Martinović:`Pčelama je sada potrebna najveća količina vode`

„Posla oko pčela ima, radi se po čitave dan, posebno oni koji imaju veći broj košnica, nemaju mira. Uvečer pripremamo, ujutro krećemo, omogućavamo im razvoj. Kad bi pala lagana kišica to bi bilo jako dobro za sve naše pčelinje zajednice“, rekao je predsjednik Pčelarske udruge Labinštine, Darko Martinović.

„Što se kadulje tiče, trenutno nije dobra situacija. Proljeće je poprilično suho za pčele i  godina je nešto lošija što se tiče pripreme i uvoda. Pčele kao zajednica dosta su se dobro razvile i možemo očekivati kvalitetan njihov rad. Za sada se prizemno bilje nije dovoljno razvilo. Ukoliko ne bude kiše, neće se ni moći razviti i neće imati dovoljno soka“, kaže Martinović.

„Ne dođe li kiša za 8 do 10 dana, kadulja neće dati onu količinu nektara, jer nema od čega.  Njezin vrh i cvijeće koje razvija  još će se možda i razviti zbog oplodnje i širenja, ali pčele neće imati dovoljno nektara kojeg skupljaju da bi mogle napraviti kvalitetan med“, pojasnio je.

Bagrem je druga biljka na koju se čeka, a koje prošle godine uopće nije bilo. “Ove godine bagrem je u nešto boljem stanju. To su stablašice koje imaju dublje korijenje i one će, vjeruje Martinović, moći nešto dati, ukoliko ne bude lošeg vremena“.

Najavljuje se da bi moglo doći do zahlađenja idući tjedan, a u drugom dijelu možda i do kiše. „Sama činjenica da dođe do zahlađenja kao nedavno u kontinentalnom dijelu Hrvatske, pa do velikog mraza desit će se da će zalediti pupovi  bagrema. Kad je bila nedavna bura i temperatura je pala za 7  do 10 stupnjeva, došlo je do zaleđenja bagremove paše. Toga se bojimo, ali se nadamo ove godine boljoj sreći za naše pčele te da će imati uvjete napraviti dobre količine meda“, dodaje Martinović.

Također, za bagrem bilo bi dobro da sada padne kiša, iako bagrem ima dovoljno soka, moći će se dovoljno razviti. Stablašica je dugog korijenja i na pozicijama gdje ima vlage. Ispod zemlje na metar do metar i pol dubine on će vlagu naći za napraviti cvijeće, neće biti idealan, ali će biti dobar i dat će puno više nego što može dati kadulja. U kasnijoj fazi, obično krajem lipnja i u srpnju  ako su velike vrućine, pa u lipnju padne neka kiša, nastane sparina, tada postoje uvjeti da se na bjelogorici može napraviti medun. On nije proizvod pčela, nego biljnih uši. Naši ljudi su govorili „božja mara“. Sok ostavljen u točkicama na listovima, koji su biljne uši preradile, potom skupljaju pčele i od toga rade medun.

Možda bi ove godine mogla biti dobra godina za medun, no opet je uvjet da padne kiša, pa da bude toplo i sparno“, kaže Martinović. U Istri je medun od bjelogorice, a u Gorskom kotaru je crnogorični od smreke, jele i bora.

„Pčelama je sada potrebna najveća količina vode za pelud i za mlado leglo te prehranu. Tako da pčelari koji mogu, puštaju svoje pčele uz neki vodopad ili lokvu. U suprotnom prisiljeni su donositi pčelama svježu vodu, postavljati ju u kante gdje one dolaze i uzimaju si vodu . Poglavito, mora se voditi računa o higijeni, kakva će im se voda dati, da ne dođe do kakve zaraze. (K.Š.P.)19.04.2020./08:19:31