Vlada izabrala scenarij po kojemu je najgori udar pandemije već prošao: `Očekujemo 30 posto stranih turista`

Samo se to može zaključiti iz makroekonomskih i proračunskih projekcija koje je Vlada iznijela u Programu konvergencije i u kojima prvi put iznosi svoje izračune o utjecaju krize na domaće gospodarstvo i javne financije.

Najgore prošlo

Iako je vjerojatno teško predvidjeti kakve će doista biti posljedice ove krize i na svjetsko, i na hrvatsko gospodarstvo, u Vladi su izabrali scenarij po kojem je najgore prošlo, epidemija se neće vratiti na jesen, Hrvatska će ipak spasiti 30 posto prihoda od inozemnih turista i dogodine će se snažno oporavljati, iako ne dovoljno da poništi sve negativne učinke koji će se dogoditi ove godine.

U Vladinim projekcijama Hrvatska je zapravo na čekanju, to čekanje će joj donijeti pad BDP-a od 9,4 posto, ali nakon nekoliko mjeseci sve će se polako nastaviti po starom. Tako će u ovoj godini pad izvoza roba i usluga biti 30 posto, što će imati negativan učinak na PDV od 15 posto, ali već dogodine izvoz roba i usluga raste po stopi od 32 posto i nadoknađuje gotovo cijeli negativan učinak na BDP.

Dogodine će se uglavnom oporaviti gotovo sve gospodarske grane. Zato ni u Programu konvergencije, ali ni u Nacionalnom planu reformi nema naznaka tome da bi Vlada, dok čeka bolje dane, pokušala mijenjati strukturu gospodarstva ili da bi tražila alternativu turizmu, odnosno sektore u kojima će barem dijelom nadoknaditi i gospodarsku aktivnost i zaposlenost koju će izgubiti u toj uslužnoj grani, pa tako i prihode.

Vlada vjeruje da će u ovoj godini stopa anketne nezaposlenosti biti oko 9,5 posto, što znači da će prema njihovoj računici bez posla ostati oko 40 tisuća ljudi, što je dodatnih dvadesetak tisuća do kraja godine. To znači da u ovoj godini nikakav posao, pa ni onaj na crno, neće imati nešto više od 160 tisuća Hrvata.

U zemlji u kojoj je samo za turizam vezano više od sto tisuća radnih mjesta, to je prilično smjela prognoza, ili je riječ o tome da Vlada računa na iseljavanje, ili da koji mjesec prije izbora, dok još ubrizgava novac u gospodarstvo, ne želi izlaziti sa scenarijem koji bi uključivao povratak epidemije na jesen ili potpuni izostanak prihoda od turizma.

Pad prihoda

Projekcije pada BDP-a od 9,4 posto čine se strašnima, Hrvatska je u vrijeme posljednje gospodarske krize imala kumulativni pad od 12 posto, iz recesije se izvlačila deset godina, ali Vlada već 2021. očekuje rast od 6,1 posto, a 2022. godine Hrvatska bi trebala poništiti učinke ovogodišnjeg pada.

Zanimljivo, u Programu konvergencije Vlada odstupa od dosadašnje prakse i nigdje ne navodi pojedinačno proračunske prognoze za središnju državu, nego tek za opću u koju su uključeni izvanproračunski korisnici i lokalna država. Uz to, ne navode ni iznose pojedinih prihoda ili rashoda, nego tek njegove pretpostavljene udjele u BDP-u.

No, kad se ti postoci pretvore u brojke, dodatno se vidi koliko je velik Vladin optimizam. Tako su primjerice prihodi od PDV-a planirani na 12 posto BDP-a, što bi bilo oko 43,8 milijardi kuna i to znači da bi u ovoj godini prihodi od najizdašnijeg poreza bili na razini 2015. godine, prve godine u kojoj je Hrvatska nakon šest godina pada zabilježila rast u gospodarstvu. To bi značilo i da će prihodi od PDV-a biti oko 16,6 posto, ili 8,3 milijarde kuna manji nego ove godine.

