Održana promocija knjige Mehmeda Džekića „Bošnjački identitet Labinštine“

Održana promocija knjige Mehmeda Džekića „Bošnjački identitet Labinštine“

U dupkom punoj polivalentnoj dvorani Gradske knjižnice Labin, u subotu 24.studenog,  Aida Suljić, učenica srednje škole, od recitirala je pjesmu Maka Dizdara „Modra rijeka“, i time  otvorila prostor za jednu drugačiju večer, promociju knjige Mehmeda Džekića, „Bošnjački identitet Labinštine“. Pjesmu „Knjiga,“ recitirao je Esad Ahmić.

„Prije svega, dužnost mi je izraziti oduševljenje, zahvalnost i poštovanje, što ste se u ovako velikom broju odazvali, da ovu manifestaciju učinite ne samo većom nego i lijepom. Mi smo večeras organizirali promociju knjige i povodom Dana državnosti BiH,  25.11.1943.kada je u Mrkonjić gradu zasjedao ZAVNO BiH i donio Odluku da je BiH republika i srpskog i hrvatskog i muslimanskog naroda, a nije ni srpska ni muslimanska ni hrvatska. Ta proročanska odluka i danas odgovara situaciji u BiH. Svima vama koji korijenima potječete iz BiH, koji gajite ljubav i emocije prema BiH, čestitam Dan državnost BiH“, rekao je autor, Mehmed Džekić .

Knjiga 001

Prije osvrta na knjigu Džekić je zamolio za par opservacija, da pripremi skup koji je,„a  mogu vam reći da ste me i uplašili u koliko velikom broju ste došli. Svi ljudi na svijetu rođeni su u tri filozofska aspekta, Platonovci, koji tvrde da se sve na ovom svijetu rješava sa erosom(  ljubavi), Aristotelovci  da sve treba rješavati sa razumom, i Bosnatovci koji sve ovo negiraju, a još nisu formirali svoj filozofski spektar.

„Da ovdje večeras prisustvuje legendarni hrvatski novinar, Mladen Delić, rekao bi „Džekić je napravio genijalno djelo, ljudi je li to moguće,? spojio je zaraćene strane u cijeloj povijesti u jednu cjelinu. Ja ispred sebe vidim genijalan svijet i da vi niste takvi ne bi ni ja došao , sretan sam što vas vidim, ne mogu tvrditi da je knjiga „Bošnjački identitet Labinštine“ genijalno djelo, ali dobro bi bilo, tko može da ju pročita, da dobro posluži budućim generacijama, koje budu proučavale ove prostore“, poručio je autor. 

Knjiga 007

Prije pisanja knjige Džekić je posegnuo u povijest ,radi identiteta Bošnjaka, Labinštine  i Labinjana i otkrio dosta kompatibilnosti između BiH i Labinštine. Izlažući pojedinosti o  Bošnjacima, i njihovim dvjema zemljama BiH i Istri, Džekić uočava prednosti i mane Bošnjačkog mentaliteta i vješto stvara, neočekivani humor, koji je obilježio tijek dvosatne promocije. U to vrijeme nikome nije bilo dosadno,  nitko nije zijevao,  niti  je ikome zazvonio mobitel. Prepuna dvorana Gradske knjižnice bila je ispunjena do posljednjeg, ne samo sjedećeg, nego i stajaćeg mjesta u dnu dvorane. A lica redom  ozarena smijehom. To je slika koja ostaje.

S puno povijesnih podataka potkrepljuje nekoliko stoljeća udaljene situacije koje su,  još na Berlinskom kongresu ucrtale granice ove Bosne i Hercegovine. Povlačeći paralelu između rudarske Bosne i svoje Labinštine, govori da se ovdje više od 365 godina, eksploatirao jedan od najkvalitetnijih,  kameni ugljen.  Džekić pronalazi udarnika u kopanju ugljena, u Bosni Aliju Sirotanovića, i njemu ravnog Istarskog šampiona, Antona Bičića. A saborski zastupnik , Tulio Demetlika prisjeća se, „kako su radili zajedno u rudniku,  bili zajedno na zatvaranju rudnika, i zajedno zbrinjavali radnike, koji su izgubili posao u rudniku. Jer ljudima se mora pomoći  kad su u nevolji.“

Knjiga 036_1

Prvi Bošnjaci u Istru su došli 1918.godiine kao vojnici mornari Austro-Ugarske  vojske u Pulu. Poslije II. Svjetskog rata, Jugoslavija je izašla razrušena, a i onako nije bila razvijena, iz Istre je otišao veliki broj ljudi, bojeći  se nepoznavanja socijalizma komunista koji su zagovarali razvoj države bez religija, i bez boga. I ljudi su bježali, tražili one zemlje gdje se poštuju religiozne vrijednosti, i gdje postoji građanska sigurnost.  Rudnik u Labinu, bio je  jedan od giganata razvoja bivše Jugoslavije i glavno je pitanje bilo kako nadomjestiti nedostatak radne snage? Prvi su dolazili Bošnjaci po odlukama sudova, vojnici, koji su bili u protivničkim vojskama, umjesto da su u zatvoru došli su raditi ovdje u rudnik.

U Bosni! vino piju nane age Sarajlije, a ovdje u Labinu vino piju nane, rudari bekrije, hodža kaže ma ne piju, oni samo pjevaju, a da se ne napiju, ne bi ni pjevali, dobacio je u izlaganju Džekić.

Knjiga 039

Ovdje nikad nije bilo sukoba između dva identiteta, nema ni potrebe, nas je Bošnjaka toliko, da se mi sami, međusobno sukobljavamo, prokomentirao je.

Suradnik na knjizi, imam Labinski, Hazim ef.Bećirović, govorio je o strukturi Islamske zajednice i završio izlaganje recitacijom pjesme „Ljubav Boga“ nepoznatog autora. 

„Zahvaljujem Džekiću na trudu.  Knjiga će ostati trajni podsjetnik na one generacije koje su utrle put dolaska na ove prostore, svojoj djeci, nama i svim budućim generacijama koje će uvijek na Labinštini biti dio multikulturalnosti, koja suvremeno društvo čine bogatijim, rekao je urednik izdanja, Jasmin Mahmutović, sa željom „da promoviramo milost i ljubav među nama i da se natječemo samo u dobrome“.

Nakladnik, Esad Spahić, zahvalio je autoru M. Džekiću na materijalu koji je preko godinu dana pisao i sakupljao informacije, ponos je svih nas Bošnjaka da se takav čovjek našao u ovom prostoru i na ovom mjestu.

Knjiga 042

Da je knjigu „Bošnjački identitet Labinštine“ napisao jedan veliki čovjek, rekao je gradonačelnik Labina, Valter Glavičić, „usporedimo naš Labin sa Njemačkom, Francuskom, Amerikom, državama koje su pisale povijest, koje one probleme imaju s nacionalnim manjinama, i što bi oni dali da imaju jednog Mehmeda Džekića.“

„Koliko god ga znam, premalo je da izvučem iz njega ono koliko on zna“, rekao je Hamdija Malić, ugledni odvjetnik.

Toplu i nesvakidašnju promociju zaključio je učenik, Antonio Lazarić, recitacijom pjesme Danijela Načinovića, „Čovjek“.  Ovu večer s puno smijeha i pljeska, koju je vodila prof. Hasnija  Karlović, trebalo je doživjeti i biti dio ovog finog humora koji je svima dao jednu posebnu energiju. Knjigu doista valja čitati, jer toliko toga je još rečeno, pa je sada red na vama koji ćete ju uzeti u ruke . (Katarina Šoštarić-Perković)25.11.2018./09:37:35