Zaključci Okruglog stola: Turizam ne smije postavljati pravila, on je samo nadopunjujući faktor, oplemenjivanje naših vrijednosti, i načina života, naše kulture i običaja

Pčelari iz čitave RH koji su željeli usavršiti znanje iz apiterapije dolazili su u Zagreb na deset dana po 10 sati dnevno, naprednog tečaja za apiturizam. Grad Labin je skupio određenu grupu pčelara koji su pokazali interes za razvoj apiterapije i apiturizma, i prvi tečaj te vrste održan izvan Grada Zagreba bio je održan upravo u Labinu.

„Apiterapijsko društvo 2015. godine pokrenulo je priču o razvoju apiterapije, apiturizma, apikulture, a sve u vezi s pčelama na nacionalnoj razini“, rekla je  predsjednica, dr sci.Gordana Hegić, inženjer agronomije, na Okruglom stolu u Labinu, održanom u sklopu II. Nacionalne konferencije pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem, dana 17.studenoga, 2022. „Zemlje oko nas to su već napravile, a sada se isto radi i u Hrvatskoj. Nakon završene edukacije u Gradu Labinu, ostala je naša obaveza prema tim ljudima, dati im podršku u radu i praćenju novih trendova,  i u svemu onome što je interesantno za pčelarstvo  i ovaj vid turizma.

Ovim putem otvaraju se mogućnosti svima koji žele ostati u svom kraju da na nov način žive od svoga rada. Samo za podršku nije im dovoljna Udruga, i  lokalna zajednica, nego je potrebno da i cijela država stane iza njih,  da se ljudima pomogne da žive od svog rada. Jer birokracija je kod nas ubitačna, kompleksna, spora i zamorna. Država nas mora rasteretiti toga, da živimo i radimo na normalan način“ apelirala je Hegić i nastavila.

„Treba moći registrirati djelatnost apiturizma,  da se ima masaže medom, kušaone meda,  inhalacije,  apiwelness. I sve to da se može pružiti unutar OPG –a, samo ljudima treba pojednostaviti da se ovo o čemu govorimo može registrirati“.

„Apiturizam je jedan selektivni oblik turizma, specifičan, poseban, za koji trebaju specifična i posebna znanja,  što možda djeluje neprivlačno, ali je itekako važno za istaknuti“, izjavila je pročelnica za turizam Istarske županije, Nada Prodan Mraković.

„Da u Istri ne bi bila samo jednostavna ljetna djelatnost, jednostavnog rada i jednostavnog znanja (konobari) , koja se događa zbog sunca i mora, treba imati u vidu i specifična viša znanja, posebno educiranih ljudi, a koja treba stjecati i na nekim drugim ustanovama. Interes nam je da imamo razne educirane ljude, koji će pružati jedan konkretni zaokruženi proizvod. Ti  selektivni oblici turizma važni su, jer produžuju sezonu, jer se razvijaju na području cijele Istre. Znači nije važno, da li ste na moru ili u planinama. Jer se taj oblik turizma  može razvijati i razvija se, u bilo kojem području. I ta njegova prednost uvjetno zadržava ljude u ruralnom području. Mlade ljude potiče da se zadržavaju na mjestima gdje žive. I da od toga mogu zarađivati.

Taj specifični oblik turizma obogaćuje turističku ponudu, koja se sada zasniva na suncu i moru, i dominantna je. Upravo je važno da razvijamo i neke druge oblike turizma s obzirom da nam je turizam značajna grana, i ne trebamo ga svesti samo na jednostavne stvari i djelatnosti“, naglasila je Prodan Mraković.

U Odjelu za turizam  IŽ upravo potičemo posebne oblike turizma, zato što je ovaj drugi, turizam sunca i mora, možda i prerazvijen. I kad pričamo o prevelikim brojkama turista u ljetnim sezonama, trebamo skrenuti taj veliki broj ljudi, na specifičnosti kojih Istra ima , a treba ih kvalitetno razviti, da bi dobili goste-turiste u takvim sadržajima“.

„Pozdravljamo mogućnost da u jesenskim i zimskim mjesecima imamo dodatnu ponudu kako za naše lokalne stanovnike tako i za turiste koji su još uvijek na području Grada Labina“, izjavila je direktorica Turističke zajednice Grada Labina, Astrid Glavičić.

„Preko LAG Istočna Istra, u prethodnom razdoblju financirano je 75 projekata malih obiteljskih gospodarstava sa (po) 15 tisuća eura,  među kojima je bilo 8 pčelara, iznijela je voditeljica, Mirela Faraguna i nastavila.

