetnice već i neke od lokalnih spomenika i druge tragove prošlih vremena, koji ravnopravno sudjeluju u izložbenoj strukturi.

Bijenale će polifonijom umjetničkih glasova pokušati lokalni kontekst predstaviti kao veći i širi od sebe samog, nastojeći razotkriti 'ideološki' višak koji postoji u svakoj specifičnoj lokaciji i koji ga povezuje s drugim lokacijama i drugim borbama koje svuda po svijetu nastoje sačuvati mogućnost utopijskog promišljanja budućnosti.

Realizirajući se kao suradnički projekt L.A.E. XXI, MMSU Rijeka i Arheološkog muzeja Istre, uzimajući rudarski lokalitet Labina kao ishodišnu točku i svojevrsno imaginarno središte, bijenale će nastaniti različite lokalitete Istre i Primorja vezane za antičku, industrijsku i recentnu povijest regije: KUC Lamparnu u Labinu; napušteno kino u Raši; MMSU u Rijeci; Augustov hram, Galeriju Amfiteatar – Arena i SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu u Puli; Apoteku – prostor za suvremenu umjetnost u Vodnjanu; Narodni muzej i Gradsku knjižnicu u Labinu. Organizacijska i prostorna ekspanzija naglašena je i uključivanjem postojećih lokacija ili uklapanjem dijelova muzejskih kolekcija u itinerer bijenala kako bi se razgrnuli povijesni slojevi i kako bi se rascjepkane niti priča o regiji iznova zaplele. (pp)04.07.2018./08:39:37