Gotovo isti iznos Vlada očekuje i od socijalnih doprinosa, što je tek 3,5 milijardi kuna, ili sedam posto manje nego što su lani doprinosi donijeli u državnu blagajnu, iz čega se dodatno vidi da u izvršnoj vlasti ne očekuju stotine tisuća nezaposlenih kad prestane Vladina mjera isplate potpora za očuvanje radnih mjesta, ali ni neko značajno smanjenje plaća na koje se ti doprinosi naplaćuju.

Kad se tome doda da je jedna od Vladinih mjera otpis i odgoda plaćanja doprinosa na tri plus tri mjeseca, te obročna otplata na 24 mjeseca, ova se Vladina procjena čini najsmjelijom u Programu konvergencije.

Spasonosne trošarine

Gotovo u istom rangu je i prognoza da će država, iako je gospodarstvo stalo, a ljudi ne mogu putovati ni u susjednu županiju, od trošarina, među kojima su i one na naftne derivate, ubrati tek malo manje od planiranih prihoda. Plan je bio nešto veći od 16 milijardi kuna, a sada je 4,4 posto BDP-a, odnosno oko 15,9 milijardi kuna.

U objašnjenju Vlada navodi da se očekuje smanjenje potrošnje trošarinskih proizvoda, ali da su u izračun uključili izmjene propisa, odnosno povećanje trošarina na duhan, alkohol i bezalkoholna pića. Ono što uštede na gorivu, Hrvati će, očekuju u Vladi, potrošiti na duhan i alkohol.

Zanimljivo je i ono malo podataka što ih je Vlada dala o rashodima, pa je tako za ovu godinu na naknade zaposlenima planirala potrošiti 20 posto BDP-a. Riječ je o zaposlenima u središnjoj državi, ali i lokalnoj i regionalnoj samoupravi te izvanproračunskim fondovima. Lani je taj trošak naknada zaposlenima bio oko 13 posto BDP-a, odnosno 47,5 milijardi kuna, a ove godine čak raste na 48,2 milijarde kuna, odnosno veći je za 700 milijuna kuna.

Nije jasno kako je Vlada došla do tog iznosa i je li u njega već uključila smanjenje plaća na lokalnoj razini za kojim su posegnuli brojni gradovi i općine. Ako jest, to onda znači da ona sama nema namjeru smanjivati plaće u državnoj upravi i javnim službama. Ili to smanjenje nije htjela pretvoriti u brojke prije parlamentarnih izbora.

Zaduženje 50 milijardi

Ako se ova Vladina konstrukcija doista nekako održi, onda će stajati i novi plan zaduživanja po kojem je ministar financija dobio suglasnost da ugovori dodatno zaduženje države do najviše 24 milijarde kuna iznad iznosa utvrđenog Zakonom o izvršavanju državnog proračuna.

Prošle godine u studenom Sabor je u zakonu o izvršenju državnog proračuna potvrdio da se Vlada može zadužiti do 26,86 milijardi kuna. To znači da bi ukupno zaduženje države u ovoj godini bilo nešto manje od 51 milijardu kuna. Ako prihodi budu ispod očekivanih, Vlada će morati ili rezati rashode, ili povećavati zaduženje. Ovo drugo znači i da možda neće ostvariti optimističan plan po kojem će javni dug do kraja godine narasti na 86,7 posto BDP-a te da deficit ipak bude nešto veći od planiranih 24,8 milijardi kuna.

Pomoć gospodarstvu gotovo 15 milijardi kuna

U Vladi su izračunali i to da će najvažnije mjere pomoći gospodarstvu Proračun koštati oko 14,9 milijardi kuna. Najviše planiraju potrošiti na potporu očuvanju radnih mjesta, oko sedam milijardi kuna. Otpis poreza na dohodak i doprinosa procijenjen je na oko 2,5 milijarde kuna.

Odgoda tih istih davanja je nešto veća i iznosi 2,6 milijardi kuna, dok je odgoda uplate poreza na dobit za prošlu godinu vrijedna ukupno dvije milijarde kuna. U istoj tabeli Vlada navodi i to da je trošak nabave medicinske i zaštitne opreme 600 milijuna kuna.