Labinjan Franković stekao zvanje profesora na prestižnom njemačkom sveučilištu

Nakon rođenja i ranog djetinjstva koje je proveo u Labinu, ovaj osebujan mladić seli u Veneciju u kojoj nastavlja svoje školovanje i otkrivanje svojih potencijala. Tijekom sljedećih par godina živio je i školovao se u Augsburgu, Baselu i Tübingenu. Ipak, samosvjestan Franković u ranim dvadesetima odlučuje se za konačno preseljenje u Njemačku, točnije u teološko središte Wittenberg. Ondje postaje student povijesno poznat relevantne ličnosti, te ubrzo nakon stečene titule magistra Slobodnih umijeća na istom sveučilištu dobiva zvanje profesora hebrejskog jezika. U nastavku pročitajte priču o dvadesetčetverogodišnjem Labinjanu Matiji Frankoviću.

O kojem se Frankoviću radi?

Matija Franković rođen je 3.3.1520. godine u plemićkoj obitelji u starom gradu Labinu. Da, dobro ste pročitali. Ukoliko ovo ime u kombinaciji sa prezimenom ne zvuči poznato, valja spomenuti kako se radi o prezimenu koje je nosila njegova obitelj, a kojim se on predstavlja samo na svojim ranijim europskim putovanjima. Prezime koje tada odlučuje nositi je ono po kojem ga svi znamo - Vlačić. S vremenom dodaje još jedno prezime - Ilirik.

Ukoliko sumnjate u istinitost informacija pročitanih na vrhu članka - radi se o istinitim informacijama, koje su pisane drugačijim žargonom i u drugom vremenskom obliku. Zabuni doprinosi i vizual koji je skladu sa dvosmislenim naslovom.  Sada kada ste već slučajno saznali par detalja o jednom od najpoznatijih Labinjana u povijesti, valja spomenuti još nekoliko relevantnih činjenica o njegovom dinamičnom životnom putu, čak i za današnji pojam.

Ranije spomenuta ličnost od koje je Matija Vlačić Ilirik učio je začetnik protestantske reformacije Martin Luther. Upoznavši Luthera, ostao je vjeran njemu i  njegovim učenjima do kraja života. Valja naglasiti kako prethodna rečenica nije samo fraza. Vlačić je stajao uz Luthera i nakon njegove smrti. On nije bio jedini reformator, ali je jedan od rijetkih koji je pod cijenu ugleda, zdravlja, vlastite egzistencije i egzistencije mnogobrojnih članova svoga kućanstva te progona iz  svih država u kojima bi našao sklonište, ipak ostao ustrajan u širenju luteranskih ideja do kraja svog života.

O intervenciji

Za života je napisao preko 200 knjiga i drugih radova, a neke od njih čuvaju se u Labinu te čine dio memorijalne zbirke Matije Vlačića Ilirika. Zbirka se nalazi u njegovoj rodnoj kući - unutar starogradske jezgre, u nekadašnjoj palači Francovich. Knjige iz zbirke privremeno će biti premještene u Gradsku galeriju Labin te će u sklopu izložbe 24. Labinskog uzleta likovnosti činiti dio rada umjetnice Marine Rajšić, pod nazivom Knjižna građa trenutno nedostupna. Više informacija online. Drugi dio njezinog rada direktno je vezan za ovaj članak, a obzirom da nekim slučajem još uvijek čitate, već ste djelomično “uvučeni” u sam rad. Možete li naslutiti autoričinu namjeru da pod krinkom sportskog naslova ubaci informacije o Vlačiću i izložbi?

O temi

Prava tema ovoga članka (kao i spomenutog rada Marine Rajšić) jest podsjećanje lokalne zajednice na Vlačićevu povijesnu i kulturnu vrijednost, koja je utkana u labinski identitet. Njegova djela su intelektualno uzvišena literatura, pisana u doba kada je tok znanja, odnosno informacija u formi knjiga, bio strogo kontroliran od strane crkve. S druge strane, danas je znanje toliko dostupno da je društvo postalo nesvjesno mogućnosti koje ima. Pored intelektualnog unaprjeđenja, biraju se svakodnevne teme u što je moguće kraćem i koncentracijski manje zahtjevnom formatu. Suzilo se i polje interesa, pa posljedično tome dolazi do zaziranja od nepoznatog. Zato ova intervencija - zato sada čitate o Vlačiću i izložbi.

Dragi čitatelji, obzirom da vam je ovaj tekst već razjasnio ideju i uveo vas u moj rad, pozivam vas da popratite i drugi dio rada koji će u narednim danima biti izložen u Gradskoj Galeriji Labin. Rad je izložen u sklopu izložbe 24. Labinski uzlet likovnosti, čija je ovogodišnja tema Matija Vlačić Ilirik, povodom obilježavanja 500. obljetnice njegova rođenja. Izložba ostaje otvorena do 22. kolovoza.

Marina Rajšić, autorica