Učenici Srednje škole Mate Blažine obilježili Svjetski dan zaštite okoliša

1 .o,f - I TI MOŽEŠ PRIJAVITI ODBAČENI OTPAD, učenici su evidentirali i prijavili 40 lokacija na području Labinštine  OVDJE!
2. f - ODREAIVANJE KISELOSTI TLA – istraživački rad na terenu,   učenici su imali zadatak odabrati lokaciju na neobrađenom tlu, odrediti GPS koordinate, prebrojati biljne jedinke, odrediti dominantnu vrstu, uzeti uzorak tla i odrediti njenu pH vrijednost te usporediti dobivene rezultate s literaturnim.
1. o,f ; 2.f; 3. o,f; 4. o,f - SVJETLOSNO ONEČIŠĆENJE OVDJE!, u razdoblju 14.-23.3., 14.-23.4. i 14.-23.5.2020. učenici su imali zadatak uz pomoć aplikacije GLOBE at Night evidentirati i poslati izvješće svjetlosnog onečišćenja. Po količini izvršenih mjerenja dospjeli smo u top deset zemalja na svjetskoj razini prema količini poslanih podataka (nalazimo se na trećem mjestu iza USA i Španjolske).
3. o,f - izborna kemija - RIJETKE I UGROŽENE BILJNE VRSTE U ISTRI OVDJE!, zadatak je bio da u nekom digitalnom alatu izrade sliku za odabranu rijetku ili ugroženu biljnu vrstu u Istri koja će sadržavati: „Koji stupanj zakonske zaštite u Hrvatskoj mogu imati biljke? Koji je najčešći uzrok ugroženosti biljnih vrsta? Što treba učiniti za njihovu zaštitu?“
3. o,f - EARTH SCHOOL OVDJE! 5.6. na Svjetski dan zaštite okoliša, učenici su imali zadatak da na EARTH SCHOOL pogledaju video zapis po vlastitom odabiru i da na osnovu njega napišu njihovu poruku vezanu uz zaštitu okoliša.
Sve navedene aktivnosti su odrađene pod mentorstvom nastavnice Olivere Tadić.
Obilježavajući Dan zaštite okoliša potiče se svijest o okolišu te se nastoji istaknuti glavne probleme okoliša i omogućavanje da shvatimo našu vlastitu ulogu i odgovornost. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša je bila „VRIJEME JE ZA PRIRODU.“
Proizvodnja hrane uništava veliki dio šumskog pokrova u svijetu te uzrokuje stvaranje i emisiju 30% stakleničkih plinova, najvećeg krivca za gubitak bioraznolikosti i promjene kvalitete zemlje za uzgoj hrane. Dok se četvrtina svjetske proizvodnje hrane odvija na nastanjenom dijelu naše planete, za što se koristi 70% izvora pitke vode.
Ogromne količine neiskorištene i bačene hrane nam govori da smo uzalud iskoristili sve resurse koje smo uložili u njenu proizvodnju. Bespotrebno su iskorištena gnojiva i pesticidi u njenoj proizvodnji, no njihov negativan utjecaj na prirodna staništa životinja je trajan.
Aktualna situacija s pandemijom bolesti COVID-19 također nas treba ponukati da preispitamo svoj odnos prema prirodi i okolišu. Oko 2/3 novih bolesti u ljudskoj populaciji čine zoonoze. Zadiranje u prirodna staništa divljih životinja i nekritički odnos prema vlastitim ambicijama, pravdanim razvojem suvremenog ljudskog društva, vode čovječanstvo u rizičnu poziciju. Gubitak i degradacija prirodnih staništa, osobito šumskih ekosustava, gubitak prirodnih domaćina, pojačani kontakt ljudi s divljim životinjama i njihovo nekontrolirano korištenje, razlog su povećanja rizika za prelazak patogena s divljih životinja na ljude.
Cilj obilježavanja Dana zaštite okoliša jest da se ukaže na snagu i moć pojedinca i lokalne zajednice u rješavanju problema zaštite okoliša. Nužno je postati aktivni dionik održivog i ravnomjernog razvitka te preuzeti odgovornost za očuvanje Planeta znajući da je uloga lokalnih zajednica ključna za razumijevanje važnosti pitanja zaštite okoliša i ostvarenja sigurnije i prosperitetnije budućnosti za sve.
Naš zajednička poruka: „Vozite bicikl, hodajte, smanjite potrošnju mesa i mliječnih proizvoda, koristite platnene vrećice i reciklirajte otpad. Na taj način ćete čuvati okoliš, ali i vlastito zdravlje.“