Predstavljanje monografije Peruška Bogdanića ovogodišnjeg laureata jubilarnog 25. Labinskog uzleta likovnosti

U nedjelju 11. rujna 2022. godine u 12 sati u Gradskoj galeriji Labin (Ulica 1. Maja 5), održat će se predstavljanje monografije Peruška Bogdanića, akademskog kipara i profesora emeritusa na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

O knjizi će govoriti Mladen Lučić i Gorka Ostojić Cvajner. Razgovor će moderirati Renata Kiršić.

Tom prilikom bit će izloženi radovi Peruška Bogdanića. Kipar Peruško Bogdanić rođen je 1949. u Starom Gradu na otoku Hvaru. Na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je 1976. godine u kiparskoj klasi prof. Vjekoslava Rukljača. Studijski se usavršavao u SAD-u. Od 1996. do 2020. predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1996. godine bio je mentor ljetnog studija kiparstva, a od 2002. do 2020. umjetnički voditelj Međunarodne studentske kiparske radionice „Montraker“ u Vrsaru. Izlagao je na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu ostvario je značajnu pedagošku aktivnost, a godine 2020. izabran je za profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovao je na brojnim kiparskim simpozijima i radionicama uključujući i Mediteranski kiparski simpozij na Dubrovi u dva navrata. Autor je skulptura u javnim prostorima u Zagrebu, Labinu, Kostanjevici na Krki, Sisku, Poreču i Edinburghu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.

Peruško je kipar kojemu je „biti moderan“ značilo prezreti prošlost i ponovno je zavoljeti, a potom u nju utkati priču o neponovljivosti koju priželjkuje svaki stvor. Opus je to osjetljiva čovjeka, ali istodobno i skeptika, higijeničara koji zazire od točenja bez mjere. Čovjeka koji je, udovoljavajući zahtjevima moderne čistoće, sve znao pretvoriti u čvrsto tijelo osjeta. Nesklono brbljanju, vjerno osnovnom tijelu bez pojedinosti i izraslina, u tom djelu ima nešto ljekovito suzdržanoga. Peruško je majstor šutnje. Ili, „koliko treba“. Uostalom, kakav u životu takav i u svojemu djelu. - Iz teksta monografije Ive Šimata Banova. (5p)07.09.2022./08:13:24