Burno na neuspjelom izlaganju Studije utjecaja na okoliš luke Karigador - građani ujedinjeni u protivljenju zahvatu

- Dok na Jadranu periske masovno ugibaju, u Luci Karigador planiraju uništiti bogato stanište zdravih periski-

Pokušaj javnog izlaganja o Studiji utjecaja na okoliš za zahvat izgradnje luke u Karigadoru na kojem je većina mještana Karigadora, uz podršku udruge Moj lipi Karigador i Zelene Istre, iznijela svoje ogromno negodovanje održao se 27. veljače 2020. u Zajednici Talijana Brtonigle. Mještani nisu dozvolili izrađivaču Studije utjecaja na okoliš - tvrtci DLS d.o.o. iz Rijeke da održi prezentaciju Studije te su emotivnim govorima i brojnim argumentima izrazili neslaganje s projektom.

Mještanima se pokušava podmetnuti izgradnja marine pod krinkom luke otvorene za javni promet - jer su od 197 vezova čak 142 veza predviđena za nautički turizam! No, oni žele maksimalno 40 komunalnih i ribarskih vezova kako im je i bilo prezentirano prilikom izrade općinske prostorno-planske dokumentacije.

Zbog ovog, kao i drugih razloga nisu ni htjeli raspravljati o Studiji utjecaja na okoliš. Na samom početku izlaganja veliko nezadovoljstvo su izrazili i predstavnici talijanske nacionalne manjine jer je Studija napisana samo na hrvatskom jeziku i nije prevedena na talijanski jezik čime je pripadnicima talijanske manjine bilo onemogućeno adekvatno razumijevanje informacija o izgradnji luke.

Građani su izrazili svoju ogorčenost time što se u uvali Dajla-Karigador - koja je bogato stanište brojnih strogo zaštićenih i zdravih plemenitih periski i morske cvjetnice čvoraste morske rese - planiraju ova i još dvije luke s ukupno 315 vezova!

Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN), koja je svjetski autoritet za procjenu ugroženosti divljih vrsta i staništa (čije kriterije i Hrvatska mora slijediti!) nedavno je perisku uvrstila u kategoriju kritično ugrožene vrste zbog masovnog pomora periski u Jadranu. IUCN je donio mišljenje da hitno trebamo poduzeti sve moguće mjere za njeno očuvanje!

Pritom se u Studiji utjecaja na okoliš navodi da će izgradnjom dviju od tri planirane luke biti uništeno više od 58% morskog staništa periske i čvoraste morske rese, kao i da će projekt imati negativan utjecaj na brojne vrste riba. I dok mještani Karigadora tvrde da u uvali ima više tisuća periski, u Studiji se spominje tek 200 odraslih jedinki.

I prema podacima Centra za istraživanje mora pri Institutu Ruđer Bošković, sve su veće štetne posljedice na morska staništa diljem Zapadne obale Istre zbog antropogenih utjecaja (nasipavanje pomorskog dobra, betonizacija, izgradnja..) i nevjerojatno je da se pri planiranju ne sagledava kumulativni utjecaj svih zahvata na staništa i okoliš - pogotovo kada zahvat ide i na štetu lokalne zajednice!

Mještani Karigadora i okolice koji žive na samoj obali uvale boje se da će se izgradnjom luke, tj. miniranjem zbog produbljavanja morskog dna i nasipavanjem dna i obale mora u potpunosti uništiti staništa, njihova jedina plaža, kao i da će izgubiti jedini izlaz Općine Brtonigla na more. Boje se za statiku i sigurnost svojih kuća te da će ostati bez važnih izvora prihoda od iznajmljivanja apartmana, ribarstva i poljoprivrede koji se temelje na identitetu Karigadora kao mediteranskog seoskog naselja.

Ovo je još jedan slučaj kada je gotovo cijela lokalna zajednica protiv zahvata s tako velikim utjecajem na ljude i staništa strogo zaštićenih vrsti. Vjerojatno se u normalnim državama, u kojima nema lokalnih šerifa i stranačkih pogodovanja, takve stvari ne bi mogle događati. U teoriji procjene utjecaja na okoliš poznata je pojava da kada se neki zahvat nameće zajednici koja mu se protivi, to najčešće dovodi do usporavanja realizacije zahvata i velikih troškova investitoru zbog kašnjenja, a i na koncu do odustajanje od zahvata. Lokalna zajednica će u suradnji sa Zelenom Istrom pratiti svaki korak u proceduri i identificirati i prijavljivati svaki nedostatak.