O nasilju nad ženama se još uvijek nedovoljno govori

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 22. rujna, danas je održana online konferencija Povjerenstva za ravnopravnost spolova Istarske županije, na čelu s predsjednicom, zamjenicom istarskog župana Sandrom Ćakić Kuhar. Tradicionalno se sutrašnji dan već godinama obilježava mimohodima po istarskim gradovima, međutim zbog epidemije COVID-19 ovogodišnje su aktivnosti reducirane. Središnji događaji će se, ipak, održati u Puli, okupljanjem u 11:00 sati na Trgu Portarata, uz kratki performans glumačke skupine INK i prepoznatljivo puštanje crnih balona, u spomen na žene žrtve obiteljskog nasilja.

Kako je uvodno naglasila Ćakić Kuhar, crne brojke još uvijek upućuju na postojanje nasilja nad ženama, a govoreći konkretno za Istarsku županiju u proteklih je 25 godinama, ubijeno 23 žena, a zabilježeno je i 17 pokušaja ubojstva.

„Naša je zadaća konstantna borba protiv nasilja nad ženama, kao i svakog drugog oblika nasilja. Naša je realnost epidemija koronavirusa, koja osim zdravstvene krize, za sobom povlači i onu ekonomsku, a ovo potonja posebice pogađa žene. Naime, na razini EU i svijeta, proteklih je mjeseci zabilježen rast nasilja nad ženama od čak 30 %. Na razini Hrvatske takvi podatci nisu dostupni, a ne vidimo ni pojačan javni diskurs o toj problematici“, naglasila je predsjednica Povjerenstva ocjenjujući kao jako dobre suradnju i umreženost svih dionika koji se bave temom nasilja nad žena u Istri.

Jadranka Černjul iz Sigurne kuće Istra kazala je kako u vrijeme tzv. lockdowna, nije zabilježen povećan broj slučajeva obiteljskog nasilja, od onog uobičajenog. Sigurna kuća je bila dostupna za telefonsko savjetovanje, pomoć i podršku, nije primala nove žene u svoja skloništa, a upita za smještaj srećom nije ni bilo. Međutim, nakon ublažavanja protuepidemijskih mjera, zabilježen je povećan broj telefonskih poziva. Černjul je podsjetila i kako je još 2006. godine u Istarskoj županiji prepoznat problem nasilja nad ženama, a danas u sklopu Sigurne kuće Istra djeluju 2 skloništa i 2 savjetovališta. Od njezinog osnutka, Sigurna kuća je pružila utočište za preko 300 žena.

Ravnateljica Obiteljskog centra Ines Puhar, osvrnula se na rad institucije u doba COVID-19, kada su usluge savjetovališta bile dostupne telefonski i online, dok su edukativne radionice bile privremeno odgođene. Naglasila je i kako je njihov rad usmjeren na prevenciju nasilja, komunikaciju i promicanje kvalitetnog života unutar obitelji, a u središtu su im prvenstveno djeca, često nijemi svjedoci i žrtve obiteljskog nasilja. Osvrnula se i na porast broja korisnika muškog spola, pa su tako u 2019. godini od 734 korisnika usluga Obiteljskog centra, 40 % činili muškarci.

Predstavnice PU Istarske, Alica Rosić Jakupović i Biljana Butigan kazale su kako policija u Istri nije zabilježila porast intervencija povezanih s obiteljskim nasiljem i nasiljem nad ženama. Međutim, bilježi se porast transgeneracijskog prijenosa nasilja u obitelji (sinovi prema majkama) što potvrđuje da nasilje rađa nasilje, kao i nasilja i uznemiravanja putem društvenih mreža.

Povjerenstvu su se obratile i članice Elena Puh Belci, zamjenica gradonačelnika Pule, Federika Mohorović Čekada zamjenica gradonačelnika Labina i Mirjana Galant, zamjenica pazinskog gradonačelnika, ujedno predsjednice lokalnih povjerenstava za ravnopravnost spolova, te su se osvrnule na aktivnosti i stanje po pitanju nasilja nad ženama u svojim sredinama. Sve su složne kako postoji dobra suradnja na lokalnoj, ali i na županijskoj razini te da se po navedenom pitanju postupa proaktivno.

Federika Mohorović Čekada predstavila je Akcijski plan za ravnopravnost spolova Grada Labina budući je Grad Labin jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj koja ga je donijela.

Na samome kraju konferencije doneseno je i nekoliko zaključaka, koji će biti upućeni Uredu za ravnopravnost spolova Vlade RH kao i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova RH. Prvo, nasilje nad ženama je problem čitavog društva, a ne pojedine žrtve, te se problematici treba na taj način i pristupati, na svim razinama, u cilju njegovog sprječavanja. Drugo, uslijed korona i gospodarske krize za očekivati je porast nasilja u obitelji te je nužno pojačano raditi na prevenciji. I posljednje, na nacionalnoj razini je problematika nasilja nad ženama, posebice u današnjim okolnostima, nedovoljno zastupljena.