90.obljetnica smrti Matka Brajše Rašana - Ostao je neizbrisiv trag na očuvanju hrvatske kulture, jezika i pjesme

Evociralo se vrijeme kad je u Istri bilo je zabranjeno govoriti hrvatskim jezikom 

Dostojanstveno obilježavanje 90.obljetnice smrti Matka Brajše Rašana, u Pićnu u prepunoj dvorani CENKI-ja proteklog vikenda, ostavilo je upečatljive dojmove, koji se još uvijek prebiru i slažu, o velikanu na kojeg su Pićanci jako ponosni.

Tijekom bogatog kulturno-umjetničkog programa, studenti Sven Brčan i Vedran Relić, svaki sa svoje strane gledanja, dali su nešto širi uvid u doba Matka Brajše Rašana u Istri. „ Kad se primjerice pod talijanskom vlašću, ne samo da nije moglo govoriti hrvatskim jezikom, već je to bilo i zabranjeno“, kako je naveo Sven Brčan.

„ A onda po završetku 1.svjetskog rata i raspadom Austro-ugarske monarhije,  ulazi talijanska vojska u Istru,  i postalo je upitno hoće li se moći propagirati slavenstvo u Istri. Te Matko Brajša Rašan i  Družba za razvitak hrvatskog i slovenskog školstva u Istri sklanjaju se u Zagreb i novoosnovanu Kraljevinu SHS“, iznio je Vedran Relić.  Studenti su uz pomoć video  prezentacija, dali su detaljnije preslike doba i  djelovanja ovog istarskog velikana.  

 „Ovo evociranje uspomena značajno je po tome što smo jako ponosni, da se kod nas u Pićnu rodio autor istarske himne, „Krasna zemljo Istro mila“.  I zato smo osnovali Udrugu da čuva i doprinese što većem poznavanju  života i djela, Matka Brajše Rašana“, izjavio je počasni predsjednik Udruge MBR, Lucijan Benković.

„U tom smislu sam napisao članak za Barbanski  zbornik sa podnaslovom, „Matko Brajša Rašan i njegovo doba“ i opisao Istru u vrijeme Brajšinog života“, veli Benković i nastavlja.

„Bilo je to vrijeme Istre kao pokrajine Austro-ugarske monarhije, u kojoj su Hrvati i Slovenci kao većinsko stanovništvo govorili hrvatskim jezikom.  A bio je  jak i utjecaj iredentizma iz Italije i Zadra. I Matko Brajša Rašan  je puno učinio svojim glazbenim djelom i drugim pisanim materijalima da se osvijesti hrvatski živalj u Istri koji je bio stoljećima zanemarivan. Gospodarski i politički, kulturno i na druge načine veoma jako zapostavljen. 

I upravo  Matko Brajša Rašan sa prijateljima koji su o njemu tada čuli, kao Matko Laginja i ostali  puno je učinio svojim glazbenim djelovanjem, jer je napisao toliko kompozicija za pjesme Istre i Kvarnera, i to je harmonizirao.

Matko Brajša Rašan je komponirao i napisao oko 25o raznih zborskih pjesama koje su se izvodile sve do kraja 1. svjetskog rata. Naročito po Istri, i samom Pazinu  gdje je bio tajnik Općine Pazin. Trajalo je to sve do 1922.-e godine kada su zbog talijanske prevlasti morali prijeći u Zagreb, gdje je još djelovao sa Istrijanima koji su prebjegli iz ondašnje talijanske Istre u Hrvatsku. I tamo je napisao još mnoga djela, da bi na kraju  i umro u Zagrebu, i bio pokopan na groblju Mirogoj“, rekao je počasni predsjednik, Lucijan Benković. 

„Manifestacija 90.godina Brajše, bila je manifestacija izuzetna uspjeha, pri čemu se čitava javnost okupljena toga dana u Pićnu, kroz pjesmu, ples i stručna studentska predavanja, upoznala sa likom i djelom narodnog preporoditelja Matka Brajše Rašana“, izjavio je tajnik Udruge MBR, Kristijan Žgaljardić, prof. mag. povijesti. 

„Izuzetno sam ponosan jer su ove godine u manifestaciji sudjelovali KUD Uljanik, KUD Brajša, Mješovita vokalna skupina Umole, ISHA –Pula, i Zavičajno društvo MBR-Pićan, a koje su ostavile izuzetan pečat, koji bi sasvim sigurno oduševio i samoga Brajšu.

Osobno mogu reći da je Pićan  proteklog svibanjskog vikenda, uz mnoštvo ljudi , jasno rekao koliko se ponosi svojim Pićancem, Matkom Brajša Rašanom, jer je ostavio neizbrisiv trag na očuvanju hrvatske kulture, jezika i pjesme.

I osobno sam ponosan, što sam bio organizator manifestacije, na kojoj se pojavio veliki broj ljudi, jer se pjevalo i plesalo, i jer su studenti, koji čak nisu iz Istre, ponovno rekli kako se u Pićnu osjećaju kao doma. I kako Pićan svojim šarmom, a Pićanci svojim smijehom, privlače sve oko sebe“, rekao je Žgaljardić.

I na kraju višesatnog programa u veselom tonu na harmonici, nastupio je Dušan Baćac iz Svete Katarine,  a sam kraj obilježila je svojom izvedbom  mješovita skupina Umole. (K.Š.P.)