„U sklopu projekta Medovita posjetili smo 3 puta slovenske LAG-ove i pčelare i imali smo vidjeti hvale vrijedne projekte iz kojih puno toga možemo naučiti. Slijedi nam izrada nove strategije za razdoblje 2023- 2027. I ovom prilikom pozivam pčelare da se pridruže sa svojim idejama, i pripreme za nove natječaje, kojima ćemo sigurno moći financirati projekte pčelara.  Važno je za pčelare Labinštine da znaju da su im puno veće šanse dobiti sredstva na lokalnoj razini i tu se vidi koliko je važno sredstva spustiti na lokalnu razinu.

Možemo i moramo raditi na boljem povezivanju poljoprivrede i turizma, tu je puno izazova, a malo je čudno čuti neke iznajmljivače da se bune, jer im na bazene dolaze pčele, tako da sigurno i tu moramo puno raditi ,a već smo čuli ovdje da moramo čuvati bioraznolikost, i neizgrađene površine“, istaknula je  Mirela Faraguna.

„To nije problem pčela, već je problem pčelara koji nije osigurao adekvatno higijensko pojilo s vodom“, odgovorila je Hegić i pojasnila. „U većini bazena se voda jako klorira i vjerujte da je pčela u velikoj nevolji ako mora doći piti kloriranu vodu“.

„Reagirali smo kao pčelari i u Hrvatskom saboru, da se ne bi išlo sa prijedlogom Pravilnika o držanju pčela bez katastra, i u tom dijelu raspravljalo se o bazenima.  Definirano je, i svi su se složili da tamo gdje su već locirane točke, da određeni pčelar ima svoje pčele,  bez obzira da li poslije netko napravi objekt za turističku ili drugu namjenu, da mora biti svjestan da je netko već prije njega bio na tom mjestu, i da ne može tražiti, njegovo preseljenje. I ne mora biti u zakonu pravni osnov, da inspektor može dati nalog pčelaru da seli. Dakle, onaj koji želi graditi objekt, mora biti svjestan,  da li želi graditi upravo na mjestu gdje u blizini već postoji lokacija na kojoj su smještene nečije pčele. Ako želi, onda  mora prihvatiti činjenicu takva kakva je“, izjavio je predsjednik Pčelarske udruge Labin (PUL), Darko Martinović i dalje pojasnio.

„Više, manje prošli smo i obišli zemlje u našem okruženju, da li vas je ikad netko pitao za domaće životinje u Austriji, kad ste bili u nekom hotelu ili negdje u smještaju, pa ste čuli stoku, do prvog hotela koji je najkvalitetniji, to je za njih „in“. I nitko se neće buniti. A mi se bunimo, ako imamo pčele,  a pčele su domicilne tu, od pamtivijeka su na ovom prostoru. I sada se stvara problem  zato što je netko, tko ima neku drugu namjeru, napravio objekt i želi da se te pčele isele, jer ih neće u blizini.

Evo to je zadnje na što smo kao pčelari urgirali,  a bilo je dosta nedorečenih stvari, ja vjerujem da će se voditi računa o tome. Rasprava je nedavno bila u Saboru“, rekao je Martinović.

Povodom toga Nada Prodan Mraković istaknula je, „važno je da se u Istri promoviraju tradicijske vrijednosti, običaji, kultura. Da ne bi turizam (bez obzira što dolazim iz turizma) zatomio sve te vrijednosti. I sami znate da svaka stvar ima pozitivne i negativne strane, tako i turizam. Nikako turizam ne smije postavljati pravila, on je samo nadopunjujući faktor, nadogradnja, oplemenjivanje. Drugim riječima valorizacija,  nekih naših vrijednosti, i načina života, naše kulture i običaja.

Kako se mi ponašamo prema sebi, tako će se ponašati i naši gosti i neće biti problema pčela na bazenu. No, ako mi sami imamo podređeni pristup, mislim neki iznajmljivač, da ne razumije tu priču i pčele na bazenu, ili kravu ispod prozora.  Štogod, onda je to problem iznajmljivača. A profit izraženo agresivan, znamo kako vodi ljude. 

A, kako neće biti pčela, skakavca, mrava, i bilo čega, drugog?  Po tom pitanju sami sebe moramo korigirati i osvijestiti, da ne može više proći, „ ako ja imam kuću s bazenom, ne znači  da susjed ne može imati pčele, krave, svinje“ .Uostalom turisti su došli kod nas, a ne mi kod njih“, naglasila je Prodan Mraković. (K.Š.P.)19.11.2022./08:20:52