Na 3.Danima meda Labinštine upozoreno na problem patvorenja pčelinjeg voska

Na 3.Danima meda Labinštine upozoreno na problem patvorenja pčelinjeg voska

Na 3.Danima meda Labinštine, tijekom dva dana, održane su zanimljive i pčelarima veoma korisne radionice, tako je dr. Lidija Svečnjak s katedre za Pčelarstvo, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, upozorila na problem patvorenja pčelinjeg voska, „koji dovodi u pitanje dobrobit pčela, ako se promijeni kemijski  sastav saće, a ona je njihov stan. Drugi, još veći problem je pitanje javnog zdravlja. Med koji je hrana, ako se skladišti i dozrijeva u tom saću, dakle, preliminarnim  istraživanjima je utvrđeno da, u slučaju patvorenja voska saća, parafinom, da se razlike očituju i u sastavu i u kvaliteti meda.“

Riječ je o velikoj prevari, napominje Svečnjak, radi nečije osobne zarade  koriste se jeftinije supstance, parafin je najučestaliji, s njim se radi na veliko, jer je puno jeftiniji, zatim stearin, dobiva se iz goveđeg loja, karnauba je vosak od lišća palmi,  vrste koja ne raste na našim područjima, postoji čitava lista supstanci koje se koriste.

Prosječna cijena kilograma pčelinjeg voska na EU razini je 13 eura, u zapadnoeuropskim zemljama parafin je 6 eura, a u istočnoeuropskim može se dobiti za 2 do 3 eura.

„Dakle vi samo na kilogramu patvorenja, koliko možete zaraditi, a  da ne pričamo da se pčelinji vosak uvozi/izvozi u tonama, tu se radi o ekonomskoj dobiti od nekoliko desetaka tisuća eura.“

Pčelari 088

Lidija Svečnjak

Tko to kontrolira i da li kontrolira?

U tome i je problem. Zato što se pčelinji vosak u sektoru pčelarstva takav ne kontrolira, nego se definira kao nus proizvod životinjskog porijekla, koji nije namijenjen prehrani ljudi i samim time, kao takav, zato što nije hrana, ne podliježe strogoj EU regulativi. Međutim, kako sam rekla sada se radi na tome da se to promijeni, i još se k tome uvozi kao kriva kategorija unutar tih nus proizvoda životinjskog porijekla. Uvozi se kao sigurna kategorija a ne kao kategorija koja sadrži ostatke stranih tvari,  i sada se radi na tome da se to konačno promijeni.

Pčelarima sam savjetovala da prvo pripaze na cijenu. Nitko neće dati kilogram autentičnog pčelinjeg voska po cijeni patvorenog, od 50, 60 kuna.

Ali, ako to napišemo, možemo li očekivati da se podigne i ta cijena? Naravno. A, onda će biti još gore. Patvorina će biti dostupna po istoj cijeni. To je ono što kažem, ne možete vi nikako biti sigurni dok se ne krene raditi službena kontrola kakvoće, temeljem analitičkih metoda. Ali ono što sigurno možemo znati je kada je tako niska cijena, to je siguran indikator da je patvorina u pitanju. Nitko neće dati kilogram pčelinjeg voska, čistog autentičnog, po cijeni patvorine. (Katarina Šoštarić-Perković)25.11.2018./18:58:31    

Pčelari 080