Kaštel na padinama Učke dosad su posjećivali samo zaljubljenici u istarske starine, sada postaje turistička atrakcija

Kaštel Kožljak smješten na zapadnim padinama Učke, zbog teške pristupačnosti, najčešće posjećuju samo zaljubljenici u istarske starine. No, to će se uskoro promijeniti. Naime, Općina Kršan pokrenula je izradu projektno-tehničke dokumentacije za projekt obnove i revitalizacije kaštela Kožljak u Centar kontemplacije.

Projekt obnove i revitalizacije Kaštela Kožljak, odnosno Starog grada Kožljaka, obuhvaća uređenje ulaza u kaštel, podgrada kaštela i crkve sv. Hadrijana. Sve navedeno nalazi se na katastarskim česticama koje su u vlasništvu Župe Sv. Hadrijana - Kožljak. Stoga je između Župe Sv. Hadrijana - Kožljak i Općine Kršan sklopljen Ugovoru o korištenju zaštićene kulturne baštine Starog grada Kožljaka za potrebe provedbe projekta obnove i revitalizacije.

Projekt obnove i revitalizacije Kaštela Kožljak zamišljen je kroz organizaciju inovativnog sadržaja na prostoru kaštela, odnosno originalne turističke ponude koja bi imala za cilj gostima projicirati iskustveni doživljaj. Izdvojenost i izoliranost objekta kao i potpuno prirodno okruženje te nenarušen prirodni sklad, nude prostor za organizaciju turističke ponude povezane s ljudskom duhovnom dimenzijom, pojašnjava Zanketić.

Projektna i tehnička dokumentacija, odnosno izrada glavnog projekta, sufinancira se sredstvima Istarske županije, njenog Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost u iznosu od 40 tisuća kuna, Ministarstva kulture RH u iznosu od 140 tisuća kuna i sredstvima iz proračuna Općine Kršan u iznosu od 70 tisuća kuna, a posao je povjeren arhitektu Anti Vrbanu.

Kaštel Kožljak podignut je na strmoj litici uz stari put koji je povezivao antičku Histriju i Liburniju, a prvi se put spominje 1102. godine među gradovima i kaštelima koje je grof Ulrich II. Weimar-Orlamunde darovao akvilejskom patrijarhu. Prvi vlasnici kaštela pripadaju rodu plemića Pazinskih, a vladari kaštela pripajaju si uz ime naziv de Cosliaco ili de Wachsenstein. Grofovi Gorički vladali su njime od 1323. do 1325. kada grofica Beatrice kaštel daruje, kako bi namirila dugovanja, Hugu III. Devinskom. Ubrzo ga potom opsjeda venecijanska vojska, ali ga 1332. godine oslobađa vojska akvilejskog patrijarha.

Mlečani su u kaštel provalili 1508. godine. Uz ispriku da Kožljak pomaže uskocima Venecija ponovo pustoši to područje 1612. i 1614. godine, jer pripada austrijskom dijelu Istre, uz samu granicu s mletačkom Istrom.

Kaštelu, čiji su prirodni štit masivi Učke i Ćićarije, prilazi se stubištem isklesanim u živoj stijeni. Rezidencijalni dio kaštela, na vrhu stijene, bio je opasan zidinama koje su branile dvije polukružne kule. Podno kaštela nalaze se ostaci crkve sv. Hadrijana.

Uz Kaštel Kožljak veže se više legendi. Uz kožljačkog gospodara Nikolića, oholog, nastranog, krvoločnog, vezano je nekoliko legendi, a priču o njegovoj nasilnoj smrti zabilježio je u 17. stoljeću polihistor Valvasor. Legenda spominju kako je bio pasionirani ljubitelj konja te je svog omiljenog konja pokopao uz sve počasti, uz kršćanski pogreb, a po njegovoj naredbi trebala su zvoniti sva crkvena zvona. Druga legenda govori o njegovim psima, a spominje se kako je mlade pse trebala dojiti njegova žena... i opet ludosti njegove radi. Ni tu legende ne prestaju već spominju niz mladih žena koje su prvu bračnu noć morale provoditi kod Nikolića.

Rod Nikolića izumro je 1600. smrću Ivana Nikolića. Kožljak postaje vlasništvo obitelji Barbo, a ostale posjede dijele pripadnici drugih rodbinski povezanih plemića. Obitelj Barbo 1668. prodala je Kožljak obitelji Auersperg za čije je vladavine stari kaštel zauvijek napušten i prepušten zubu vremena, donosi Glas Istre.

Neobični sadržaji privući će posjetitelje

U Kožljaku, u sklopu Centra kontemplacije, planiraju se urediti prostor za kontemplativno iskustvo uz glazbu sv. Hildegarde, samostanska ćelija kao tzv. gluha soba - zvukovno izolirani prostor koji projicira kontemplativno iskustvo tišine, kontemplativni vrt autohtonog bilja i čajoteka s ponudom čajeva spravljenih od biljaka uzgojenih u vrtu ovdašnjem vrtu i naravno suvenirnica. 14.09.2020./07:30:07