Karlić:`Realizirali smo upravo ono što smo željeli, da Smotra ne bude samo prezentacijska, već večer druženja i posebnog ambijenta`

Roman Carić: Dvoglasje  tijesnih intervala koje se baštini u Općini Kršan, uvršteno u reprezentativni popis UNESCO-e nematerijalne kulturne baštine, govori samo za sebe

Velika 58. Smotra narodne glazbe i plesa Istre, održana je u Starom gradu Kršanu, u subotu 15. lipnja, 2024.-e. „Domaćin i glavni organizator bio je KUD “Ivan Fonović Zlatela“ iz Kršana, uz Općinu  Kršan  i Turističku zajednicu OK, te Savez folklornih društava Istarske županije“, izjavio je predsjednik, KUD „Zlatela“ Zoran Karlić.

Pokrovitelji organizacije bili su Ministarstvo kulture i medija RH, Upravni odjel za kulturu i zavičajnost Istarske županije, Općina Kršan i Pićan te Grad Labin.

U večernjem programu koji je potrajao gotovo tri sata, u prekrasnom ambijentu otvorene pozornice unutar starogradskih zidina Kršana, nastupila su redom Kulturno umjetnička društva , nakon što je domaćin KUD „Ivan Fonović Zlatela“ prigodnim programom svečano otvorio 58. Smotru. „Mate Balota“ Rakalj, „Uljanik“ Pula, „Dvigrad“ ,Kanfanar , „Barban“,  RKUD „ Rudar“, Raša, Folklorna skupina Zajednice Talijana iz Šišana, Folklorno društvo „Pazin“ iz Pazina, i Glazbeno društvo  „Sokol“, iz Buzeta.

Kroz 34 točke programa, sviralo se na vele sopele, kantalo u dvoglasju tijesnih intervala „na tonko i debelo“, plesalo valcer i kršonski balon uz instrumentalnu pratnju svirača na glazbalima novije i starije baštine. Pjevalo uz cindru i sviralo na meh. Članovi KUD-a „Mate Balota“ svirali su na veliku i malu roženicu, kantali i plesali balun uz pratnju na mihu.

Folklorno društvo iz Pazina izvelo je ples Sette passi i rašpa, uz pratnju svirača na harmoniku triještinu, vijulin i bajs. I kantalo se uz roženicu.

Članovi KUD –a „Uljanik“  odsvirali su mazurku na roženicama, a balun iz rovinjskog izveli uz pratnju na mihu.

Mantignade su pjevali članovi folklorne skupine Zajednice Talijana iz Šišana, te izveli tarankanje uz mih, i Labinjonske versi na sopelah i mihu.

Kanat na tanko i debelo, Labinski tanac, svirku na mešnice izveli su članovi RKUD-a „Rudar“, Raša. Balo de cuscin, ples uz pratnju na mihu izveli su članovi KUD-a „Dvigrad“ iz Kanfanara.

Svirkom na malu i velu roženicu, te Barbanskim balonom uz pratnju na mihu , predstavili su se članovi KUD-a „Barban“. Špic polku otplesalo je Glazbeno društvo „Sokol“ iz Buzeta, pjevala se starinaska pjesma uz pratnju harmonike bajsa, i dva vijulina.

Bila je to večer za kanat, tradicijska glazbala i reviju narodnih nošnji, uigrane korake plesača kojih su se žive slike plesnih figura,  prelijevale pozornicom čitave večeri. A publika sa svih strana gledališta, pogleda uperena u izvođače, nagrađivala ih pljeskom. Bilo je tako sve do završetka ove 58. Smotre narodne glazbe i plesa Istre, koja je po prvi puta održana u Kršanu.

Spuštanjem zastave, Smotra je završena pa je načelnik Općine Kršan, Roman Carić  predao zastavu  u ruke predstavniku Općine Tar Vabriga, zamjeniku načelnika, Gaetanu Benčiću. Slijedećem domaćinu 59. Smotre, koji je obećao dobar provod dogodine u Tar Vabrigi i pozvao sve da se odazovu i budu njihovi gosti.

„ Biti domaćin ovako jedne velike Smotre u Starom gradu Kršanu, bilo je prekrasno. Bilo je vrlo izazovno i naporno, no nakon sinoćnje večeri u potpunosti smo zadovoljni jer smo ispunili vlastite želje, ambicije i prohtjeve i realizirali upravo ono što smo željeli, da Smotra ne bude samo prezentacijska, nego da uz Smotru budu i različiti drugi popratni sadržaji, koji će ovakvu večer pretvoriti u večer druženja, u večer jednog posebnog ambijenta, i večer posebne emocije kroz prisjećanja na neka prošla vremena. I to u vidu da se omogućilo sviračima, plesačima i pjevačima da se druže uz tu istu Istarsku glazbu i da svi zajedno učimo jedni od drugih. To je bila naša potreba, zato što je to najbolji način za prijenos na mlađe generacije.

Dakle najbolja fešta dolazi nakon Smotre, i to je ono što je važno. Veoma je važno da program bude i bio je fluidan, brz i dinamičan. Da publici ne postane zamorno nakon dva ili tri sata sjedenja.

Sama smotra je trajala točno dva sata bez uvodnih i završnih govora. Mi smo izuzetno zadovoljni i  zato što su kulturno umjetnička društva sudionici, gledatelje participirali  u svim ostalim programima, a to je ples na  istoj onoj pozornici nakon završenog programa, u kutak za sopce i kantadore također su se tamo svirači i pjevači družili i pjevali, do kasno u noć.

Zlatelin kutak za fotografiranje, iz kojega se šire fantastične fotografije. A tu su bili i OPG-ovi, jer je veoma važno povezati gastronomiju sa ovim dijelom tradicije i tamo gdje je bio kutak za sve ostale izvođače. Do kasno u noć ostali smo budni i uživali, naradili se, no u potpunosti smo zadovoljni i naša očekivanja su se ispunila. I sada očekujemo da Smotra nastavi dalje na tom tragu, po uzoru na velike Europske smotre, da participacijski dio bude od velikog značaja. To je veoma važno jer bez participacije sudionika i publike, nikada se neće stvoriti dovoljno dobra čarolija“, rekao je predsjednik, KUD-a „Ivan Fonović Zlatela“ Zoran Karlić .  

Cjelovečernji program vodila je i moderirala Silvana Fable, a nakon što je sve bilo gotovo, načelnik Carić, izjavio je. „Prije svega mislim da smo podigli ljestvicu zaista visoko, iako moram priznati da nisam baš neki pratitelj u ovakvim manifestacijama, ali čini mi se da je zaista organizacija bila na  visini. I da su svi ovi ljudi koji su sudjelovali u ovoj priči, zaista dali sve od sebe. Posebno mi je drago da je od 1966.-e godine, ova manifestacija ,po prvi puta bila održana u Općini Kršan.

To mi je i malo čudno, ali okej, i nekako mi je drago da se ovako dogodilo baš u vrijeme mojega mandata“, rekao je Carić i naglasio.

„Kulturna baština Općine Kršan takva je da na nju ne treba trošiti puno riječi, sama činjenica  da je dvoglasje  tijesnih intervala koje se baštini i njeguje u Općini Kršan, uvršteno u reprezentativni popis UNESCO-e nematerijalne kulturne baštine, je činjenica koja govori sama za sebe.

I ono u biti, što uvijek kažem je, da me veseli veliki broj mladih. A to znači da će ova priča biti naš kulturni identitet i da će dalje živjeti u ovim krajevima“. (K.Š.P.)17.06.2024./08:11:53