U srcu grada vrt aromatičnog bilja

Uz sjeverni ulaz u Stari grad Labin iz pravca Učke, u blizini kružnog toka za Stari grad s odvojkom za Rabac, nalazi se crkvica Sv. Kuzme i Damjana.

Uz stablo ladonje, čija krošnja hladovinom prekriva predio uz crkvicu,  probija se stara liburnijska cesta koja vodi do Plomina. Samo prirodnom ogradom suhozida i zelenila u suživotu diskretno je odijeljena od privatnog imanja s druge strane, pravog rajskog vrta punog aromatičnog mediteranskog bilja koji je stvorio Ivan Perko iz Labina.

Ispod spomenute crkvice Perko je stvorio nasad mediteranskog aromatičnog bilja kako bi ljudi mogli doći razgledati razne autohtone vrste. Budući ga u prirodi više nema ili ga je sve manje, dobili bi sugestiju kako da ga i sami uzgoje.

„Ako ga ne uzgajate, ne možete ga imati. Samo smilja ima 20 varijeteta. Jedno je robusno, jedno cvate ranije od drugog i to je prirodna asocijacija“, kaže Perko.

Tu je kantarion ili gospina trava,  koromač, cikorija, melisa ili matičnjak, smilje, salvia, kuš ili kadulja, origano, kupine, maline, ruta, rimska i obična kamilica.

„Kantarion ili gospina trava, perforatum, jedna je od najzdravijih biljaka ako se želi stavljati u ulje. Uzimaju se listovi sa zadebljalom stabljikom i ostave 40 dana u maslinovom ulju i to je jako cijenjeni vrhunski proizvod. Sjevernjaci ga posebno koriste. Mogu se raditi hidrolati od njega, ali se onda koristi gospina trava s cvijetom, pa čak i malo prije otvaranja cvijeta. Inače se ne unosi u tijelo, već koristi samo za vanjsku upotrebu. Bila je izuzetno česta dok je bilo stoke, no sada je sve rjeđa i treba ju uzgajati.

Divlja ruta stavlja se u rakiju, samonikla je. Kadulja robusna, sa većim listovima, ne cvate, a cvjetna kadulja, užih listova je za med i za pčele. Bez cvijeta je pak za medikamente. 

Kamilica rimska i obična, rimska je malo posebna, puno većih cvjetova u odnosu na običnu. Njemačka je sitna i jeftinija, a rimska je krupna, s cvjetovima koji izgledom idu prema ivančici. Postiže visoku cijenu jer  uspijeva samo na Mediteranu“, pojašnjava Perko.  

U nijansama zelenila čije se boje prelijevaju u dosluhu sa suncem, Perko pokazuje i voćke. Jabuke nikada nisu bile špricane i već u ranoj fazi dozrijevanja.

„Do sada je desetak puta obrana, u neposrednoj blizini imamo i dio lovorovih grmova. Nekada je bio običaj da se uzgajaju voćke murve, a ove ovdje samo su 6 godina stare“, veli Perko.

O novoj pješačkoj ili biciklističkoj ruti koja bi obuhvatila tri crkvice te nasad mediteranskog aromatičnog bilja Perko razmišlja kao o novoj turističkoj priči.  Mnogima bi mogla postati i poticaj da sami posade i uzgajaju aromatično bilje koje osim lijepog izgleda, opojnog mirisa i cvijeta, može dati mnoge ljekovite sastojke. (K.Š.P.)22.07.2020./07:54:26