Flego jedini hrvatski zastupnik u raspravi na plenarnoj: Glasat ću za Zakon o klimi!

„Naš planet nije dobro! On je bolestan. Mladi su u strahu, revoltirani, jer je budućnost neizvjesna. Položimo ovaj popravni ispit kako treba. Nemojmo dozvoliti da se zapetljamo i raspravljamo o postocima i brojkama. Stavimo čovjeka u središte ove zelene priče“, istaknuo je zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego u svom govoru na plenarnoj sjednici u Bruxellesu. Glavna se rasprava vodila oko europskog Zakona o klimi, čije je izglasavanje na rasporedu danas u popodnevnim satima.

Flego koji je od početka mandata iznimno aktivan upravo u područjima ekologije i digitalizacije, na plenarnoj je sjednici istaknuo da „borba protiv klimatskih promjena i novi proračun EU-a moraju ići ruku pod ruku“.

- Pred nama je puno promjena u ponašanju. Puno je ulaganja i troškova, i to se ne smije lomiti samo na leđima građana i gospodarstva. Koliko god to koštalo proračune EU-a i država članica - mi alternative nemamo. Iako ovaj Zakon o klimi nije savršen, daleko je najbolji kojeg imamo i prijeko nam je potreban. O 2020. će se još desetljećima pričati. Nakon svih negativnosti s koronom, lockdownom i gospodarskim padom, kroz novi Zakon o klimi, dajmo joj pozitivnu stranu, zaključio je Flego.

Podsjetimo, Istarska županija prva je u Hrvatskoj 2015. završila s izradom Zelenog plana, na kojem se bazira održivi razvoj u Istri. Flego koji je tada bio župan za dugoročni je cilj do 2030. postavio Istru CO2 neutralnu, odnosno gospodarstvo bazirano na intenzivnom korištenju obnovljivih izvora energije.

Zakon o klimi jedna je od glavnih tema prve jesenske plenarne sjednice, a Flego je jedini hrvatski zastupnik koji je sudjelovao u raspravi, predstavljajući svoju Renew Europe grupaciju. Uz predstavnike i drugih 6 klubova zastupnika, u raspravi je sudjelovao i prvi potpredsjednik Europske komisije zadužen za Europski zeleni plan - Green Deal, Nizozemac Frans Timmermans.

- Uložimo li stotine milijardi eura u spašavanje gospodarstva od ove pandemije, ne smijemo uzaludno trošiti na staro gospodarstvo, već ulagati u čišću zelenu budućnost. Cilj klimatske neutralnosti do 2050. treba biti obvezujući! To je izvjesnost u ovim neizvjesnim vremenima, istaknuo je Timmermans.

Prijedlog Komisije o kojem će europarlamentarci danas odlučivati ima za cilj smanjenje emisija CO2 do 2030. za 55%, oko čega dolazi do razilaženja mišljenja unutar Parlamenta. Naime, određene grupacije poput Zelenih i Europske ujedinjene ljevice takav prijedlog Komisije smatraju nedovoljno ambicioznim, dok se primjerice Europski konzervativci i reformisti te grupa Identitet i demokracija protive samom cilju klimatske neutralnosti, odnosno odbijaju bilo kakve EU klimatske ciljeve.