Na Krvove place na Vinežu održana komemoracija i prigodni program u povodu obilježavanja 99.obljetnice Dana Labinske republike i Dana rudara

Kos: `Represivna vojno policijska akcija ugušila je štrajk, 40-ak rudara uhapšeno je i završilo u zatvoru u Rovinju, ali su nakon sudskog procesa svi oslobođeni`

Glavičić:`Siguran sam da ćemo upravo mi ovdje, opet biti svjetionici, jer pobijediti može samo pravda i samo istina`

Gradonačelnik je pozvao prisutne da dođu vidjeti obnovljeni šoht:„Krasi ga ime TITO, čemu se mnogi čude. A mene čudi, što se oni čude“

Na Krvove place, na mjestu gdje su se 1921. godine okupili Labinski rudari 02.ožujka i stupili u generalni štrajk, radi teškog ekonomskog stanja i nacionalnog ugnjetavanja, danas, na Dan Labinske republike i na Dan rudara, položen je vijenac na spomen ploču, u znak sjećanja i odavanja počasti Labinskim rudarima.

U prisutnosti bivših rudara, djece polaznika Dječjeg vrtića Pjerina Verbanac, Područno odjeljenje Vrećari, učenika Osnovne Škole `Ivo Lola ribar`, Područno odjeljenje Vinež, te predstavnika općina Labinštine i drugih građana, vijenac su na spomen ploču, položili  bivši rudari, Poldo Družeta, Ante Augustinčić i gradonačelnik Labina, Valter Glavičić.

O Labinskoj republici i njenom značaju, kojoj svake godine odajemo počast,  rudarima koji su svojom požrtvovnošću i hrabrošću zadužili sva buduća pokoljenja, govorio je stručni voditelj  Narodnog muzeja Labin, Vedran Kos.

„Rudari i štrajkovi te borba za radnička prava prisutni su u manjim oblicima na Labinštini od  druge polovice 19.stoljeća. Štrajk 02.ožujka na Krvove place, bio je u početku protest protiv divljanja fašista, koji su 28. veljače u Trstu napali Radničku komoru, a 01. ožujka pretukli u Pazinu tajnika Federacije rudara, G. Pipana i njihovog sindikalnog vođu. Nakon toga rudari su se osjećali osobno i fizički ugroženi, naoružali se i organizirali  tzv. „crvene straže“ , minirali rudarska okna i prilaze rudniku. Boreći se za svoja ekonomska i građanska prava, u pregovorima s upravom rudnika nisu uspjeli, pa su rudari odlučili sami organizirati proizvodnju ugljena. Bilo je to 21. ožujka, a već 08.travnja uslijedila je represivna vojno policijska akcija i ugušila njihov štrajk.  U sukobu su poginuli Adalbert Sijkora i Maksimilijan Ortar, a od posljedica ranjavanja preminuo je Franjo Margan, četrdesetak rudara uhićeno je i završilo u zatvoru u Rovinju, ali nakon sudskog procesa svi rudari pušteni su na slobodu.

Vrijednosti Labinske republike mogu i danas biti putokaz u razvoju države, jer vidimo da su se rudari Hrvati, Slovenci, Talijani i ostali narodi solidarno suprotstavili stranoj vlasti uprave rudnika“, istaknuo je Kos.  

Tijekom programa svečane komemoracije na Krvove place, u prigodnom programu nastupili su učenici Područne škole Vinež, i polaznici dječjeg vrtića, također Područno odjeljenje Vrećari.  Gradonačelnik Labina, Glavičić najprije se zahvalio učiteljicama i tetama koje predanim radom sa svojim razredima i grupama, prigodnim programom na najljepši način uveličaju trenutak odavanja počasti zaslužnima, na ovom mjestu posebnog pijeteta.

„Hvala svima koji na bilo koji način pomažu da se simboli Labinske republike ne izgube, da budu obnovljeni i sačuvani, jer zaslužuju poseban pijetet,“ rekao je Glavičić i nastavio. „Naši stari prvi su prepoznali što bi se moglo dogoditi, i prvi smogli snage reći NE! Digli su glas i digli se na noge i u 37 dana napravili nešto prije svih, i zato je Labinska republika posebna vrijednost.

Ideali koje su naši rudari počeli ugrađivati u naš život i danas žive, kad je u Hrvatskoj i cijeloj Europi sve jače prisustvo ultra desnice, preko koje se dosta šutke prelazi. Ali dolazak vas ovdje, je tihi revolt protiv toga“, poručio je gradonačelnik.

Glavičić se zahvalio svima koji su prionuli širem uređenju prostora Krovove place, i sve prisutne pozvao da dođu vidjeti obnovljeni šoht, kojega krasi ime TITO, „čemu se mnogi čude. A mene čudi, što se oni čude“, prokomentirao je Glavičić.

„Svi dobro znamo povijest i ponosni smo jer znamo da smo bili na pravoj strani, ne zato što je bila pobjednička, već zato što je bila prava i pravedna. I ne znam zašto neki pokušavaju promijeniti povijest, ali sam siguran da ćemo upravo mi ovdje opet biti svjetionici, jer pobijediti može samo pravda i samo istina.“ Rekao je Glavičić i čestitao Dan Labinske republike i Dan rudara. „I Labin i Rašu, Villete, Porto Littorio i Vinež, izgradili su naši ljudi „mići šlovek sa svojemi rukami, ovisno u kojem sistemu su u to doba živjeli, Italija, Austrougarska, Jugoslavija, Hrvatska“. I završio rudarskim, „SRETNO“!

Na Krvove place, za ovaj prohladni ožujski dan, svi učenici i vrtićarci  bili su posebno odjeveni, kao mali kovari, a program koji je potrajao, rashladio je sve koji su mu prisustvovali. Na samom kraju teta Nevenka Mišon iz Vineža,  stigla je za najmlađe u pravi čas, s punom košarom toplog iznenađenja, svježe ispečenih kolačića kruha. (K.Š.P.)