Njemački arhitekti zainteresirani za revitalizaciju Plomina

Zanimljiva izložba o Starom gradu Plominu, postavljena u Loži, budi znatiželju i razmišljanje, što je Plomin bio nekada, i kakav bi mogao biti u neposrednoj budućnosti. A sve zahvaljujući  arhitektima iz Njemačke, Dragutin Zacharia i Woelkmar Mueller. Jednostavno su se zaljubili na prvi pogled u grad Plomin. Kupili u njemu kamene ruševine, a ovih dana i predočili revitalizaciju Plominske Starogradske jezgre. Čak su izradili projekt sanacije Staroga grada Plomina te ga zajedno s maketom sadašnjeg stanja, fotografijama i dokumentima iz plominske povijesti, izložili u Loži u Plominu. Pod nazivom „Plomin jučer, danas, sutra“.

Izložbu su postavili u suradnji s Udrugom za grad Plomin,koja će nakon Plomina, biti postavljena u Muzeju Grada Labina i u holu TE Plomin.

Kao dobri poznavatelji struke, obojica su zabrinuti za propadanje jezgre Staroga  grada Plomina, u čemu su naišli na podršku Udruge za grad Plomin, koja je osnovana s istim ciljem, sačuvati od propadanja Stari grad Plomin. Cijelu zamisao podržavaju Općina i Turistička zajednica Kršan, kao i HEP-ova, TE Plomin.

Na izložbi je maketa postojećeg stanja,  sastavni dio su izlošci sa starim fotografijama, izrađeni u Njemačkoj. Autor knjige „Povijesne crtice Plomin Porta u Istri“ Mario Gerbini, sin bogate plominske obitelji, koja je nakon Velikog rata odselila u Trst, sakupio je vrijedne podatke o Plominu koje su velikim dijelom koristili autori ove Izložbe.

I radovi, samouke slikarice Sandre Knapić, mladih Plominjana, Vanese Čap, Ivane i Ivana Mrzlića, i Stefanije Knapić, sastavni su dio ove Izložbe.

Ovakvo zauzimanje dvojice njemačkih arhitekata, prihvatljivo je i predsjedniku Udruge za grad Plomin, Lorisu Knapiću, „jer najvažniji cilj je spriječiti, daljnje urušavanje starogradske jezgre i sačuvati identitet Plomina“.

U tom smislu, za početak krenulo bi se u raščišćavanje ruševina, a čim bi se očistile napuštene zidine kuća, sve bi izgledalo puno drugačije. Postoji namjera da se u njima posadi autohtono bilje, poput lavande, što bi u prvi imah pridonijelo atraktivnosti mjesta, s kojega pogled puca na prekrasnu morsku daljinu, i u dubinu Plominskog zaljeva. (Katarina Šoštarić-Perković)26.08.2018./19:10:16